Braniteljska mirovina: Tko je može ostvariti, kada se ide ranije u mirovinu i kako se određuje iznos

Kada se govori o „braniteljskoj mirovini“, često se stvara pogrešan dojam da postoji jedna posebna vrsta mirovine koja automatski pripada svakoj osobi s priznatim statusom hrvatskog branitelja.

To nije tako.

Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji omogućuje ostvarivanje više različitih prava iz mirovinskog osiguranja: starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne, invalidske, obiteljske i najniže mirovine. Postoje i posebna prava vezana uz mirovinski odnosno poseban staž.

Zbog toga dvojica branitelja s jednakim brojem ratnih dana ne moraju imati ni približno jednaku mirovinu. Jedan je možda nakon rata radio još 30 godina, drugi je HRVI, treći ima status dragovoljca, a četvrti koristi najnižu braniteljsku mirovinu.

Status branitelja nije dovoljan – važni su ratni put i vrsta mirovine

Status hrvatskog branitelja dokazuje se potvrdom Ministarstva obrane odnosno Ministarstva unutarnjih poslova. U službenim evidencijama posebno je važno koliko je dana priznato u borbenom sektoru, jer upravo taj podatak može utjecati na dob za odlazak u starosnu mirovinu i na povećanje osobnog boda.

Važan je i status dragovoljca.

Prema Zakonu, dragovoljac Domovinskog rata je hrvatski branitelj koji je kao pripadnik borbenog sektora sudjelovao najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. Za osobe koje nisu imale obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu propisani su posebni uvjeti.

Koliko borbeni sektor snižava dob za starosnu mirovinu?

Hrvatski branitelj u pravilu ostvaruje starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ali pripadnicima borbenog sektora Zakon o hrvatskim braniteljima omogućuje snižavanje dobne granice.

Ako je branitelj u borbenom sektoru proveo od 100 dana do pet mjeseci, dobna granica snižava se za četiri mjeseca.

Ako je u borbenom sektoru proveo više od pet mjeseci, dobna granica snižava se za po jedan mjesec za svaki mjesec sudjelovanja.

Primjerice, branitelju s tri godine priznatog borbenog sektora dobna se granica za starosnu mirovinu može sniziti za tri godine, uz uvjet da su ispunjeni ostali zakonski uvjeti.

Važno je naglasiti da ratni put ne zamjenjuje automatski sve uvjete mirovinskog staža.

Dugogodišnji osiguranik: ratni staž može pomoći do potrebne 41 godine

Za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika potrebno je navršiti 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.

Kod hrvatskog branitelja iz borbenog sektora u potrebnu 41 godinu može se uračunati vrijeme sudjelovanja u obrani Hrvatske koje mu se priznaje kao staž osiguranja ili kao poseban staž u dvostrukom trajanju.

To može biti iznimno važno braniteljima kojima upravo ratne godine nedostaju za ispunjavanje uvjeta dugogodišnjeg osiguranika.

Prijevremena mirovina: umanjenje 0,2 posto po mjesecu, ali samo do 70. godine

Hrvatski branitelj može ostvariti i prijevremenu starosnu mirovinu.

Prema sadašnjim pravilima polazni faktor smanjuje se za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja.

Od 1. siječnja 2026. vrijedi važna promjena: korisniku prijevremene starosne mirovine penalizacija se ukida od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem navrši 70 godina života. HZMO to provodi po službenoj dužnosti.

Koliko borbeni sektor povećava mirovinu?

Borbeni sektor ne utječe samo na dob za odlazak u mirovinu.

Hrvatskom branitelju, pripadniku borbenog sektora, koji ostvaruje starosnu, prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika povećava se osobni bod.

Povećanje ovisi o broju dana provedenih u borbenom sektoru i prema važećim pravilima kreće se od 0,5 posto za najkraća razdoblja do 30 posto za 1.441 i više dana sudjelovanja.

Dragovoljac dobiva dodatnih 10 postotnih bodova

Status dragovoljca ovdje donosi dodatnu pogodnost.

Na postotak koji branitelju pripada prema broju dana provedenih u borbenom sektoru dragovoljcu se dodaje još 10 postotnih bodova.

Tako branitelju s 1.441 ili više dana borbenog sektora pripada povećanje osobnog boda od 30 posto, dok bi branitelju s jednakim brojem dana koji ima i status dragovoljca povećanje iznosilo 40 posto.

To ne znači automatski da će konačna mirovina biti 40 posto viša od mirovine drugog umirovljenika. Povećava se osobni bod unutar zakonske formule izračuna mirovine.

Zašto dva branitelja s jednakim ratnim putem mogu imati različite mirovine?

Starosna mirovina nije određena samo ratnim danima.

Na njezin iznos prvenstveno utječu:

• godine mirovinskog staža

• plaće odnosno vrijednosni bodovi ostvareni tijekom radnog vijeka

• polazni faktor

• mirovinski faktor

• aktualna vrijednost mirovine

• povećanje osobnog boda zbog borbenog sektora

• dodatnih deset postotnih bodova za dragovoljca, kada su ispunjeni uvjeti.

HZMO mirovinu računa tako da se utvrđeni osobni bodovi pomnože s odgovarajućim mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine.

Zbog toga branitelj koji je nakon rata desetljećima imao visoku plaću i puni radni staž može imati znatno veću mirovinu od suborca s jednakim ratnim putem koji je imao niske plaće, prekide u radu ili kraći staž.

Invalidska mirovina HRVI-ja računa se drugačije

Posebna pravila vrijede za hrvatskog ratnog vojnog invalida.

Pravo prema Zakonu o hrvatskim braniteljima može ostvariti HRVI kojem je trajno utvrđen potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva, bolesti, pogoršanja bolesti ili drugih okolnosti povezanih sa sudjelovanjem u obrani Republike Hrvatske.

Kod izračuna osobnog boda takve invalidske mirovine primjenjuje se mirovinski staž od 40 godina, a dobiveni osobni bod dodatno se povećava za 45 posto.

To je vrlo važna razlika u odnosu na klasičnu starosnu mirovinu.

Tih 40 godina ne znači da je svaki HRVI doista radio 40 godina. Radi se o obračunskom elementu koji zakon koristi pri određivanju njegove invalidske mirovine.

Ako je invalidnost samo djelomično posljedica Domovinskog rata, a djelomično bolesti ili ozljede koja nema veze s ratom, mirovina se određuje razmjerno udjelu pojedinog uzroka. Za dio invalidnosti koji nije povezan s obranom Hrvatske moraju biti ispunjeni i odgovarajući uvjeti mirovinskog staža.

Od 1. siječnja 2026. povećani su i mirovinski faktori invalidskih mirovina: za potpuni gubitak radne sposobnosti faktor je povećan na 1,1, a za djelomični gubitak na 0,9. Promjena se primjenjuje i na invalidske mirovine ostvarene prema posebnim propisima.

Branitelj može imati invalidsku mirovinu i bez HRVI mirovine

Važno je razlikovati invalidsku mirovinu ostvarenu prema posebnom braniteljskom propisu od invalidske mirovine ostvarene prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Hrvatski branitelj koji invalidsku mirovinu ostvari prema ZOMO-u također može imati povećanje osobnog boda prema vremenu provedenom u borbenom sektoru, a dragovoljcu se i tada dodaje deset postotnih bodova.

Dakle, svaka invalidska mirovina hrvatskog branitelja nije automatski „HRVI mirovina“.

Tko može ostvariti obiteljsku mirovinu?

Obiteljska mirovina također nije jedinstveno pravo koje automatski pripada svakom članu obitelji umrlog branitelja.

Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima mogu je, ovisno o ispunjenim uvjetima, ostvariti članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, članovi obitelji nestalog branitelja, članovi obitelji umrlog HRVI-ja te članovi obitelji umrlog hrvatskog branitelja.

Uvjeti nisu jednaki za sve kategorije.

Primjerice, kod članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja bračni ili izvanbračni drug pod posebnim uvjetima može ostvariti pravo već s navršenih 40 godina, dok se kod obitelji umrlog hrvatskog branitelja ili umrlog HRVI-ja koji je bio osiguranik ili korisnik mirovine primjenjuju drugačiji dobni uvjeti. Djeca pravo u pravilu mogu koristiti za vrijeme redovitog školovanja, najdulje do propisane dobi.

Zbog toga je pri utvrđivanju prava presudno po kojoj osnovi je pokojna osoba imala status i od čijeg se prava obiteljska mirovina izvodi.

Koliko iznosi obiteljska mirovina?

Kod određenih obiteljskih mirovina prema braniteljskom propisu na osobni bod umrlog primjenjuje se mirovinski faktor koji ovisi o broju članova obitelji.

Prema trenutačnim pravilima faktor iznosi:

• 0,77 za jednog korisnika

• 0,88 za dva člana obitelji

• 1,0 za tri člana

• 1,1 za četiri ili više članova obitelji.

Konačan iznos zato ovisi i o mirovinskoj osnovi osobe iza koje se pravo ostvaruje.

Najniža braniteljska mirovina: kome pripada?

Posebno važno pravo za branitelje s malim mirovinama jest najniža braniteljska mirovina.

Pravo može ostvariti hrvatski branitelj odnosno korisnik mirovine koji ima najmanje 100 dana priznatog sudjelovanja u borbenom sektoru, ako bi mu mirovina određena prema redovnom izračunu bila niža od zakonom propisane najniže braniteljske mirovine. Pod određenim uvjetima pravo može koristiti i član obitelji koji prima obiteljsku mirovinu nakon smrti branitelja.

Zakon omogućuje pravo na najnižu mirovinu i branitelju s najmanje 100 dana borbenog sektora koji je navršio dob za starosnu mirovinu, ali nema dovoljno mirovinskog staža za klasičnu starosnu mirovinu.

Kolika je najniža braniteljska mirovina u 2026.?

Važeća osnovica najniže braniteljske mirovine u 2026. iznosi 339,54 eura mjesečno.

Na taj se iznos dodaje 0,0662 eura za svaki priznati dan proveden u borbenom sektoru.

Primjerice, branitelj s 1.000 priznatih dana borbenog sektora prema sadašnjoj formuli ostvaruje povećanje osnovice od 66,20 eura.

Najniža mirovina tada bi, prije drugih mogućih utjecaja na konačan izračun, iznosila približno 405,74 eura.

Zato podatak o točnom broju dana borbenog sektora može imati izravan financijski učinak.

Što obavezno provjeriti u rješenju HZMO-a?

Kod primitka rješenja o mirovini nije dovoljno pogledati samo konačan iznos.

Branitelj bi trebao provjeriti je li HZMO pravilno evidentirao:

• ukupan mirovinski staž

• broj priznatih dana borbenog sektora

• eventualni neborbeni sektor

• status dragovoljca

• status HRVI-ja i utvrđeni omjer ratnog i neratnog uzroka invalidnosti

• povećanje osobnog boda

• vrijednosne bodove prema plaćama

• polazni i mirovinski faktor

• pravo na najnižu braniteljsku mirovinu, ako je povoljnija.

Podaci o statusu branitelja i ratnom putu dolaze iz službenih evidencija Ministarstva obrane odnosno Ministarstva unutarnjih poslova, dok o pravu i konačnom iznosu mirovine odlučuje HZMO.

Ako podaci u rješenju nisu točni, pravni lijek treba koristiti u roku navedenom u uputi uz rješenje.

Braniteljska mirovina nije nagrada samo za status

Najvažnije je zato razumjeti da ne postoji jednostavna formula: „imam status branitelja – pripada mi određena ratna mirovina“.

Status otvara mogućnost primjene posebnih zakonskih prava, ali njihov opseg ovisi o konkretnom slučaju.

Branitelj koji je proveo nekoliko godina u borbenom sektoru može ranije ispuniti dobni uvjet za starosnu mirovinu i ostvariti povećanje osobnog boda. Dragovoljac dobiva dodatnih deset postotnih bodova. HRVI kod invalidske mirovine ima poseban način obračuna. Obitelj poginulog, nestalog ili umrlog branitelja može ostvarivati obiteljsku mirovinu pod zasebnim uvjetima, dok najniža braniteljska mirovina štiti dio branitelja čiji bi redovni izračun bio prenizak.

Zbog toga se visina pojedine „braniteljske mirovine“ ne može ozbiljno procjenjivati samo prema ratnom putu ili samo prema godinama radnog staža. Potrebno je promatrati cijelu mirovinsku osnovu i sva priznata prava.

VAŽNO: Za 2027. predložena je velika promjena izračuna

Ovaj članak opisuje prava koja su na snazi u kolovozu 2026. godine.

Vlada je 7. kolovoza 2026. u javno savjetovanje uputila izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima kojima predlaže znatno povećanje najniže braniteljske mirovine i uvođenje novog dodatka za dio umirovljenih branitelja.

Prema prijedlogu, za svaki mjesec proveden u borbenom sektoru mirovina bi se povećavala za tri eura mjesečno, dok bi se prvi put vrednovao i neborbeni sektor s 0,50 eura za svaki mjesec. Primjena je predložena od 1. siječnja 2027. godine. Budući da se zakon još nalazi u proceduri, ti iznosi nisu dio važećeg prava dok izmjene ne budu donesene i stupe na snagu.

To znači da se za zahtjeve i rješenja koja se donose prema sada važećem zakonu i dalje primjenjuju postojeća pravila, uključujući sadašnji iznos najniže braniteljske mirovine od 339,54 eura i povećanje od 0,0662 eura po danu borbenog sektora.

JOŠ NEŠTO ZA UMIROVLJENE HRVATSKE BRANITELJE

Članak 52.c: Važno pravo branitelja koji su već otišli u mirovinu prema općem zakonu

Posebno važna odredba, o kojoj dio hrvatskih branitelja još uvijek nije dovoljno informiran, nalazi se u članku 52.c Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Ona se odnosi na hrvatske branitelje – pripadnike borbenog sektora – koji su mirovinu već ostvarili prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju ili prema ranijim općim mirovinskim propisima. Isto pravo imaju i članovi obitelji hrvatskog branitelja iz borbenog sektora koji koriste obiteljsku mirovinu prema općim propisima.

Najjednostavnije rečeno, članak 52.c omogućuje takvom korisniku da od HZMO-a zatraži novi izračun postojeće mirovine uz primjenu braniteljskih pogodnosti.

To ne znači da njegova dotadašnja mirovina postaje neka nova „ratna mirovina“. I dalje je riječ o mirovini ostvarenoj prema općem mirovinskom sustavu, ali se kod ponovnog određivanja mogu primijeniti prava koja proizlaze iz priznatog ratnog puta.

Kod starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuje se članak 27. ZOHBDR-a. Osobni bod povećava se prema broju dana provedenih u borbenom sektoru, od 0,5 do najviše 30 posto, a dragovoljcu se na pripadajući postotak dodaje još deset postotnih bodova.

Primjerice, branitelj s 1.441 ili više dana borbenog sektora ostvaruje povećanje osobnog boda od 30 posto. Ako ima i status dragovoljca, povećanje iznosi 40 posto.

Članak 52.c ne odnosi se samo na starosne mirovine. Zakon izričito upućuje na tri različite odredbe:

• članak 27. – starosna, prijevremena starosna i mirovina za dugogodišnjeg osiguranika

• članak 35. – invalidska mirovina ostvarena prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju

• članak 48. – obiteljska mirovina članova obitelji branitelja iz borbenog sektora.

I kod invalidske mirovine ostvarene prema ZOMO-u povećanje osobnog boda ovisi o danima borbenog sektora, uz dodatnih deset postotnih bodova za dragovoljca. Kod obiteljske mirovine povećanje se određuje prema ratnom putu umrlog hrvatskog branitelja iz kojeg član obitelji izvodi svoje pravo, također uz dodatno vrednovanje ako je pokojni imao status dragovoljca.

Ovo pravo nije automatsko

Ovdje je posebno važna jedna stvar: članak 52.c zahtijeva podnošenje zahtjeva HZMO-u.

Zakon ne propisuje da će Zavod svim takvim umirovljenicima automatski ponovno izračunati mirovinu. Branitelj odnosno član obitelji ima pravo podnijeti zahtjev za određivanje novog iznosa mirovine.

Novi iznos pripada od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je podnesen uredan zahtjev. To je vrlo važno jer članak 52.c ne predviđa automatsku isplatu razlike unatrag za sve godine tijekom kojih je osoba već bila u mirovini.

Zbog toga branitelj koji je mirovinu ostvario prema općem mirovinskom propisu, a ima priznate dane borbenog sektora ili status dragovoljca, treba provjeriti je li povećanje osobnog boda već ugrađeno u njegovo rješenje.

Ako nije, članak 52.c može biti osnova za zahtjev HZMO-u za novi obračun.

Članak 52.a nije isto što i 52.c

Ta dva prava ne treba miješati.

Članak 52.a prvenstveno uređuje slučaj kada je osobi nakon umirovljenja naknadno priznat status hrvatskog branitelja, status dragovoljca ili dodatni dani borbenog sektora. Tada može tražiti ponovno određivanje mirovine ako je to za nju povoljnije.

Članak 52.c, s druge strane, omogućuje branitelju iz borbenog sektora koji već prima mirovinu prema općem sustavu da zatraži određivanje novog iznosa uz primjenu braniteljskih povećanja iz članaka 27., 35. ili 48.

U praksi je zato za svakog umirovljenog branitelja važno provjeriti tri stvari: po kojem je zakonu mirovina ostvarena, koliko mu je dana borbenog sektora priznato te je li status dragovoljca i pripadajuće povećanje već uračunato u postojeće rješenje.