Nakon 35 godina počelo suđenje za ratni zločin protiv civila u Grubišnom Polju
Zagorac i Davidović tvrde da nisu krivi

Na Županijskom sudu u Zagrebu počelo je suđenje Živku Zagorcu i Miloradu Davidoviću, optuženima za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Grubišnog Polja 1991. godine. Obojica su se na sudu izjasnila da se ne smatraju krivima.
Riječ je o predmetu koji se odnosi na događaje iz vremena velikosrpske agresije, kada su civili na širem području Grubišnog Polja bili izloženi strahu, progonima, nasilju i zločinima. Iako je od tih događaja prošlo više od tri desetljeća, ratni zločini ne zastarijevaju.
Tko je Živko Zagorac
Zagorca optužnica tereti da je bio politički komesar Bilogorskog odreda sa sjedištem u Velikoj Peratovici. Uhićen je temeljem Europskog uhidbenog naloga u listopadu prošle godine u Poljskoj te je kasnije izručen Hrvatskoj.
Zagorac ima dvojno državljanstvo, Kanade i Srbije. Uhićen je dok se zrakoplovom iz Srbije, preko Poljske, vraćao u Kanadu. Na sudu je kazao kako je u mirovini već 15 godina te da prima oko 500 eura hrvatske mirovine i oko 1500 kanadskih dolara u Kanadi.
Prema onome što je iznio pred sudom, u Srbiji, kraj Beograda, ima kuću od oko 400 četvornih metara, dok u Kanadi posjeduje automobil Hyundai Elantru. Udovac je i otac dviju kćeri. Po struci je diplomirani ekonomist, a fakultet je završio u Zagrebu.

Davidović uhićen u Švedskoj
Uz Zagorca, na optuženičkoj klupi nalazi se i Milorad Davidović, srpsko-švedski državljanin. On je uhićen u Švedskoj te je također izručen Hrvatskoj radi suđenja.
Njihovo pojavljivanje pred hrvatskim sudom pokazuje koliko su postupci za ratne zločine često dugotrajni i složeni, osobito kada su optuženici godinama živjeli izvan Hrvatske ili imali više državljanstava.
Optužbe za zločin protiv civilnog stanovništva
Optužnica se odnosi na ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Grubišnog Polja u jesen 1991. godine. U to vrijeme bilogorski kraj bio je jedno od područja na kojem su velikosrpske i pobunjeničke strukture pokušavale uspostaviti kontrolu nad naseljima, pri čemu su civili bili izloženi odvođenjima, zlostavljanjima, prijetnjama i progonima.
Sudski postupak tek je počeo, a optuženi imaju pravo na obranu i smatraju se nevinima dok im se eventualna krivnja ne dokaže pravomoćnom presudom. No sama činjenica da je postupak nakon toliko godina otvoren važna je za obitelji žrtava, svjedoke i javnost koja ima pravo znati što se događalo 1991. godine.
Grubišno Polje i ratna Bilogora1991.
Grubišno Polje i okolna mjesta tijekom Domovinskog rata bila su pogođena ratnim zbivanjima, velikosrpskom agresijom i nasiljem nad nesrpskim stanovništvom. Mnoge obitelji ostale su bez svojih najbližih, bez domova i bez mirnog života.
Za preživjele i obitelji stradalih, ovakva suđenja nisu samo pravosudni postupci. Ona su prilika da se pred institucijama države iznesu činjenice, saslušaju svjedoci i utvrdi odgovornost za konkretne događaje.
Svjedoci ponovno govore o ratnim događajima
U ovakvim predmetima posebnu težinu imaju svjedočenja ljudi koji su ratne događaje osobno proživjeli. Njihova iskazivanja često su ključna za rasvjetljavanje događaja, ali i za razumijevanje okolnosti u kojima su civili živjeli 1991. godine.
Svjedoci pred sudom ne govore o apstraktnim ratnim okolnostima, nego o konkretnim imenima, mjestima i događajima. Upravo zato je važno da se takvi postupci vode precizno, odgovorno i bez političkog relativiziranja.
Pravda nakon dugog čekanja
Ovaj predmet pokazuje koliko je procesuiranje ratnih zločina teško kada optuženi desetljećima nisu dostupni hrvatskom pravosuđu. Međunarodna uhićenja, izručenja i europski uhidbeni nalozi često su jedini put da se takvi predmeti uopće dovedu pred sud.
Za obitelji žrtava protek vremena ne briše bol, a za državu ne smije brisati obvezu procesuiranja. Sud će odlučiti o krivnji ili nevinosti optuženih, ali činjenice o stradanju civila na području Grubišnog Polja 1991. godine moraju biti jasno utvrđene.
Početak suđenja Živku Zagorcu i Miloradu Davidoviću važan je pravosudni trenutak za slučaj ratnog zločina nad civilima na području Grubišnog Polja. Nakon 35 godina, postupak otvara pitanje odgovornosti za događaje iz 1991. godine, ali i pokazuje da ratni zločini ne mogu biti zaboravljeni samo zato što je prošlo mnogo vremena.
O krivnji će odlučiti sud. No za žrtve, njihove obitelji i bilogorski kraj važno je da se činjenice konačno iznesu pred hrvatskim pravosuđem.
Izvor:PDN
Autor: Dražen Šemovčan Šeki



