TANKA VEĆINA Plenković na prilično tankom ledu. Vladajuća većina u Saboru spala je na svega 76 zastupnika, ali...

SDP je jučer službeno podnio prijedlog za izglasavanje nepovjerenja premijeru, koji je odmah uvršten na dnevni red aktualne sjednice. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković već je najavio da će se istog dana glasovati i o državnom proračunu za 2025., kao i o potvrđivanju Irene Hrstić za novu ministricu zdravstva.

Za opoziv premijera oporba mora prikupiti najmanje 76 glasova, dok HDZ mora osigurati jednak broj za izglasavanje proračuna i podršku novoj članici Vlade. No, vladajuća većina, koja je nakon povlačenja stranke DOMiNO ostala na točno 76 zastupnika, našla se u delikatnoj situaciji. Od jučer je potvrđeno da među tim zastupnicima neće biti Vili Beroš, bivši ministar zdravstva, koji je prvo aktivirao svoj mandat, a odmah ga potom i stavio u mirovanje.

Ključni problem vezan uz situaciju s Vilijem Berošem leži u tumačenju članka 14. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koji jasno propisuje da saborski zastupnik može staviti svoj mandat u mirovanje samo jednom tijekom trajanja istog saziva Sabora.

Foto: Snimka zaslona

Prema zakonu, Beroš može ponovno aktivirati svoj mandat, ali ga potom više ne može ponovno zamrznuti. Ovo pravilo već je u prošlosti prekršeno u nekim slučajevima, poput onog ministra Darka Horvata, a sada se isto pokušava primijeniti na Beroša, što izaziva opravdane sumnje u zakonitost postupanja Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP).

Mandatno-imunitetno povjerenstvo, koje bi trebalo biti čuvar zakonitosti, našlo se u središtu optužbi da krši zakon ili ga tumači prema političkim potrebama većine. Postavlja se pitanje zašto MIP nije zatražio mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav prije donošenja svojih odluka. Povrh toga, premijer Andrej Plenković je u jednoj od svojih izjava unaprijed najavio da će Beroš aktivirati i ponovno zamrznuti svoj mandat, što dodatno potiče sumnje da MIP djeluje prema nalogu vladajuće većine.

Beroš se trenutno nalazi u pritvoru, što znači da, čak i ako aktivira mandat, ne bi mogao sudjelovati u glasovanjima. Time vladajuća većina pada na 75 zastupnika, nedovoljno za donošenje odluka koje zahtijevaju običnu ili kvalificiranu većinu, osim ako dio te većine formalno ne postane SDSS, što izaziva unutarnje nesuglasice unutar vladajuće koalicije.

Ovo nije prvi slučaj u kojem je MIP donio kontroverzne odluke koje su izazvale sumnju u zakonitost. Trenutno Sabor broji 150 zastupnika, iako zakonom predviđeni broj iznosi 151. Zbog toga je jedna izborna jedinica ostala bez jednog saborskog predstavnika, što se kosi s ustavnim pravom građana da biraju i budu birani. Ova situacija dodatno otvara pitanje političkih utjecaja na odluke MIP-a, kao i njihove zakonske i ustavne utemeljenosti.

Slučaj Vilija Beroša postaje simbol šireg problema s radom Sabora i njegovih tijela, uključujući potencijalne zloupotrebe procedura i zakonskih propisa radi političkih ciljeva. Hoće li vladajuća većina uspjeti održati stabilnost unatoč ovim izazovima, pokazat će glasovanja zakazana za 6. prosinca, koja bi mogla biti ključna za daljnji tijek političke scene u Hrvatskoj.

P.S. Neće, naravno, HDZ odbiti ni glasove oporbenih zastupnika koji smatraju da je predloženi državni proračun odličan, a da je Irena Hrstić pravo rješenje za zamjenu uhićenog Beroša. Međutim, svaki zastupnik opozicije koji bi u ova dva slučaja eventualno glasovao zajedno s HDZ-om i Domovinskim pokretom, ne bi nakon toga mogao tvrditi da nije dio parlamentarne većine.

** Stavovi i mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta Uredništva Portala Dnevnih Novosti već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora**