Ćorićev zakon iz 2021. drastično smanjio kazne za uvoz opasnog otpada: Zašto je Plenkovićev Vlada to napravila?

Dok Hrvatska danas pokušava sanirati posljedice ilegalnog odlaganja otpada i računa troškove koji samo u Gospiću mogu dosegnuti desetke milijuna eura, jedan detalj iz 2021. godine ponovno dobiva posebnu težinu. Tada je donesen novi Zakon o gospodarenju otpadom, a Vladu je u saborskoj proceduri predstavljao tadašnji ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Promjena je bila vrlo konkretna. Prema starom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, pravna osoba koja bi u Hrvatsku uvezla opasni otpad radi zbrinjavanja mogla je biti kažnjena s približno 39.800 do 92.900 eura. Stari zakon propisivao je raspon od 300.000 do 700.000 kuna.

Novim Zakonom iz 2021. za usporediv prekršaj, odnosno za pravnu osobu koja na teritorij Hrvatske isporuči opasni otpad radi zbrinjavanja, kazna je spuštena na približno 2.650 do 13.270 eura. Zakon je tada propisao raspon od 20.000 do 100.000 kuna.

Drugim riječima, minimalna kazna smanjena je 15 puta, a maksimalna sedam puta.

Sama zabrana pritom nije nestala. I dalje je zabranjeno dopremati opasni otpad u Hrvatsku radi zbrinjavanja. Ono što se promijenilo bila je sankcija za pravnu osobu koja tu zabranu prekrši, ona je postala je višestruko blaža. I upravo tu nastaje pitanje na koje bi danas Ćorić i tadašnja Vlada trebali dati vrlo precizan odgovor: zašto su odlučili tako drastično smanjiti kazne upravo za prekršaj povezan s prekograničnim prometom opasnog otpada?Zakon je Vlada predstavljala kao dio šireg preuređenja sustava gospodarenja otpadom i usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravilima Europske unije. Međutim, u javno dostupnom prijedlogu zakona i obrazloženjima koja su pratila njegovo donošenje nema posebnog obrazloženja zbog čega je upravo kazna za pravnu osobu koja u Hrvatsku isporuči opasni otpad radi zbrinjavanja smanjena s približno 39.800–92.900 eura na svega 2.650–13.270 eura.

To pitanje danas ima sasvim drukčiju težinu nego 2021. Hrvatska se suočava s posljedicama ilegalnog odlaganja otpada, velikim troškovima sanacije i istragama koje su pokazale da su velike količine otpada stizale i iz drugih europskih država. Zato ovo više nije samo tehničko pitanje jednog članka zakona.

Ako država želi odvraćati tvrtke od nezakonitog prekograničnog prometa opasnog otpada, onda je legitimno pitati zašto je u isto vrijeme kaznu za upravo takav prekršaj smanjila sedam do petnaest puta. O toj bi se promjeni prije svih trebao očitovati i Tomislav Ćorić, koji je kao resorni ministar predstavljao zakon u saborskoj proceduri. Javnost zaslužuje jasno objašnjenje zašto su kazne za pravne osobe koje u Hrvatsku isporuče opasni otpad radi zbrinjavanja smanjene sedam do petnaest puta, posebno u svjetlu današnjih afera s ilegalnim otpadom.

Na to pitanje javnost zasad nema jasno obrazložen odgovor.