Američki obavještajni izvori tvrde da bi se napad na Izrael mogao očekivati vrlo brzo, u sljedećih 24 do 48 sati i to iz Irana. Navodno se čeka samo politička odluka, jer je postignuti dogovor između iranskih vlasti te vođa militantnih skupina Hamas, Hezbollah, milicije u Siriji i Iraku te hutista iz Jemena.

Iranske su vlasti već obavijestile pilote i aviokompanije da izbjegavaju njihov zračni prostor. Naime, američki državni tajnik Antony Blinken je tijekom razgovora s ministrima vanjskih poslova skupine zemalja G7 rekao da bi napad trebao uslijediti u najviše dva dana.

Izrael je stavio svoju vojsku u stanje visoke pripravnosti, piše Wall Street Journal. Tamošnji ministar vanjskih poslova, Israel Katz smatra da Iran planira napasti Izrael i da je spreman braniti se, a ista su očekivanja i u Washingtonu. Ipak, teško je reći kad bi se napad mogao dogoditi, jer je dio iranske vojne opreme još u travnju premješten prema Izraelu.

Spirala nasilja

Iran se 2020. godine već “osvetio” za ubojstvo iranskog generala Qassema Soleimanija srušivši ukrajinski zrakoplov, što nikad nisu priznali. No, nova spirala nasilja krenula je nakon napada Hezbollaha krajem srpnja, u kojem je na Golanskoj visoravni poginulo 12 djece. Izraelci su u odmazdi ubili visokorangiranog zapovjednika Hezbollaha u Bejrutu, a potom su u Teheranu smaknuli političkog lidera Hamasa, Ismaila Haniyeha.

Potom je vodstvo Irana osramoćeno, jer su im u trenutku inauguracije novog predsjednika Masouda Pezeshkiana po metropoli švrljali izraelski tajni agenti. No, situacija u Iranu nije toliko jednostavna. Naime, dio pučanstva već neko vrijeme prosvjeduje protiv teokratskog vodstva, a demonstracija su najčešće ugušene u krvi. Stoga ne bi začudila ni podrška izraelskom djelovanju u Iranu.

Iranski ajatolah Ali Khamenei svjestan je tinjajuće pobune, zbog čega je i dozvolio da na predsjedničkim izborima pobijedi civil, iako je time zakomplicirao prijenos vlasti nakon svoje smrti. “Iran nastoji uspostaviti stabilnost u regiji, ali do toga će doći samo kažnjavanjem agresora i stvaranjem odvraćanja od avanturizma cionističkog režima”, prenosi Reuters službeno priopćenje Teherana, dodajući da je akcija neizbježna.

Jasno, Haniyehovo ubojstvo mora biti osvećeno, jer bi sve drugo dovelo u pitanju snagu režima. Obavještajci stoga smatraju da tamošnji medijski napisi “sugeriraju namjeru Irana i Osovine otpora da se Izraelci strateški opterete razdobljem iščekivanja i neizvjesnosti. Ova strategija ima za cilj iskoristiti tjeskobu unutar Izraela, pojačavajući pritisak na njegovo vodstvo”.

Taktiziranje s obje strane

Iran i savezničke organizacije smatraju da su nedavni izraelski napadi zapravo eskalacija zbivanja koja bi trebala dovesti do sukoba u kojem bi Izrael imao glavnu riječ. Izraelsko vodstvo smatra da bi direktan sukob s Iranom značio i uplitanje Amerike. Iz Washingtona su već poručili da su spremni pomoći Izraelu da se brani, ali prije svega mirnim putem, piše CNN. 

Iranci, pak, ne žele eskalaciju sukoba, ne samo zbog unutarnjih previranja, već i zbog toga što su njihovi saveznici uglavnom nezainteresirani za sukob (Kina), ne mogu u njemu sudjelovati (Rusija) ili bi pak predstavljao rizik od pada iranskog utjecaja u susjednim zemljama (Hezbollah). Uz to, Iran bi izgubio reputaciju snažne države u regiji, zbog čega bi riskirao gubitak ostalih arapskih saveznika.

Izraelci se nadaju takvom ishodu i možda su baš zato poveli val likvidacija. No, to je dovelo do blokade pregovora u primirju u pojasu Gaze. Na strani Hamasa nema tko pregovarati, jer je Haniyeh ubijen, a na njegovo bi mjesto trebala doći još jedna izraelska meta Khaled Mashaal. Za to vrijeme američka administracija i dalje radi na pregovorima u pojasu Gaze, jer je to uvjet da Hezbollah i hutisti prestanu s napadima. Izraelu to ne odgovara, jer računa da će u eventualnom sukobu mogao dobiti podršku Donalda Trumpa. No, to već ulazi u sferu što bi bilo kad bi bilo, a ni sam Trump nije sklon poticanju ratnih sukoba, barem tako kaže.