Rujan 1991. – mjesec agresije, obrane i stradanja Hrvatske

Agresiju su pratili razaranje hrvatskih gradova i sela, pljačka i paljenje domova, ubojstva civila i branitelja te progon hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva. Cilj velikosrpske politike bio je zauzimanje i povezivanje teritorija Hrvatske naseljenih Srbima te njihovo uključivanje u projekt tzv. Velike Srbije, uz sustavno uklanjanje hrvatskog stanovništva s okupiranih područja i uništavanje njegove imovine.

Pobunjeni Srbi i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi počinili su brojne zločine nad svojim susjedima Hrvatima, civilima, policajcima i pripadnicima Zbora narodne garde. Mnogi od tih zločina obilježeni su mučenjima, ubojstvima i masovnim pogubljenjima.

Najvažniji događaji i zločini u rujnu 1991.

• 1. rujna – Srpske snage topništvom su napale Slavonski Brod.

• 1. rujna – U Daruvaru je vođena teška bitka u prigradskom naselju Doljani, poznata kao „krvava daruvarska nedjelja“. U žestokim borbama poginulo je šest hrvatskih branitelja, a jedanaestorica su ranjena. Daruvar je obranjen.

• 2. rujna – JNA je napala Petrinju iz svojega tenkovskog garnizona, pod zapovjedništvom potpukovnika Slobodana Tarbuka.

• 2. rujna – Srpske snage, sastavljene od pripadnika JNA i četničkih postrojbi, okupirale su Berak, Bokšić, Oriolik i Grabovo, kao i Mikluševce, Tompojevce i Čakovce.

• 3. rujna – Okupirani su Bilje kod Osijeka i Sotin kraj Vukovara.

• 3. rujna – U Sisku je JNA predala vojarne i skladišta hrvatskim snagama. Među njima je bila i Barutana Sisak.

• 3. rujna – JNA je napala Gospić kasetnim bombama. Tijekom višednevnih napada teško su stradali i Perušić te Lički Osik.

• 3. rujna – U napadu na Osijek poginulo je 14 osoba, a 28 ih je ranjeno.

• 3. rujna – U Graboštanima, Stublju i Majuru počinjen je zločin u kojem je ubijeno 20 Hrvata.

• 3. rujna – U Četekovcu, Balincima i Čojlugu počinjen je jedan od najtežih zločina na području Slavonije. Ubijena su 24 hrvatska civila, policajca i pripadnika Zbora narodne garde.

• 5. rujna – Okupirano je šire područje Okučana.

• 5. rujna – Velikosrpske snage ponovno su granatirale Gospić, pri čemu je teško stradao Stari Lički Osik.

• 6. rujna – Agresorske snage pogodile su i oštetile katedralu sv. Petra i Pavla u Osijeku, kao i crkvu sv. Petra.

• 8. rujna – U Kusonjama je počinjen ratni zločin nad hrvatskim braniteljima. Ubijeno je 20 pripadnika hrvatskih snaga.

• 11. – 12. rujna – Srpske snage okupirale su Kruševo, Jasenice, Lovinac i Sveti Rok u Lici te Hrvatsku Kostajnicu i Hrvatsku Dubicu na Banovini.

• 12. rujna – Admiral Sveto Letica, sudionik antifašističke borbe i jedan od utemeljitelja Hrvatske ratne mornarice, imenovan je zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice (HRM).

• 12. rujna – Srpske snage i JNA ispalile su oko 500 projektila na Vinkovce.

• 14. rujna – Hrvatska Kostajnica pala je u ruke JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Zarobljeni hrvatski branitelji odvedeni su u logore, među ostalim u Manjaču i Glinu, dok su neki odmah ubijeni.

• 14. rujna – Okupirano je Topusko, a 15. rujna i Kosovac te Gornji Bogićevci.

• 14. – 15. rujna – Hrvatskim snagama predana je vojarna u Pločama u sklopu akcije „Zelena tabla – Male Bare“.

• 14. – 19. rujna – Provedene su opsežne operacije poznate kao „rat za vojarne“. Tijekom šest dana hrvatske snage zauzele su 36 vojarni i skladišta te 26 drugih objekata, uključujući raketnu bazu i dva centra veze. Razoružan je 32. varaždinski korpus JNA, dok su 10. zagrebački i 13. riječki korpus razoružani djelomično. Hrvatska je strana došla u posjed 230 tenkova, oko 400 većih topova te desetaka tisuća pušaka i velike količine streljiva i druge vojne opreme.

• 16. rujna – Okupirani su Čovac, Gređane i Novi Varoš.

• 16. rujna – Jugoslavenska ratna mornarica (JRM) blokirala je hrvatske luke. Blokada je trajala do 23. rujna, a ponovno je uspostavljana i tijekom listopada i studenoga.

• 16. – 23. rujna – Vodile su se teške borbe za Šibenik, koji je obranjen.

• 17. rujna – Okupirani su Hidroelektrana Peruća i Rovanjska.

• 17. rujna – JNA je napala i pogodila odašiljač Hrvatske televizije na Sljemenu.

• 17. rujna – Hrvatske snage osvojile su bazu JNA „Poligon C“ u Osijeku, važno uporište iz kojega su izvođeni napadi na grad.

• 17. rujna – JNA je napala Drniš, nakon čega je s tog područja protjerano oko 17.000 stanovnika.

• 18. rujna – U napadu na Petrinju ubijeno je 17 pripadnika Zbora narodne garde.

• 19. rujna – Hrvatski branitelji osvojili su vojarnu JNA u Gospiću, čime je spriječeno zauzimanje grada od strane pobunjenih Srba.

• 20. – 21. rujna – Srpske snage okupirale su sela u okolici Petrinje, a potom i sam grad.

• 20. rujna – Hrvatski branitelji nanijeli su značajne gubitke jugoslavenskim snagama u borbama kod Tovarnika.

• 21. rujna – U zgradi policijske postaje u Dalju pripadnici srpskih paravojnih postrojbi ubili su 11 zatočenih Hrvata. Njihova tijela potom su pokopana u masovnoj grobnici u Ćelijama.

• 21. rujna – U Ivanovu Selu ubijeno je sedam osoba, 12 ih je ranjeno, a jedna se osoba vodi kao nestala. Žrtve su bili pripadnici češke nacionalne manjine.

• 22. – 23. rujna – Srpske snage okupirale su Tovarnik. Tijekom okupacije i počinjenih zločina ubijeno je 68 osoba.

• 23. rujna – Okupiran je Veliki Miletinac kod Daruvara. Tri osobe su ubijene, a dvije su odvedene i mučene.

• 24. rujna – U Babića Mostu ubijena su tri civila, a u Brloškoj Dubravi još sedam civila.

• 25. rujna – JNA je ubila troje maloljetnika u autokampu Grabovac na području Plitvičkih jezera.

• 25. rujna – Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je Rezoluciju 713, kojom je uveden opći embargo na isporuku oružja i vojne opreme na području tadašnje Jugoslavije. Embargo je neravnopravno utjecao na sukob jer je JNA raspolagala golemim zalihama naoružanja, dok je Hrvatska tek stvarala vlastite oružane snage.

• 25. rujna – Izvršen je napad na Tordince. Na području župe Tordinci – Tordinci, Antin, Ćelije i Korođ – nakon rata pronađene su masovne grobnice sa žrtvama pogubljenima tijekom okupacije. U Antinu je pronađeno 17 tijela, u Ćelijama 32, a u Korođu četiri tijela.

• 27. rujna – Započela je realizacija plana „Bilogora“, čiji je cilj bio zauzimanje vojarni JNA na području Bjelovara i Koprivnice.

• 29. rujna – Srpske snage okupirale su Korođ i Antin.

• 29. rujna – Hrvatski branitelji oslobodili su Vezmarovu kulu, važnu stratešku točku za nadzor istočnog dijela Daruvara i šireg područja, a potom i Miljanovac.

• 29. rujna – Kontraadmiral JRM-a Vladimir Barović, novoimenovani zamjenik zapovjednika Vojnopomorskog područja Split, počinio je samoubojstvo na Visu jer nije želio sudjelovati u napadima na hrvatske gradove i stanovništvo.

• 29. rujna – Major JNA Milan Tepić uništio je skladište oružja Barutana u selu Bedenik kod Bjelovara. Pri aktiviranju eksploziva poginuo je zajedno s 11 pripadnika Zbora narodne garde. Nakon cjelodnevnih borbi hrvatske su snage zauzele sve vojarne JNA u Bjelovaru.

• 29. – 30. rujna – Tijekom noći iz pakračke bolnice odvedeno je 270 psihijatrijskih pacijenata i 20 liječnika.

• 29. – 30. rujna – JNA i srpske snage izvele su žestoke napade na Nadin, Murvicu i Zadar. Borbe za obranu Zadra nastavile su se i tijekom listopada.

• 29. – 30. rujna – Srpske snage okupirale su Stare Jankovce.

• 30. rujna – Nakon uspješnih pregovora JNA je predala vojarnu u Koprivnici hrvatskim snagama.

Rujan koji je zauvijek ostao zapisan

Rujan 1991. bio je jedan od najtežih mjeseci prve godine Domovinskog rata. Na gotovo svim bojištima vodile su se teške borbe, brojna su mjesta bila izložena topničkim, tenkovskim i zračnim napadima, a civilno stanovništvo bilo je izloženo progonu, ubojstvima i uništavanju domova.

Istodobno, hrvatske su snage postupno organizirale obranu, oslobađale vojarne i skladišta JNA te dolazile do prijeko potrebnog naoružanja. Unatoč teškoj vojnoj situaciji i međunarodnom embargu na uvoz oružja, obrana Hrvatske postupno je jačala.

Ovaj pregled ne obuhvaća sve događaje, bitke, stradanja i ratne zločine počinjene na području Republike Hrvatske tijekom rujna 1991. godine.