Published On: Sri, ožu. 6th, 2019

Udišemo otrov: Zašto je Padska dolina najzagađenije mjesto u Italiji

Tek je početak ožujka, ali je onečišćenje zraka u Milanu već premašilo preporučenu razinu za cijelu godinu, a dolina rijeke Po pliva u smogu.

“Patim se cijelu zimu”, kaže 45-godišnji Fabio Cigognini iz Milana opisujući simptome nalik astmi koji ga muče tijekom hladnih mjeseci.

“Udišemo otrov”. 

Lokacija najvećeg grada sjeverne Italije i Padske doline, nasuprot planinama, daleko od mora i “pročišćujućih” morskih povjetaraca, uvijek je u klimatskom smislu bila mana.

No sada je razina onečišćenja dosegla alarmantnu razinu i mjesne se vlasti koriste raznim metodama da gradu i dolini pomognu da diše.

“Padska dolina klimatski i geografski vrlo je ‘nesretno’ smještena”, kaže znanstvenik Damiano Disimine. “Vjetar rijetko puše i duge su i česte klimatske inverzije. Što znači da zrak ‘stoji’ i hladniji je u dolini nego na planini”.

“Na europskoj ljestvici naša razina onečišćenja usporediva je jedno s južnopoljskom regijom Šleskom, gdje industrija ugljena izaziva zastrašujuće razmjere zagađenja”, kazao je Disimine.

Akcijski plan 

U Lombardiji je grijanje na ugljen i loživo ulje zabranjeno prije 20 godina. U toj prostranoj ravnici, od Apenina do Alpa, “četvrtinu zagađenja uzrukuje promet, 45 posto grijanje u kućanstvima, a ostalo su industrijske i poljoprivredne emisije”, rekao je lombardski ministar okoliša Raffaele Cattaneo.

Regija proizvodi golemu količinu životinjskog otpada, velikog doprinositelja zagađenju. U Lombardiji je smješteno više od 40 posto talijanske proizvodnje mlijeka i više od pola svinjogojskih farmi.

Lombardski akcijski plan usmjeren je prema ta tri čimbenika.

Promet vozilima ograničen je u nekim područjima, posebno ako razina lebdećih čestica premaši preporučenu razinu četiri dana zaredom. Isto vrijedi za grijanje u domovima i uredima. Svi koji se odluče na ‘zeleniju’ varijantu svojih toplinskih sustava mogu dobiti financijsku pomoć regionalne vlade.

Postoje mjere i za poljoprivredu, jer kemijska reakcija između amonijaka iz gnojiva i dušikova oksida iz dizelskih vozila čini tri četvrtine lebdećih čestica, rekao je Cattaneo.

Svaki drugi ima automobil

Premda je određeni napredak ostvaren, situacija je i dalje alarmantna, posebno zbog razine dušikova oksida, za što su najveći krivci automobili.

U Milanu je 51,8 automobil na sto stanovnika, u usporedbi s primjerice 36 u Parizu, Londonu ili Berlinu.

Odgovor na taj problem leži u javnome prijevozu, bicikliranju ili ‘car sharingu’. U Milanu stoga naplaćuju ulazak automobila u centar grada.

“U posljednjih deset godina udvostručio se broj građana koji na posao odlaze vlakom”, kaže Cattaneo, koji bi problem radije rješavao mrkvom, a ne batinom, odnosno poticajima, a ne zabranama.

Klimatski i geografski hendikep trebao bi biti poticaj da na zaštiti okoliša radimo bolje i više, smatra Disimine.

Lombardija je zadala cilj da do 2025. bude ispod europskiih ograničenja onečišćenja.

Pratite me

Dražen Šemovčan Šeki

Dragovoljac DR, HRVI, odlikovan za ratne zasluge u Zapadnoj Slavoniji (Pakrac – Lipik – Daruvar), umirovljeni viši policijski inspektor. Godinama se bavi problematikom hrvatskih branitelja, trenutno predsjednik Udruge hrvatskih branitelja RH-a te jedan od glavnih urednika i voditelja na Braniteljskom radiju RH.
Dražen Šemovčan Šeki
Pratite me

Leave a comment

Zaklina-Design

komunističkizločini.net

Dragovoljac.com

KŠBU

Kamenjar.com

Direktno.hr

Narod.hr

Braniteljski-portal.com

Dnevno.hr

Read previous post:
Poziv

Kao što smo najavili, konferencija koja je u organizaciji platforme Hrvatskih suverenista održana pred mjesec dana u hotelu Dubrovnik u...

Close