Nikola Kajkić o uhićenjima kod Zadra: „Ovo je teroristički čin, iza svega stoji BIA“ – što je potvrđeno, a što zasad nije

Nikola Kajkić ide korak dalje i tvrdi da iza slučaja stoji srbijanska obavještajna služba BIA. Međutim, za takvu vezu zasad nema javno objavljenih dokaza hrvatskih istražnih tijela.

Slučaj četvero osoba osumnjičenih za namjerno izazivanje deset požara na području Zadra i Zadarske županije dobio je novu, znatno ozbiljniju dimenziju nakon što je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić javno potvrdio da se tijekom istrage neće isključiti ni mogućnost kaznenog djela terorizma.

Nikola Kajkić, bivši policijski istražitelj i dugogodišnji istraživač ratnih zločina, u objavi na Facebooku iznio je još težu tvrdnju. Po njegovoj procjeni, zadarski slučaj nije izolirani incident, nego dio organiziranog djelovanja iza kojega bi, tvrdi, mogla stajati srbijanska Bezbednosno-informativna agencija – BIA.

Kajkić govori o mogućem postojanju najmanje triju skupina ili „ćelija“ koje su, prema njegovoj tezi, bile obučene, financirane i logistički potpomognute radi izazivanja požara i stvaranja osjećaja nesigurnosti u Hrvatskoj.

Njegove su tvrdnje iznimno ozbiljne. Upravo zato potrebno ih je jasno odvojiti od onoga što su policija, državno odvjetništvo i sud do sada doista utvrdili.

Deset požara u dva dana

Zadarska policija kriminalističkim je istraživanjem obuhvatila trojicu hrvatskih državljana u dobi od 42, 45 i 46 godina te 33-godišnju državljanku Poljske.

Sumnja se da su 14. i 15. kolovoza 2026. namjerno izazivali požare na deset lokacija: na Bilom brigu u Zadru te na području Zemunika Donjeg, Galovca, Biljana Donjih, Zapužana, Zemunika, Zagrada, Lišana Tinjskih, Škabrnje i Benkovca.

Prema policijskim sumnjama, vatra je izazivana otvorenim plamenom odnosno upaljačem, paljenjem gorivog materijala i suhe vegetacije uz prometnice. Policija je u početnoj fazi istrage govorila o prethodnom planu i dogovoru osumnjičenih.

U požaru na Bilom brigu potpuno je izgorio automobil 53-godišnjeg vlasnika, dok su između Škabrnje i Zemunika Donjeg u masliniku izgorjela 43 stabla maslina. Požare su gasile zemaljske vatrogasne snage, a na pojedinim lokacijama morale su intervenirati i protupožarne zračne snage. Konačni iznos materijalne štete još se utvrđuje.

Ključnu ulogu u uhićenju imali su građani. Nakon dojave o osobama koje pale vatru uz cestu na širem benkovačkom području, policija je locirala automobil zadarskih registarskih oznaka i uhitila četvero osumnjičenih.

Sudac: Paljenje je bilo namjerno, ali motiv još ne znamo

Sudac istrage Županijskog suda u Zadru Hrvoje Visković odredio je četvorki jednomjesečni istražni zatvor.

Svima je određen zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, trojici i zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, dok je jednom od muškaraca istražni zatvor određen i zbog opasnosti od bijega jer, osim hrvatskog, ima i državljanstvo Srbije.

Osumnjičenici su tijekom postupka iznosili obrane i djelomično priznali pojedine radnje. Sudac je pritom bio vrlo jasan oko jednog pitanja – kada netko upaljačem pali suhu travu uz cestu, namjera paljenja nije dvojbena.

Ali motiv je zasad nepoznat.

To je u ovom slučaju presudna činjenica.

Tek analiza mobitela, međusobne komunikacije, odjeće osumnjičenih, požarišta i drugih tragova trebala bi odgovoriti na pitanja jesu li djelovali prema jedinstvenom planu, zašto su požare izazivali te postoji li netko izvan same četvorke tko ih je eventualno usmjeravao.

Pronađena puška, pištolj i streljivo

Tijekom sudski naloženih pretraga kod jednog 42-godišnjaka pronađena je poluautomatska puška s 44 komada pripadajućeg streljiva.

Kod 46-godišnjaka pronađeni su pištolj i više mobilnih uređaja.

Pronađeno oružje samo po sebi nije dokaz da je povezano s požarima. Sudac istrage naveo je da se pronađena puška tretira kao zaseban predmet mogućeg kaznenog djela, dok se zasad nije utvrdila njezina povezanost s paljenjem.

Upravo će mobilni telefoni vjerojatno biti jedan od važnijih izvora dokaza. Iz komunikacije osumnjičenih moglo bi se utvrditi postoji li prethodni dogovor, tko je s kim komunicirao i je li četvorka eventualno bila povezana s drugim osobama.

Može li podmetanje požara biti terorizam? Može – ali nije svaki požar terorizam

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić potvrdio je da teroristička kvalifikacija nije isključena.

To nije samo politička ili medijska interpretacija.

Članak 97. Kaznenog zakona Republike Hrvatske izrijekom navodi „prouzročenje požara“ kao jednu od radnji kojima se može počiniti kazneno djelo terorizma.

Ali postoji ključni dodatni uvjet.

Požar mora biti izazvan s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, prisiljavanja države ili međunarodne organizacije da nešto učini ili ne učini odnosno ozbiljnog narušavanja ili uništavanja temeljnih ustavnih, političkih, gospodarskih ili društvenih struktura države ili međunarodne organizacije.

Drugim riječima, deset namjerno izazvanih požara samo po sebi još ne dokazuje terorizam.

Istražitelji moraju dokazati i motiv odnosno teroristički cilj.

Četvorku se zato u ovoj fazi ne tereti za terorizam, nego za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, za koje je, prema navodima sa suda, zaprijećena kazna zatvora od jedne do deset godina.

Kajkić: „Ovdje ništa nije slučajno“

Kajkić, međutim, smatra da se upravo u motivu krije znatno šira priča.

Prema njegovu viđenju, cilj ovakvog djelovanja bio bi izazivanje nemira i nesigurnosti te stvaranje slike Hrvatske kao nesigurne turističke zemlje.

„Ovdje ništa nije slučajno“, poručuje Kajkić.

On tvrdi da takozvana „zadarska ćelija“ nije jedina te da postoje osnove za sumnju kako su tijekom ove, ali i ranijih požarnih sezona, u Hrvatskoj djelovale najmanje tri organizirane skupine.

Kajkić ih izravno povezuje s BIA-om, tvrdeći da su bile obučene te financijski i materijalno potpomognute iz Srbije.

Za tu Kajkićevu tvrdnju zasad nema javno objavljene potvrde policije, DORH-a, USKOK-a ili SOA-e.

To je najvažnija ograda uz njegovu objavu.

Činjenica da se provjerava mogućnost terorističkog motiva nije istovremeno dokaz da je riječ o operaciji strane obavještajne službe.

Kajkić i BIA imaju dugu povijest sukoba

Kajkićevo nepovjerenje prema srbijanskoj službi ima vrlo konkretnu pozadinu.

U studenome 2018. prilikom povratka iz Srbije zadržan je na graničnom prijelazu Batrovci. Kajkić je poslije tvrdio da su ga ispitivali pripadnici BIA-e i da je postupanje bilo povezano s njegovim radom na istraživanju ratnog zločina na Ovčari.

BIA je 2019. protiv Kajkića i Dražena Letića podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje na špijunažu u korist Hrvatske. BIA je tvrdila da je Kajkić u Srbiji stvarao suradničku mrežu i prikupljao podatke povezane s predmetima ratnih zločina. Kajkić je optužbe odbacivao.

Zanimljivo je da je tada reagirala i hrvatska SOA.

U službenom priopćenju iz studenoga 2019. SOA je srbijansku kaznenu prijavu nazvala „konstruiranom“, tvrdeći da se njome pokušava skrenuti pozornost s tadašnjih afera u Srbiji.

Postupak u Srbiji kasnije je završio oslobađajuće u dijelu koji se odnosio na špijunažu. Viši sud u Sremskoj Mitrovici u lipnju 2023. oslobodio je Letića i Kajkića optužbi za špijunažu jer, prema obrazloženju, nisu postojali konkretni dokazi koji bi takve optužbe potvrdili.

Važno je pritom ispraviti podatak koji se posljednjih dana ponovno pojavljuje: petogodišnja prvostupanjska zatvorska kazna u ranijem dijelu tog procesa bila je izrečena Draženu Letiću, a ne Kajkiću. Kajkiću se u ponovljenom postupku sudilo u odsutnosti.

Postoji i drugi aktualni slučaj u kojem se provjerava moguća veza s BIA-om

Kajkićeve tvrdnje pojavljuju se u trenutku kada hrvatske institucije već vode zaseban, ozbiljan sigurnosni predmet protiv državljanina Srbije osumnjičenog za neovlaštene upade u računalne sustave hrvatskih pravnih osoba i tijela javne vlasti.

Policija je službeno potvrdila kaznenu prijavu zbog teških kaznenih djela protiv računalnih sustava i nedozvoljene uporabe osobnih podataka.

Prema neslužbenim informacijama više hrvatskih medija, u tom odvojenom predmetu istražuje se i moguća povezanost osumnjičenog s BIA-om. Ta povezanost, međutim, ni u tom slučaju još nije službeno potvrđena.

Postojanje toga slučaja može objasniti zašto se svaka sumnja na organizirano djelovanje stranih struktura danas promatra ozbiljnije, ali nije dokaz da su hakerski slučaj i požari kod Zadra međusobno povezani.

Najvažnije pitanje tek slijedi: zašto?

Upravo će odgovor na pitanje zašto su četiri osobe dva dana obilazile područje Zadarske županije i palile vatru odrediti konačnu težinu ovog slučaja.

Ako se pokaže da je riječ o nepromišljenom ili kriminalnom ponašanju bez političkog ili sigurnosnog cilja, predmet će ostati u području kaznenih djela protiv opće sigurnosti.

Ako se, međutim, u mobitelima, komunikaciji, financijskim tokovima ili drugim dokazima pronađe trag organizatora, nalogodavca ili cilj svjesnog izazivanja straha među stanovništvom i destabiliziranja Hrvatske, tada se otvara potpuno druga pravna i sigurnosna razina slučaja.

A ako bi se dokazala i veza sa stranom obavještajnom službom, više ne bismo govorili samo o skupini podmetača požara.

Govorili bismo o pitanju nacionalne sigurnosti.

Zbog toga Kajkićeve tvrdnje ne treba unaprijed proglašavati činjenicama – ali ih, s obzirom na broj požara, način djelovanja i okolnosti slučaja, nadležne institucije trebaju moći provjeriti i na njih dati jasan odgovor.