Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju i istaknuti fizičar, upozorava na najnoviji, ali manje primijećen događaj na svjetskoj sceni – opasne ruske vojne vježbe. Dok su oči svijeta bile usmjerene prema američkim izborima, Kremlj je izveo kompleksne vojne manevre, simulirajući scenarij uzvratnog nuklearnog udara, što je među najopsežnijim prijetnjama do sada, prenosi Dnevno.hr

Putinova nuklearna trijada na djelu

Rusija je 29. listopada 2024. pokrenula vojnu vježbu, koristeći sve grane nuklearne trijade – kopnene, zračne i pomorske snage. Tadić objašnjava kako su vježbe uključile lansiranje interkontinentalne balističke rakete (ICBM) Yars s kozmodroma Plesetsk, projektila iz podmornice Novomoskovsk i Knyaz Oleg, te krstarećih raketa dugog dometa sa strateškim bombarderom Tu-95.

„Putin je ovu odluku opravdao 'novim vanjskim prijetnjama i rizicima' te naglasio važnost stalno spremnih strateških snaga“, komentirao je Tadić na svom Facebook profilu. Dodao je kako je Rusija nedavno signalizirala da bi odgovorila ako Zapad dopusti Ukrajini korištenje oružja dugog dometa za napade unutar Rusije.

Paradoks Putinovih prijetnji i reakcije NATO-a

Tadić ističe nelogičnost Putinovih prijetnji: „Ako NATO omogući Ukrajini oružje dugog dometa, to bi za Rusiju bio povod za nuklearni napad. Ne, ako Ukrajina sama zapadne ruske ciljeve unutar okupiranih ukrajinskih područja, to prolazi bez reakcija.“ Primijetio je i kako NATO ne provodi vojne vježbe svojih nuklearnih snaga, dok Rusija opet pokazuje spremnost na takve prijetnje.

Prema Tadiću, ruske vježbe poslužile su kao upozorenje Zapadu – ali ne samo kao puko zastrašivanje. Ruski ministar obrane Andrej Belousov izjavio je da je cilj vježbe bio uvježbavanje "strateških ofenzivnih snaga koje pokreću masovni nuklearni udar kao odgovor na neprijateljski napad".

Reakcije međunarodne zajednice: Apel za deeskalaciju

Finski predsjednik Alexander Stubb tijekom svog posjeta Kini pozvao je kineske vlasti da se uključe u deeskalaciju sukoba. „Pojasnio sam kako je teško vjerovati predsjedniku Putinu kada je u pitanju nuklearno oružje“, izjavio je Stubb, apelirajući na Kinu da nastavi dijalog s Rusijom i pridonese mirnom rješenju krize.

Uvertira u nuklearnu utrku

Ruski potezi u utorak dio su širih vojnih aktivnosti koje uključuju i saveznike poput Bjelorusije, na čijem teritoriju Rusija drži dio svog taktičkog nuklearnog arsenala. Putin je u posljednjim izmjenama ruske nuklearne doktrine naveo da bi konvencionalni napad na Rusiju u suradnji s nuklearnom silom mogao dovesti do nuklearne reakcije. Također je pojasnio da bi masovni zračni napad mogao opravdati upotrebu nuklearnog oružja.

Ruske prijetnje nuklearnim napadom sve su učestalije i ozbiljnije. Tonči Tadić podsjeća da smo sada prije 40. prijetnjom nuklearnog udara iz Rusije, dok svijet čeka hoće li Putin napokon prijeći granicu retorike i ozbiljno ugroziti globalni mir.