Published On: Sub, srp. 6th, 2019

NAJBOLJI DOKAZ DA JE ŠKORO U PRAVU JE TO ŠTO GA NAPADAJU SA SVIH STRANA

Ne znam jesu li svjesni oni koji su se obrušili na Miroslava Škoru da je svaka teška riječ upućena na njegovu adresu njima na štetu, a u korist onoga koga pokušavaju niskim udarcima ispod pojasa eliminirati iz predsjedničke utrke prije nego je ona službeno i započela? Očito da nisu, jer da jesu, opametili bi se i prestali s time.

Nisam do sada čuo ni jednu suvislu kritiku na račun onoga što je Škoro iznio kao temelj svoga budućeg programa. Samo hrpa objeda, optužbi, pokušaja diskvalifikacije – i to uglavnom na osobnoj razini. No, njegovi kritičari uporno izbjegavaju raspravu o MERITUMU stvari, odnosno, o izrečenom vezano za program što ga je on ne tako davno javno, jasno, glasno i konkretno u kratkim crtama iznio.

Dakako, odmah postao (budući) “tiranin”, “mason”, “lopov” (obogatio se na “sumnjiv način”), “nesposobnjaković” i “neznalica” koji “nema pojma o tomu što su država, ustav, politički sustav”, a u posljednje vrijeme pod upitnikom je i njegovo domoljublje (“gdje si bio i što si pjevao ’91.?”).

Da nije otužno i tragikomično bilo bi smiješno.

Ni naši najveći politolozi, analitičari, vrhunski novinari, dični profesori ustavnog prava, neće se dohvatiti analize konkretnih navoda, primjerice, toga da se Škoro izjasnio u korist polupredsjedničkog sustava (kojega ima i jedna demokratska Francuska).

Zašto?

Iz jednostavnog razloga što bi na vidjelo izašla njihova podvojenost kad su u pitanju načela. Jedno načelo vrijedi za Francusku i Macrona, drugo za Hrvatsku i njezina budućeg predsjednika. Što bi tek bilo da je budući predsjednički kandidat spomenuo predsjednički sustav i ovlasti što ih ima predsjednik SAD-a?

Kod nas se ultimativno inzistira na čistom parlamentarnom sustavu, neovisno o tomu što veliki broj zemalja iako imaju mnogo dulju demokratsku tradiciji od nas ni ne pomišljaju na njegovo uvođenje.

I to ima svoje razloge. Svi oni kojima je u cilju zadržavanje kaotičnog stanja u kojemu je voda zamućena do te mjere da političke oligarhije i interesne skupine određuju pravila igre i u beskonačnost izigravaju demokratsku volju naroda i parlamentarizam kako bi sebi osigurali monopol u društvu, imaju interesa zagovarati neki imaginarni i nepostojeći “parlamentarizam”. Nitko drugi osim njih!

Može li naš Sabor ovakav kakav je biti oslonac političkog sustava?

Volio bih da na to pitanje odgovore svi oni koji tako reže na polupredsjednički sustav i prave od toga bauka.

Ne mali broj uspješnih svjetskih zemalja ima polupredsjednički ili predsjednički sustav, ustavnu monarhiju, republikansku monarhiju ili čak jednostranački sustav i to im ni najmanje ne smeta da budu u svjetskim razmjerima velesile (političke, ekonomske, vojne).

Samo se nama Hrvatima bezuvjetno i bez ikakve dileme mora nametnuti parlamentarizam. U ime čega i za čiji račun? Jesmo li mi uopće (kao još uvijek tranzicijska zemlja s nedovoljno razvijenim demokratskim mehanizmima i tradicijom) zreli za takvo što?

Parlamentarni politički sustav je model kojega karakterizira uska veza između vlade (izvršne vlasti) i parlamenta (zakonodavne vlasti), pri čemu su premijer i ministri po pravilu dijelom većinskih zastupničkih frakcija (stranaka) u parlamentu. Vlada, dakle, odgovara parlamentu u kojemu ima većinu i odlučujući utjecaj, a isti parlament ima ovlasti izglasovati nepovjerenje vladi – kad se za to steknu uvjeti i ako premijer i članovi vlade izgube povjerenje većine zastupnika.

U slučajevima kad vlada i parlament funkcioniraju kao primjerice danas u Hrvatskoj, gdje se vlada pošto-poto nastoji održati na vlasti a saborski zastupnici zadržati svoje mandate (jer i jednima i drugima to osigurava privilegirani položaju društvu), izigravaju se temeljni postulati demokracije i parlamentarizma. Vlada od prigode do prigode osigurava većinu u parlamentu uz pomoć različitih stranaka, grupacija i “nezavisnih” zastupnika koji po potrebi “pretrčavaju” iz tabora u tabor i mijenjaju političke boje što nije ništa drugo nego izigravanje volje birača.

Već na samome početku, na izborima, događa se manipulacija koju dopušta izborni zakon, a sastoji se u krojenju izbornih lista, na koje stranačke oligarhije stavljaju “nositelje” čija imena trebaju privući glasove, a potom rade kadrovsku križaljku smještajući na pozicije vlasti svoje poslušnike. To je taj naš “parlamentarizam” zbog kojega se ovom narodu zgadila politika do te mjere da većina građana političare gleda isključivo kroz negativnu prizmu.

No, pogledajmo kratko kakvi su politički sustavi upravljanja u zemljama koje smatramo slobodnim i demokratskim i uvijek ih ističemo kao primjer ljudskih, građanskih i nacionalnih prava i sloboda – prije svega kad je u pitanju dužnost šefa države.

Za primjer sam uzeo 15 europskih i 3 prekooceanske zemlje, pa usporedimo položaj predsjednika u njima s onim što traži Miroslav Škoro za sebe – ako pobijedi na predsjedničkim izborima.

Danska je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom. Na čelu države je monarh, dok izvršnu vlast obnaša vlada na čelu s premijerom i za svoj rad odgovara parlamentu.

Belgija je ustavna monarhija federalnog tipa u kojoj monarh koji je na čelu države proglašava zakone, odnosno, raspolaže pravom zakonske sankcije. On je nositelj izvršne vlasti i zapovjednik oružanih snaga, a vlada je tijelo izvršne vlasti na čelu s predsjednikom i za svoj rad odgovara parlamentu.

Nizozemska je ustavna parlamentarna monarhija na čelu koje je poglavar države – monarh (kralj ili kraljica) koji ima pravo raspustiti parlament, obnaša izvršnu vlast s Ministarskim vijećem čije članove postavlja dekretom. Monarh predsjeda i Državnim vijećem čije članove također imenuje (služi mu kao savjetodavno tijelo po zakonodavnim pitanjima).

Luksemburg je ustavna nasljedna monarhija u kojoj je Veliki vojvoda (ili vojvotkinja) šef države i ima izvršnu vlast, imenuje predsjednika vlade (iz najjače parlamentarne stranke) i članove vlade, ima pravo raspustiti vladu, pravo zakonodavne inicijative i pravo veta na odluke parlamenta. Vlada odgovara parlamentu.

Švedska je također ustavna monarhija, ustavna monarhija, unitarna država s parlamentarnim sustavom vlasti u kojoj monarh ima ceremonijalne ovlasti a zakonodavnu vlast obnaša jednodomni parlament. Izvršnu vlast obnaša vlada koja odgovara parlamentu.

Finska  je unitarna republika s polupredsjedničkim sustavom u kojoj je na čelu države predsjednik s velikim ovlastima u vanjskoj politici. Šef države imenuje predsjednika vlade, a on članove vlade iz redova parlamentarne većine. Vladu predstavlja predsjednik republike, a odgovorna je parlamentu.

Norveška je ustavna monarhija u kojoj je kralj šef države, formalno se nalazi na čelu izvršne vlasti i zapovjednik je vojnih snaga s pravom suspenzivnog veta na odluke parlamenta, osim kad se one usvoje kvalificiranom većinom. Vlada je odgovorna parlamentu.

Njemačka je savezna republika s parlamentarnim sustavom vlasti u kojoj je predsjednik države i formalni nositelj izvršne vlasti (predlaže kandidata za saveznog kancelara, proglašava zakone, na prijedlog saveznog kancelara može raspustiti Bundestag, pod uvjetima predviđenim zakonom može proglasiti izvanredno stanje, predstavlja zemlju prema inozemstvu, s kancelarom supotpisuje akte.

Irska je unitarna parlamentarna republika na čijem je čelu predsjednik republike koji je ujedno i zapovjednik vojske izravno biran od građana. Izvršnu vlast obnaša vlada, premijera bira parlament a postavlja ga predsjednik republike. Predsjednik republike postavlja i ostale članove vlade na prijedlog premijera i uz potporu parlamenta, a vlada za svoj rad odgovara parlamentu.

Island je unitarna republika s parlamentarnim sustavom vlasti na čijem je čelu predsjednik republike (izabran izravno od građana) koji imenuje premijera. Predsjednik republike imenuje i članove vlade uz potporu parlamenta. On postavlja i suce u najviše sudsko tijelo (Vrhovni sud) i to doživotno.

Velika Britanija i Sjeverna Irska

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske ustavna je nasljedna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti i nema formalno napisan Ustav (ustavna je materija regulirana običajima, konvencijama i pisanim povijesnim dokumentima). Izvršna vlast formalno pripada monarhu (koji je simbol jedinstva nacije), a on ju provodi preko vlade. Na prijedlog premijera monarh raspušta parlament i utvrđuje datum izbora, potvrđuje vladine uredbe i donesene zakone, iznosi godišnji program rada vlade. Monarh formalno bira premijera, a ovaj članove vlade iz svoje stranke (koja je dobila većinu na izborima) i oba doma parlamenta.

Francuska je unitarna republika s polupredsjedničkim sustavom vlasti. Na čelu republike je predsjednik kojega biraju građani na općim i izravnim izborima za mandat od 5 godina, najviše 2 mandata.

Šef države je vrhovni zapovjednik vojske, kreira vanjsku politiku, ima pravo suspenzivnog veta na zakone izglasovane u parlamentu i pravo iznošenja na referendum svakoga zakona koji se odnosi na organizaciju javnih vlasti. Osim toga, ima izvanredne ovlasti u slučaju pogibelji za državu. On imenuje i razrješava premijera, a na njegov prijedlog i ostale ministre, predsjeda sjednicama vlade, potpisuje njezine pojedine uredbe uz supotpis predsjednika vlade i odgovornoga ministra. Za svoj je rad vlada odgovorna parlamentu.

Švicarska je konfederalna država s parlamentarnim sustavom vlasti u kojoj je poglavar države predsjednik konfederacije. Njega između članova vlade imenuje parlament na razdoblje od godinu dana i tijekom obnašanja dužnosti nalazi se i na čelu izvršne vlasti. Najvišu izvršnu vlast ima Savezno vijeće (njem. Bundesrat, franc. Conseil fédéral, tal. Consiglio federale) sa 7 članova, a imenuje ga parlament.

Italija je republika s parlamentarnim sustavom vlasti u kojoj predsjednik republike predstavlja jedinstvo nacije, bira se od 7 godina bez ograničenja mandata od strane izbornog kolegija (koji čine po 3 predstavnika vijeća regija i jedan predstavnik autonomne regije (Valle ďAosta). Predsjednik republike zapovjednik je oružanih snaga, proglašava zakone, ima pravo suspenzivnoga veta na zakone prihvaćene u parlamentu, može raspustiti parlament u konzultacijama s predsjednicima Zastupničkog doma i Senata. Uz to, predsjednik republike imenuje predsjednika Vijeća ministara, odnosno vlade (uz potporu parlamenta), a na temelju njegova prijedloga može imenovati i članove vlade, koje potvrđuje Parlament.

Izvršnu vlast obnaša Vijeće ministara, a zakonodavna vlast pripada dvodomnom Parlamentu Italije.

Austrija je savezna republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Šefa države biraju građani na izravnim izborima, na 6 godina (najviše dva mandata). On predstavlja državu prema inozemstvu, proglašava zakone, saziva Nacionalno vijeće i zemaljske parlamente, imenuje saveznog kancelara (i na njegov prijedlog ministre), daje amnestiju. Izvršnu vlast obnaša Savezna vlada na čelu sa saveznim kancelarom.

SAD je savezna republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike državni je poglavar, nositelj izvršne vlasti i vrhovni zapovjednik oružanih snaga i ima široke ovlasti (nositelj je državne vlasti, odgovara za provedbu saveznih zakona, imenuje suce Vrhovnog suda (uz potvrdu Senata), ima pravo veta na zakonodavne prijedloge, ali Kongres može otkloniti veto dvotrećinskom većinom glasova u oba doma. Vodi i kreira vanjsku politiku u suradnji sa Senatom i uz pristanak Senata zaključuje međunarodne ugovore. Nema pravo zakonodavne inicijative, ali može ponuditi cjeloviti program zakonodavne djelatnosti u govoru na početku godišnjeg zasjedanja Kongresa kroz poruku o stanju u državi. Prema Ustavu SAD-a može biti uklonjen s dužnosti putem instituta Impeachment-.a (u slučaju teških kršenja zakona ili zloporabe ovlasti). Optužnicu podiže i službeno pokreće Zastupnički dom, Senat presuđuje o njezinoj utemeljenosti, a konačnu odluku donosi Vrhovni sud s dvotrećinskom većinom Senata. U slučaju da se krivnja predsjednika dokaže, jedina sankcija je udaljavanje s dužnosti.

Kanada je savezna ustavna monarhija s parlamentarnim političkim sustavom vlasti. Državu predstavlja britanski monarh (kralj ili kraljica), a zastupa ga generalni guverner kojeg imenuje monarh na prijedlog predsjednika vlade. Formalnu izvršnu vlast ima monarh, a obnaša je vlada čijeg predsjednika imenuje guverner iz redova parlamentarne većine, a na njegov prijedlog i druge članove vlade.

Australija je federalna država i ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom političke vlasti. Poglavar države je britanski monarh kojega zastupa generalni guverner – postavljen od suverena na prijedlog premijera savezne vlade. Generalni guverner ima nominalnu izvršnu vlast i predsjeda Saveznom izvršnom savjetu, ali je stvarna izvršna vlast u rukama premijera i vlade koji za svoj rad odgovaraju parlamentu.

I sad, nakon svega ovoga, upitajmo se hladne glave:

Što ima tako heretičko i opasno u riječima Miroslava Škore i znaju li oni koji mu upućuju kritike te vrste što govore – ili misle da smo mi obični ljudi do te mjere neinformirani i plitki da nismo u stanju usporediti kako to funkcionira u najdemokratskijim i najslobodnijim zemljama svijeta u koje posljednjih godina odlaze stotine tisuća Hrvata u potrazi za pravno i uređenom državom i boljim životom?

Hrvatskoj ne treba “parlamentarizam” u kojemu će Sabor biti privjesak vlade i kojim će premijer manipulirati po svojoj volji. Hrvatskoj ne treba predsjednik – fikus koji neće imati utjecaja ni na što iako je jedini državnik izravno izabran od naroda.

Hrvatskoj trebaju predsjednik – državnik i premijer – državnik, koji će u suradnji s parlamentom osigurati napredak i prosperitet ove zemlje, učiniti je stabilnom, sigurnom i jakom, državom vladavine prava, građanskih i nacionalnih sloboda i jednakih šansi za svakoga.

 

Zlatko Pinter

Displaying 10 komentara
Have Your Say
  1. Zlatko Pinter napisao:

    Evo članka kojega su bojkotirali čak i neki “domoljubni” portali, drugi opet mijenjali naslov, a sumnjam da ga je tko od njih pročitao. Svakog redikula se danas može naveliko hvaliti i reklamirati, ali kad se kandidira jedan Miroslav Škoro i iznese svoj sasvim logičan i suvisli program, treba mu zatvoriti usta po svaku cijenu!?

    Ovo je tekst koji mnogima smeta, a po meni SADRŽI ČISTU ISTINU I DOKAZUJE KAKO SE PREMA HRVATSKOJ PRIMJENJUJU RAZLIČITA MJERILA U ODNOSU NA SVE DRUGE DEMOKRATSKE ZEMLJE!

    https://portal.braniteljski-forum.com/…/najbolji-dokaz-da-j…

    ČITAJTE PDN PORTAL, BRANITELJKI FORUM, NA NJEMU NEMA CENZURE!

  2. Zlatko Pinter napisao:

    Prema Škori se od početka primjenjuju staljinističke metode obračuna, dok se Pernara, Daliju Orešković i slične predsjedničke kandidate naveliko reklamira i forsira. Ja nisam fan Miroslava Škore, ali me to kao čovjeka vrijeđa i stoga stajem U OBRANU LJUDSKOG DOSTOJANSTVA I PRAVA NA JEDNAKI TRETMAN U MEDIJIMA. Uz to, potpuno sam uvjeren da Hrvatska nije zrela ni za kakav parlamentarni sustav (treba pogledati samo čemu sliči Sabor) i da je za nas jedino rješenje polupredsjednički ili predsjednički sustav, kakav imaju Francuska, odnosno SAD. Njima su ti sustavi dobri, nama nisu, JESMO LI MI PAMETNIJI I DEMOKRATSKIJI OD FRANCUZA I AMERA?

  3. napadaju i gos Kolakušića pa on ne cvili ……

  4. Tomislav Boras Tomislav Boras napisao:

    i Sanadera su hvalili i preko 903 tisuće Rvatica i Rvata mu se klanjali kao bogu …
    vjerojatno oni isti koji su Titu smatrali bogom …
    tako je bilo i sa Mesićem, Tuđmanom, Kolindom ….
    a sada je Škoro na redu !!!

    LUSTRACIJA
    pa neka se istina zna !!!

    ALI …
    ZABRANA LUSTRACIJE i istina
    SE BRANI i plinskim bocama
    i ubijanjem NEVINIH žena , djece i ostalih !!!

    ŽALOSNO
    na što su pojedinci , za nekoliko kuna spremni …

    ŽALOSNO !!!

  5. Naj vredniji su ljudi upravo u ovoj pozi,skrsteni ruku !!!Hhhhhhhh

  6. Zvonko Ivic Zvonko Ivic napisao:

    Pjevao na tv DM.kod Dragane Mirkovic

  7. Jarko Stucka Jarko Stucka napisao:

    Skoro nisam pročitao ovako čitljiv i razumljiv članak.Zato je dr Miroslav Škoro određenim političkim i interesnim skupinama,svojim stavovima odjednom postao prijetnja.Sasvim razumna bojazan, jer bi njihov državni valov ili pojilo, presušilo.Crvena bulumenta želi silom ugasiti svjetlo na kraju tunela.

  8. Jarko napisao:

    Ovaj covik Mihaljcuk je neki novi Nostradamus,on zna tko američki covik.Blago nama s takvim biračima.More bit bi triba bit neki sa ” brdovitog balkana ” ?

  9. O Kolindi su pivali pisme, pa onda rulja pivala njoj, na kraju veli da su temelji Hrvatske avnoj a ne Oslobodilacki rat,,, zbljuvv,,, tako ce bit i sa americkim covikom

Leave a comment

Zaklina-Design

komunističkizločini.net

Dragovoljac.com

KŠBU

Kamenjar.com

Direktno.hr

Narod.hr

Braniteljski-portal.com

Dnevno.hr

Read previous post:
Književnica Tanja Belobrajdić dobila spor i protiv H-altera

Spisateljica i suradnica portala Direktno Tanja Belobrajdić dobila je još jedan sudski spor, kako doznajemo, ovoga puta protiv Udruge za nezavisnu medijsku...

Close