Objavljeno: Čet, stu. 8th, 2018

Brazil i Njemačka na novom – Hrvatska na starom putu

Na predsjedničkim izborima u Brazilu pobijedio je konzervativni Jair Bolsonaro, kojeg i pobornici i protivnici, s oprečnim emocijama dakako, doživljavaju kao latinoameričkog Trumpa. Na lokalnim izborima u njemačkoj pokrajini Hessen, CDU je pretrpio još jedan u nizu padova i prisilio Angelu Merkel da najavi povlačenje s čelnog mjesta u stranci na stranačkom kongresu početkom prosinca.

S Bolsonarovim izborom u Brazilu, Latinska Amerika je zaokružila politički zaokret kontinenta od lijevih političkih vodstava s globalističkom agendom prema desnima s konzervativnom, suverenističkom agendom. Oduševljen brazilskim izborom, Donald Trump je najavio osobitu suradnju s novim predsjednikom u vojnim pitanjima i trgovini.

U prvoj se najavi mogla prepoznati Venezuela sa svojim revolucionarno-mafijaškim poretkom, a u drugoj Kina sa svojom globalnom ekspanzijom. No ključne teme na kojima je Bolsonaro dobio izbore bile su: klijentelizam i korupcija državne administracije te porast kriminala i nesigurnosti. Prema najavama i prvim potezima, u Brazilu slijedi: povratak svjetonazorskog konzervativizma i proces demontaže klijentelistički umreženog establišmenta u svim državnim institucijama i svim društvenim sferama.

Instaliranje štićenika

Daljnji pad CDU-a na lokalnim izborima u Hessenu, koji je prinudio Angelu Merkel na povlačenje iz politike, otvara proces ubrzanih promjena na njemačkoj političkoj sceni i sukladno tome izvjesnu promjenu odnosa snaga u EU-u, koja bi mogla postati osobito vidljiva nakon izbora za EU parlament sljedećeg proljeća. Koliko god Merkel nastojala kontrolirati proces, na način da u buduće vodstvo CDU-a instalira svoje političke štićenike i tako pokuša odraditi kancelarski mandat do kraja, mali su izgledi da će u tome uspjeti.

Merkel je, naime, sa svojom politikom vođenja Njemačke i EU došla do samog zida, do razbijanja tradicionalne njemačke političke scene. To su trenuci kada se traži radikalna promjena, kada se brani opstanak. A on nije izgledan s namještenim štićenicima palog vođe. Zato nije čudno da se nakon Merkeline najave povlačenja kao njezin izvjesni nasljednik na čelu CDU-a ubrzano profilira Friedrich Merz, njezina sušta suprotnost i veliki oponent njezine politike.

Već davno prije migrantske krize se zalagao za restriktivniju politiku prema migracijama, konzervativniju financijsku i gospodarsku politiku, a oduvijek za snažnu transatlantsku orijentaciju. Zbog neslaganja s kancelarkom svojedobno se i povukao iz visoke politike i izgradio zavidnu karijeru u biznisu. F. Merz je pripadnik one Kohlove „zlatne mladeži“ CDU-a, koja se politički kalila na padu Berlinskog zida, na ujedinjenju Njemačke u Europi, ali i na njemačkoj politici međunarodnog priznanja Hrvatske ujesen 1991.

Međutim, Angela Merkel, Kohlova „djevojčica“ iz bivšeg DDR-a, koja se uspela na čelo CDU-a zadavši posljednji udarac svome političkom ocu, u nastavku učvršćivanja svoje vlasti doslovce je eliminirala iz političkog života najužu jezgru nekadašnjih Kohlovih „zlatnih dječaka“, okružila se svojim političkim štićenicima i promijenila CDU. Merzova kandidatura ima snažnu poruku povratka CDU-a u dane stare slave. A njegova pobjeda na stranačkim izborima početkom prosinca imala bi potencijal političkog pokreta, značila bi izvjesno izvanredne parlamentarne izbore u Njemačkoj i izvjestan zaokret prema neokonzervativnom pogledu na budućnost EU-a.

Upravljači svijetom

Bolsonarov i Merzov neokonzervativizam dijeli cijeli Atlantski ocean. Europski uglađeni konzervativac Merz nikada si ne bi dopuštao tako diskriminirajuće izjave prema ženama, gay populaciji, manjinskim grupama kao što je to u političkoj kampanji činio bivši vojnik Bolsonaro. Ali svako podneblje ima svoje specifičnosti političkog izričaja, svoje granice između dopuštenog i zabranjenog. No ono što im je zajedničko jest naglasak na sigurnosti, povratak tradicionalnim državnim i društvenim konceptima, afirmacija pravne države i pravne sigurnosti i neprijateljstvo prema filozofiji globalizma u kojoj su trgovina, profit i naddržavne strukture glavni upravljači svijetom. Latinska Amerika je pošla tim putom. Uz promjene u Njemačkoj i EU bi pošla u tom smjeru.

A Hrvatska? Simbolično ali službena Hrvatska je baš sad pošla u Kinu. Nakon što je dala javnu potporu klijentelizmu. Kao modelu kojim će nas spašavati od naše volje i nas samih.

 

Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija

J.D.
Pratite me

J.D.

Tajnica UHB RH / novinarka / radijska voditeljica i urednica at UHB RH / Braniteljski Radio RH / Portal Dnevnih Novosti
Udata, supruga dragovoljca i hrvatskog branitelja, majka troje odrasle djece, dugogodišnji borac za braniteljska prava.
J.D.
Pratite me

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

komunističkizločini.net

Glas Brotnja

Dragovoljac.com

Kamenjar.com

Direktno.hr

Sloboda.hr

Narod.hr

HKV

Braniteljski-portal.hr

HRsvijet

Dnevno.hr

Hrvatsko Nebo

Read previous post:
‘AL LAŽIRA’ DOZNAJE: SUSRET KOMŠIĆ – MESIĆ BIO JE SAMO DIMNA ZAVJESA

SATIRA Neslužbena vijest iz visokog povjerljivog izvora stranke Živi zid (kojega iz razumljivih i opravdanih razloga čuvanja novinarske tajne nećemo...

Close