VLADIMIR PUTIN: "Rusija će biti prisiljena djelovati ako NATO predvođen SAD-om postavi projektile u Ukrajinu koji bi mogli pogoditi Moskvu"

01.12.2021. 13:34:00

Rusija će platiti visoku cijenu za svaku novu vojnu agresiju na Ukrajinu, upozorio je NATO i Sjedinjene Države u utorak dok se zapadni vojni savez sastao kako bi razgovarali o mogućim motivima Moskve za gomilanje vojnika blizu ukrajinske granice.

Predsjednik Vladimir Putin uzvratio je da će Rusija biti prisiljena djelovati ako NATO predvođen SAD-om postavi projektile u Ukrajinu koji bi mogli pogoditi Moskvu za nekoliko minuta.

Ukrajina, bivša sovjetska republika koja sada teži pridruživanju Europskoj uniji i NATO-u, postala je glavna žarišna točka između Rusije i Zapada jer su se odnosi pogoršali na najgoru razinu u tri desetljeća od završetka Hladnog rata.

“Rusija će platiti visoku cijenu ako ponovno upotrijebi silu protiv neovisnosti nacije Ukrajine”, rekao je novinarima glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

NAS. Državni tajnik Antony Blinken ponovio je Stoltenberga, rekavši: “Svaka eskalirajuća akcija Rusije bila bi velika zabrinutost za Sjedinjene Države…, a svaka bi ponovna agresija izazvala ozbiljne posljedice.”

Napetosti rastu već tjednima, a Rusija, Ukrajina i NATO izvode vojne vježbe usred međusobnog optuživanja koja je strana agresor.

Putin je otišao dalje nego prije u postavljanju ruskih “crvenih linija” prema Ukrajini, rekavši da će morati odgovoriti ako NATO razmjesti napredne raketne sustave na tlu svog susjeda.

“Ako se na teritoriju Ukrajine pojave nekakvi udarni sustavi, vrijeme leta do Moskve bit će 7-10 minuta, a pet minuta u slučaju postavljanja hipersoničnog oružja. Zamislite samo”, rekao je čelnik Kremlja.

“Što nam je činiti u takvom scenariju? Morat ćemo onda stvoriti nešto slično u odnosu na one koji nam na taj način prijete. I to možemo učiniti sada”, rekao je, ukazujući na nedavno rusko testiranje hipersoničnog oružja Rekao je da može letjeti devet puta većom brzinom od zvuka.

EU i drugi zapadni čelnici uključeni su u geopolitičko natezanje konopa s Rusijom za utjecaj u Ukrajini i dvije druge bivše sovjetske republike, Moldaviji i Gruziji, putem sporazuma o trgovini, suradnji i zaštiti.

Ministri vanjskih poslova NATO-a započeli su dvodnevne razgovore u latvijskoj prijestolnici Rigi kako bi raspravljali o rastućoj ruskoj prijetnji, kako kažu, a Blinken je izvijestio svoje 29 kolega iz saveza o Washingtonovoj obavještajnoj procjeni.

Blinken je, govoreći na tiskovnoj konferenciji sa svojim latvijskim kolegom, rekao da će u srijedu imati više za reći o tome kako odgovoriti Rusiji nakon razgovora sa saveznicima u NATO-u.

“Blisko ćemo se konzultirati sa… saveznicima i partnerima u danima koji su pred nama… o tome postoje li drugi koraci koje bismo trebali poduzeti kao savez za jačanje naše obrane, jačanje otpornosti, jačanje kapaciteta”, rekao je.

Ukrajinski premijer Denys Shmygal optužio je Rusiju da pokušava srušiti izabranu vladu u Kijevu, što Kremlj opovrgava, nakon što je ukrajinski predsjednik prošlog tjedna otkrio, kako je rekao, pokušaj državnog udara.

Shmygal je također rekao da će Ukrajina tražiti više oružja od Sjedinjenih Država – upravo na način na koji je Putin upozorio.

Kremlj je 2014. pripojio crnomorski poluotok Krim naseljen rusofonskim stanovništvom, koji je važna pomorska vojna baza za Rusiju, a zatim je podržao pobunjenike koji se bore protiv vladinih trupa na istoku zemlje. Taj je sukob odnio 14.000 života, prema tvrdnjama Kijeva, i još tinja.

U svibnju su ruski vojnici na granicama Ukrajine brojali 100.000, najviše od njenog preuzimanja Krima, kažu zapadni dužnosnici. Ukrajina kaže da ih sada tamo ima više od 90.000.

Moskva je odbacila kao “zapaljive” ukrajinske sugestije da se sprema za napad, rekla je da nikome ne prijeti i brani svoje pravo na raspoređivanje vojnika na vlastitom teritoriju kako želi.

Britanija i Njemačka ponovile su upozorenja NATO-a.

“Bit ćemo uz naše kolege demokracije protiv zloćudnih aktivnosti Rusije”, rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je: “NATO-ova potpora Ukrajini je neprekidna… Rusija bi morala platiti visoku cijenu za bilo koju vrstu agresije”, navodi Reuters.

Izvor: Priznajem.hr/PDN/Foto:EPA/MIKHAIL METZEL/SPUTNIK/KREMLIN POOL MANDATORY CREDIT

Izvorni autor: Priznajem.hr/Reuters

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.