PRIJE TOČNO 446 GODINA Mučen je i ubijen simbol hrvatstva i pobune protiv nepravde – Matija Gubec

Matija Ambroz Gubec, vođa Seljačke bune, pogubljen je na današnji dan u Zagrebu 1573. godine. Gubec je danas jedan od hrvatskih nacionalnih simbola i simbol borbe protiv nepravde.

Prije bune Matija Gubec bio je kmet na stubičkome vlastelinstvu Franje Tahija u Hrvatskom zagorju. Prema urbaru iz 1567. godine Gubec se spominje pod imenom Ambroz. U historiografiji se od 1622. godine spominje pod imenom Matija.

Vodio je pripreme ustanka i predvodio dio seljačke vojske u Zagorju, gdje je, moguće, proglašen i seljačkim kraljem. Nakon gušenja bune zarobljen je i odveden u Zagreb, gdje je (prema povjesničaru M. Istvánffyju) mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom i raščetvoren.

‘Nemilosrdan i neumjeren bio je postupak protiv onih, koji su se predali ili bili zarobljeni. Na sve strane po obližnjim stablima i seoskim kućama visjeli su na poprečno spojenim motkama, da ih svatko može vidjeti, a na jednoj vrlo visokoj i razgranatoj divljoj kruški, koja slučajno bijaše izrasla uz vojničku cestu, bijaše o konopcu obješeno šesnaest ili više nesretnih seljaka i izloženo vjetrovima da ih njišu i pticama da ih kljucaju. 

 
Nekima su pak bili odsječeni nos i uši, pa su tako osakaćeni pušteni, da trajno nose sramotnu uspomenu na bunu i bezbožno podizanje mača protiv svojih gospodara. Sam Gubec, zlokobni vođa zločinačke vojske i kako ga sami nazivahu kralj, bio je živ uhvaćen, što je bilo osobito drago plemstvu i njegovim vođama, te doveden u Zagreb. Tu je on, pošto je pred njegovim očima bio pogubljen Andrija Pasanec, njegov zamjenik u vojsci, najprije bio strašno izmrcvaren usijanim kliještima, zatim okrunjen željeznom krunom i to usijanom i najposlije raščetvoren kao razbojnik…’, piše Istvanánffy.

Mnoga kulturno-umjetnička društva nose ime Matije Gubeca. August Šenoa je napisao povijesni roman Seljačka buna, u kojem je Matija Gubec glavni lik. Naslovna fotografija članka je djelo Ottona Ivekovića ‘Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu’. U Stubici mu je Antun Augustinčić izradio spomenik. Vatroslav Mimica je 1975. režirao film ‘Matija Gubec’.

Displaying 2 komentara
Have Your Say
  1. Dubravko Baotic Dubravko Baotic napisao:

    Sve je to lijepo, a u Zagrebu velika ulica ponosno nosi ime glavnog krvnika iz tog vremena, grofa Draškovića. Dobro je neko primjerio da mi Hrvati slavimo svoje krvnike pa nije ni čudo da nas nazivaju neiživljenim “pederima”!

  2. Igor Posuda Igor Posuda napisao:

    Počivao u miru,jedini istinski borac za pravdu i slobodu.

Leave a comment

Zaklina-Design

komunističkizločini.net

Dragovoljac.com

KŠBU

Kamenjar.com

Direktno.hr

Narod.hr

Braniteljski-portal.com

Dnevno.hr

Read previous post:
Kako su mons. Božo Milanović i Zbor svećenika Sv.Pavla za Istru odredili granicu sa Italijom

  Izvadak iz knjige “Katolička crkva u komunističkoj Hrvatskoj 1945.-1980.”.Miroslava Akmadže  Miroslav AKMADŽA, Katolička crkva u komunističkoj Hrvatskoj 1945. –...

Close