Srbija se usprotivila prijedlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici i prijemu Kosova u Vijeće Europe, što će rezultirati izazovnom borbom, izjavio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nakon povratka iz New Yorka. Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici trebala bi biti podvrgnuta glasanju pred Općom skupštinom UN-a tijekom svibnja.

U prijedlogu se traži osuda poricanja genocida u Srebrenici i veličanje odgovornih za smrt oko 8000 bošnjačkih civila u srpnju 1995. godine. Srbija se protivi ovom prijedlogu, tvrdeći da se time nametne kolektivna krivnja srpskom narodu. U UN-u, Srbija se najviše oslanja na podršku Rusije i Kine, kao i prijateljskih zemalja iz Afrike i Južne Amerike.

Prije gotovo deset godina, 2015. godine, Rusija je blokirala usvajanje rezolucije o osudi genocida u Srebrenici koju je predložila Velika Britanija, a koju su podržale SAD i zemlje Europske unije.

‘Borba Davida i Golijata’

Pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu (ICJ), masovni zločin u Srebrenici je proglašen genocidom koji su izvršili pripadnici vojske bosanskih Srba. Srbija, tada u zajednici s Crnom Gorom, je optužena za nedjelovanje u sprječavanju genocida i kažnjavanju počinitelja. Više od 50 osoba je osuđeno za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim i sudovima u Bosni i Hercegovini, a kazne zatvora ukupno premašuju 700 godina.

Na konferenciji za novinare u Beogradu, predsjednik Vučić je izjavio da se sastao s 22 predsjednika i premijera te šest dužnosnika UN-a tijekom boravka u sjedištu UN-a u New Yorku. Također je razgovarao s predstavnicima ukupno 111 zemalja članica UN-a kako bi spriječio usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Istaknuo je kako se borio za “čast i obraz Srbije”, a ovu je odluku o rezoluciji ocijenio kao borbu “Davida i Golijata”. Dodao je i kako donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici služi za traženje ratne odštete od Srbije.

‘Otvorit će se Pandorina kutija’

Prema Vučićevim riječima, očekuje se da će rezolucija o Srebrenici biti usvojena preglasavanjem u Općoj skupštini UN-a, gdje ne postoji pravo veta. To bi moglo otvoriti “Pandorinu kutiju”, tvrdi Vučić, jer će se otvoriti put za mnoge inicijative za donošenje rezolucija o genocidu u svijetu, počevši od Jasenovca pa nadalje.

Što se tiče glasanja o prijemu Kosova u Vijeće Europe (VE) u svibnju, Vučić je izjavio da su “sve opcije otvorene”, ali se i dalje najviše šansi daje Prištini za dobivanje zelenog svjetla. Parlamentarna skupština VE je 16. travnja usvojila preporuku za prijem Kosova u tu organizaciju, a konačna odluka očekuje se 16. svibnja. Za prijem Kosova u Političkom odboru VE-a potrebno je osigurati glasove dvije trećine od 46 članica.