VIŠE OD 150.000 PREGLEDANIH BRANITELJA? Što liječnici otkrivaju i koliko ih je pravodobno liječeno

Brojka veća od 150.000 iznesena je na tribini u Sinju, dok je Ministarstvo u siječnju objavilo više od 140.000 pregledanih. Javno dostupni podaci pokazuju ozbiljan teret bolesti, ali ne potvrđuju da je 90 posto pregledanih imalo visok kardiovaskularni rizik ili malignu bolest. Ne znamo koliko je sumnjivih nalaza postalo potvrđena dijagnoza ni koliko je osoba pravodobno započelo liječenje.

Tvrdnja da je samo svaki deseti pregledani hrvatski branitelj imao uredan nalaz iznesena je na tribini u Veteranskom centru Sinj 2. listopada, a Portal hrvatskih branitelja prenio ju je 7. listopada. U članku se navodi da je više od 150.000 branitelja prošlo preventivne sistematske preglede te da je kod preostalih 90 posto utvrđen visok kardiovaskularni rizik, maligna bolest ili oboje. Uz tvrdnju nije objavljena tablica, metodologija ni definicija „visokog rizika” i „neurednog nalaza”. Portal hrvatskih branitelja

Posljednji javno objavljeni godišnji pokazatelji HZJZ-a odnose se na 2023. godinu. U izvješću o sistematskim pregledima stoji da su do 5. prosinca 2024. u bazu upisani podaci za 94.951 branitelja. MHB je u siječnju 2026. objavio da je u deset godina pregledano više od 140.000 branitelja, a za 2026. planirao je još oko 20.000 pregleda. To su različiti datumski presjeci i moguće različit obuhvat; bez službenog ažuriranja ne mogu se izravno usporediti ni zbrajati. Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Preporuka za pretragu nije isto što i potvrđena dijagnoza

HZJZ-ovo izvješće navodi da je 43.246 pregledanih, odnosno 45,5 posto, dobilo preporuku za dodatne dijagnostičke pretrage. Za 48.830 osoba, odnosno 51,4 posto, preporučen je pregled, kontrola ili daljnji specijalistički tretman. Preporuku za promjenu životnog stila dobila je 53.121 osoba, odnosno 55,9 posto. Za 8.603 branitelja, odnosno 9,1 posto, navedeno je da nisu potrebni daljnji dijagnostički postupci. Branitelji_2024_(2025.07.04.).docx

Te se kategorije mogu preklapati: ista osoba može dobiti više preporuka. Zato se iz njih ne može izračunati udio osoba s potvrđenom bolešću. Ni 9,1 posto bez potrebe za dodatnom dijagnostikom nije automatski isto što i udio potpuno urednih nalaza.

Zbroj po skupinama iznosi 59.431 novootkrivenu ili suspektnu bolest i stanje. Najviše ih je u skupinama endokrinih i metaboličkih bolesti (22.397) te bolesti cirkulacijskog sustava (10.461). Izvješće ne navodi koliko je riječ o jedinstvenim osobama ako su kod jedne osobe utvrđena stanja iz više skupina. U skupini novotvorina C00–D48 zabilježene su 1.332 osobe. Ta oznaka obuhvaća novotvorine različitog ponašanja, uključujući dobroćudne te one neizvjesnog ili nepoznatog ponašanja; ne znači da je riječ o 1.332 potvrđena zloćudna raka. HZJZ upozorava da se podaci o pobolu od početka programa nisu bilježili jednoznačno i da stvarne vrijednosti mogu biti više. Psihološki testovi izostavljeni su iz zbirne analize jer su provedeni u premalom broju bolnica za pouzdano zaključivanje o cijeloj skupini. Branitelji_2024_(2025.07.04.).docx

U javnom izvješću nema podatka koliko je preporučenih pretraga doista obavljeno, koliko je sumnjivih nalaza potvrđeno, koliko je osoba započelo liječenje ni koliko je vremena prošlo od pregleda do dijagnoze i terapije. Bez tih podataka nije moguće izmjeriti koliko je programa dovelo do pravodobnog liječenja.

Pregledani nisu presjek svih hrvatskih branitelja

Prema pravilima MHB-a, pravo na besplatni sistematski pregled ostvaruje branitelj koji je u borbenom sektoru sudjelovao više od 100 dana, nalazi se u teškoj socioekonomskoj i zdravstvenoj situaciji te isto pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi. To znači da pregledani nisu slučajan ni nužno reprezentativan uzorak svih branitelja. U HZJZ-ovu skupu čak 98 posto pregledanih bilo je starije od 50 godina. Preventivni sistematski pregledi

U osobnoj anamnezi 43.244 pregledanih, odnosno 45,5 posto, zabilježene su ranije bolesti. Najčešće su bile bolesti srca i krvnih žila: arterijska hipertenzija navedena je kod 20.509 osoba, a ishemična bolest srca kod 2.466. Posttraumatski stresni poremećaj naveden je kod 5.584 osobe, a maligna bolest u ranijoj anamnezi kod 2.184. To su podaci o ranijem zdravstvenom stanju, a ne broj bolesti prvi put otkrivenih na pregledu. Branitelji_2024_(2025.07.04.).docx

Zabilježeni su i čimbenici rizika. U izvješću je 31.660 osoba evidentirano s indeksom tjelesne mase iznad 30, a 39.598 s indeksom od 25 do 30; za 9.044 pregledanih nisu navedeni podaci o visini, težini i indeksu tjelesne mase. Sistolički tlak viši od 140 mmHg zabilježen je kod 13.491 osobe, dok podatak o tlaku nije bio naveden u 44.188 zapisa, odnosno 46,5 posto. Povišena vrijednost pri jednom probirnom mjerenju razlog je za provjeru, ali sama po sebi nije potvrđena dijagnoza hipertenzije; europske smjernice preporučuju ponovljena ili izvanordinacijska mjerenja radi potvrde. Branitelji_2024_(2025.07.04.).docx

HZJZ navodi i da su se pojedine pretrage provodile ovisno o mogućnostima bolnica. Zbirni podaci zato ne opisuju potpuno jednak paket dijagnostike za svakog pregledanog. Program obuhvaća laboratorijske pretrage, EKG, rendgen prsnih organa, internistički pregled i ultrazvuk abdomena; ovisno o spolu predviđeni su i ginekološki pregled te pregled prostate. Preventivni sistematski pregledi

Rak i bolesti srca vodeći su uzroci smrti

HZJZ je za 2023. evidentirao 6.515 umrlih hrvatskih branitelja, od kojih 6.337 muškaraca i 178 žena. Novotvorine su bile uzrok 2.420 smrti, odnosno 37,1 posto, a bolesti cirkulacijskog sustava 1.943 smrti, odnosno 29,8 posto. Slijedile su bolesti probavnog sustava s 478 smrti, endokrine i metaboličke bolesti s 416 te ozljede s 376. Najčešći pojedinačni uzroci bili su zloćudne novotvorine probavnih organa (814 smrti), novotvorine donjeg dišnog sustava (747) i ishemična bolest srca (731). Branitelji_2024_(2025.07.04.).docx

Dob umrlih pokazuje važan dio slike: 2.731 osoba, odnosno 41,9 posto umrlih branitelja 2023., imala je od 40 do 64 godine. Prosječna dob umrlih bila je 66,4 godine. Ti su brojevi ozbiljni, ali sami po sebi ne pokazuju je li ukupni rizik smrti veći nego kod usporedive populacije. HZJZ navodi da prema dostupnim podacima 2023. nije bilo razlike u stopi opće smrtnosti između branitelja i muške populacije bez braniteljskog statusa. U istom izvješću upozorava da se raspodjela uzroka smrti ne može uspoređivati s općom populacijom bez dobne standardizacije.

UMRLI BRANITELJI

2020 - .5.686

1. - 6.730

2. 2022 - .6.330

2023.6.515

To su apsolutni brojevi, a ne stope smrtnosti. Na njih utječu veličina i dobna struktura populacije, pa se iz samog rasta ili pada broja umrlih ne može zaključiti da se individualni rizik povećao ili smanjio.

Mentalno zdravlje dio je iste zdravstvene slike

Prema evidencijama CEZIH-a i bolničkih liječenja, 2023. je zdravstvenu zaštitu zbog posttraumatskog stresnog poremećaja koristilo 29.553 branitelja, a zbog depresivnih poremećaja 18.184. To su osobe zabilježene u sustavu tijekom godine, ne procjena ukupne prevalencije bolesti. HZJZ je u podacima o smrtnosti za 2023. evidentirao 120 smrti zbog namjernog samoozljeđivanja, među ukupno 376 smrti od ozljeda. Ni ti se brojevi bez dobno standardiziranih stopa ne mogu koristiti za izravnu usporedbu s općom populacijom. Branitelji_2024_(2025.07.04.).docx

Jedna hrvatska usporedna studija objavljena u časopisu Acta Clinica Croatica usporedila je 1.453 branitelja i 1.429 osoba iz opće populacije pregledanih 2019. i 2020. U ukupnim skupinama zabilježeni su veći udjeli hipertenzije (29,5 prema 24,3 posto), šećerne bolesti (7,3 prema 3,8 posto), povišenih masnoća (56,4 prema 27,3 posto), koronarne bolesti (4,3 prema 1 posto), malignih bolesti (4,1 prema 2,2 posto) i psihijatrijskih bolesti (15,4 prema 1,1 posto) među braniteljima. Autori su naveli da je hipertenzija bila češća u cijeloj braniteljskoj skupini, ali da se razlika nije zadržala u usporedbi po dobnim skupinama. Studija pridonosi razumijevanju opterećenja kroničnim bolestima, ali nije popis cijele braniteljske populacije: skupine su se razlikovale po dobi i spolu, a sudionici su se dobrovoljno odazvali na preglede. Nalaze zato treba čitati kao važan signal, ne kao dokaz da ratno iskustvo samo po sebi uzrokuje određenu bolest. PubMed

Ključni podatak je što se događa nakon nalaza

U deset godina program je obuhvatio više od 140.000 branitelja prema MHB-ovu priopćenju iz siječnja 2026.; plan za 2026. bio je oko 20.000 pregleda. Za 2025. ugovorena je dostupnost 18.754 pregleda u 35 zdravstvenih ustanova. Ti kapaciteti govore o dosegu programa, ali ne zamjenjuju podatke o tome koliko je osoba stvarno pregledano, koliko je različitih pojedinaca obuhvaćeno i koliko se njih vratilo na kontrolu. branitelji.gov.hr

Da bi se tvrdnja o 90 posto mogla provjeriti, potrebno je objaviti njezin izvor i izračun: razdoblje, broj jedinstvenih osoba, udio s povišenim kardiovaskularnim rizikom, kriterij po kojem se rizik računa, broj suspektnih i potvrđenih zloćudnih bolesti te podatak o mogućem preklapanju skupina. Za procjenu učinka pregleda potrebni su i udjeli osoba koje su obavile preporučene pretrage, dobile potvrđenu dijagnozu i započele liječenje, uz vrijeme čekanja i stadij bolesti pri otkrivanju raka.

Izvori

• HZJZ: pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite branitelja – stanje 2023.

• HZJZ: izvješće za 2022., za 2021. i za 2020.

• MHB: deset godina preventivnih pregleda i podaci za 2026.

• MHB: uvjeti i sadržaj preventivnog sistematskog pregleda

• Nakić i sur., Acta Clinica Croatica, 2023.

• Europsko kardiološko društvo: smjernice za povišeni tlak i hipertenziju

• WHO: ICD-10 klasifikacija novotvorina