DALJ NA RUBU EKSPLOZIJE: Nakon inicijative stižu Dodik i poruke iz Srbije – mještani upozoravaju na opasan plan

U Dalju, mirnom mjestu na obali Dunava u Općini Erdut, koje od završetka Domovinskog rata nije bilježilo ozbiljnije međunacionalne incidente, posljednjih dana ponovno rastu tenzije. Povod novim prijeporima je inicijativa za promjenu naziva Ulice vlč. Josipa Astaloša, koja je među dijelom lokalnog stanovništva dočekana s ogorčenjem i dubokim nepovjerenjem, prenosi Direktno.hr

Riječ je o prijedlogu koji se veže uz djelovanje općinskog vijećnika Dragana Nemeta, člana Radničke fronte, čije istupe i stavove mnogi mještani doživljavaju kao provokaciju i pokušaj otvaranja starih ratnih rana. U sredini koja je tijekom 1991. godine pretrpjela teška razaranja i zločine, svaka inicijativa koja zadire u simboliku sjećanja na žrtve doživljava se izrazito osjetljivo.

Stari sukobi u novom ruhu

Mještani Dalja upozoravaju kako ih aktualna situacija podsjeća na prijelomno razdoblje kraja 1980-ih i početka 1990-ih, kada su političke i ideološke napetosti postupno prerastale u otvoreni sukob. Upravo zbog tog povijesnog iskustva, dio javnosti inicijativu za promjenu naziva ulice vidi kao opasan presedan.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se inicijativa povezuje s dopisom Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, u kojem se određene ulice u Hrvatskoj dovode u kontekst spornih povijesnih interpretacija. Kritičari takvih inicijativa smatraju da se time relativizira Domovinski rat i dovodi u pitanje karakter obrane Hrvatske.

Spor oko vlč. Josipa Astaloša

Središnje pitanje prijepora odnosi se na lik i djelo vlč. Josipa Astaloša. Prema navodima odvjetnika i povjesničara Tomislav Jonjić, koji je sudjelovao u postupku revizije njegove presude, u službenim dokumentima ne postoje dokazi koji bi potvrdili optužbe koje mu se danas ponovno pripisuju.

Jonjić ističe kako se u optužnici ni u presudi ne spominju tvrdnje o prisilnim pokrštavanjima, što dodatno otvara pitanje temelja na kojima se danas traži promjena naziva ulice.

Unatoč tome, u javnom prostoru ponovno se iznose optužbe koje su već bile predmet pravosudnog preispitivanja, što dodatno produbljuje podjele.

Političke reakcije i osude

Na nedavne istupe Dragana Nemeta reagirao je i lokalni HDZ u Općini Erdut, ocijenivši njegove izjave skandaloznima i uvredljivima. Posebno su istaknuli kako se iznošenjem netočnih tvrdnji o Domovinskom ratu i prozivanjem prvog hrvatskog predsjednika Franjo Tuđman narušava povjerenje javnosti i vrijeđaju građani.

U svom priopćenju upozorili su kako bi promjena naziva ulice mogla značiti pokušaj brisanja sjećanja na stradanja Hrvata u tom području, naglašavajući da takvi potezi ne doprinose pomirenju, već produbljuju podjele.

Kontroverze iz javnih nastupa

Dodatne reakcije izazvao je i televizijski nastup u kojem su, uz Nemeta, sudjelovali i pojedini sugovornici, uključujući povjesničara Hrvoje Klasić. Tijekom emisije iznesene su tvrdnje koje su dio javnosti ocijenio kontroverznima i povijesno neutemeljenima.

Posebno je odjeknula formulacija kojom su žrtve napada na Dalj 1. kolovoza 1991. opisane kao osobe koje su „nesretno poginule“, što su mnogi protumačili kao umanjivanje razmjera i karaktera zločina.

Sjećanje na 1. kolovoza 1991.

Napad na policijsku postaju u Dalju ostaje jedan od najtežih zločina u istočnoj Slavoniji. Tog dana, nakon višesatne opsade, ubijeno je 39 hrvatskih branitelja – policajaca, pripadnika ZNG-a i civilne zaštite. Oni koji nisu poginuli tijekom napada, likvidirani su nakon zarobljavanja.

Kroz logore na tom području prošle su tisuće civila i branitelja, a brojni se i danas vode kao nestali. Upravo zbog tih činjenica, svaka rasprava o simbolima i nazivima ulica u Dalju nosi snažan emotivni i povijesni naboj.

Otvorena pitanja i nove podjele

Dragan Nemet tvrdi kako nije inicijator promjene naziva ulice, već da je reagirao na dopis udruge, no njegovi javni istupi i raniji politički stavovi dodatno opterećuju cijelu situaciju.

U atmosferi nepovjerenja i osjetljivog povijesnog nasljeđa, Dalj se ponovno nalazi pred izazovom – kako uskladiti pravo na različita tumačenja povijesti s poštovanjem prema žrtvama i očuvanjem društvenog mira.

Peticija protiv promjene naziva: Dalj ustao u obranu povijesti i dostojanstva žrtava

Nakon što je inicijativa za promjenu naziva Ulice Josipa Astaloša izazvala ogorčenje u dijelu javnosti, mještani Dalja pokrenuli su peticiju s ciljem njezina zaustavljanja. U mjestu koje je tijekom Domovinskog rata prošlo kroz teške oblike etničkog čišćenja, svaki pokušaj zadiranja u simboliku sjećanja doživljava se kao ozbiljan društveni i povijesni udar.

Podsjećaju kako su u kolovozu 1991. srbijanski agresori proveli brutalne napade i progone nad Hrvatima u Dalju, Erdutu i Aljmašu, a posljedice tih događaja i danas su duboko prisutne u kolektivnoj svijesti. Upravo zbog toga, naglašavaju, nije riječ samo o nazivu jedne ulice, nego o očuvanju identiteta i istine o stradanju.

U Dalju, gdje danas većinsko stanovništvo čine pripadnici srpske nacionalne manjine, nazivi ulica ispisani su dvojezično – na latinici i ćirilici – a velik broj ulica nosi imena hrvatskih branitelja poginulih u Domovinskom ratu. Mještani ističu kako su ti nazivi rezultat pokušaja očuvanja ravnoteže i poštovanja prema žrtvama, te upozoravaju da bi njihovo mijenjanje moglo otvoriti prostor novim podjelama.

Peticijom su, osim javnosti, obavijestili i ključne institucije – načelnika i zamjenika načelnika Općine Erdut, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Osječko-baranjsku županiju te Ured pučke pravobraniteljice. U svom obraćanju navode kako su zaprimili informaciju o pokretanju postupka za promjenu naziva ulice koja nosi ime rimokatoličkog svećenika Josipa Astaloša, župnika koji je u Dalju službovao od 1937. do 1942. godine.

Simbol nepravde i naknadne rehabilitacije

Za mnoge stanovnike Dalja, ime vlč. Josipa Astaloša nije tek povijesna oznaka, već simbol nepravde i kasnije sudske rehabilitacije. Njegova sudbina, kako ističu, predstavlja primjer politički motiviranih progona nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Astaloš je nakon ulaska Jugoslavenske armije u Osijek 1945. godine uhićen, a potom osuđen na smrt od strane vojnog suda. Presuda je izvršena javnim vješanjem u Dalju 5. kolovoza iste godine, uz dodatne kazne gubitka građanskih prava i oduzimanja imovine.

Desetljećima kasnije, Županijski sud u Osijeku poništio je tu presudu, utvrdivši kako je postupak bio politički motiviran i proveden uz teška kršenja temeljnih prava. Upravo ta činjenica dodatno pojačava protivljenje mještana pokušajima da se njegovo ime ukloni iz javnog prostora.

Branitelji: „Ovo nije slučajno“

Hrvatski branitelji posebno naglašavaju simboliku trenutka i osobe koja stoji iza inicijative. Upozoravaju kako ih zabrinjava činjenica da prijedlog dolazi iz političkog spektra koji, kako tvrde, baštini ideološko nasljeđe nekadašnje Komunističke partije.

U njihovim istupima posebno se ističe poveznica između povijesnih događaja iz 1945. godine i današnjih inicijativa, pri čemu upozoravaju da se, kako navode, „pokušava ponovno otvoriti prostor za interpretacije koje su već jednom dovele do nepravde“.

Dodatnu težinu njihovim riječima daje i činjenica da se u javnom prostoru ponovno aktualizira uloga bivše Jugoslavenske narodne armije, čije djelovanje u Domovinskom ratu ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatske novije povijesti.

Sjećanje na žrtvu kao temelj zajedništva

Mještani podsjećaju da je tijekom Domovinskog rata na ovom području poginulo ukupno 193 pripadnika hrvatskog i mađarskog naroda. Upravo zbog tih žrtava, naglašavaju, svaka odluka koja se tiče naziva ulica mora biti donesena s posebnom odgovornošću i osjećajem za povijesnu istinu.

U tom kontekstu, peticija protiv promjene naziva Ulice Josipa Astaloša prerasta u širu poruku – zahtjev da se očuva dostojanstvo žrtava i spriječi, kako navode, svako relativiziranje događaja iz prošlosti.

Dalj se tako ponovno našao na raskrižju između različitih interpretacija povijesti, ali i pred pitanjem koliko je društvo spremno štititi vlastito sjećanje i identitet u vremenu novih političkih i ideoloških izazova.

Zabrinutost mještana: “Ovo je tek početak”

Među stanovnicima Dalja sve je izraženija bojazan da aktualna inicijativa nije izoliran slučaj, već početak šireg procesa koji bi mogao zahvatiti i druge simbole povezane s Domovinskim ratom. Upozoravaju kako bi eventualna promjena naziva Ulice Josipa Astaloša mogla otvoriti vrata daljnjim zahtjevima, uključujući i promjene naziva ulica koje danas nose imena poginulih hrvatskih branitelja.

Takav scenarij, smatraju, predstavlja ozbiljan udar na dostojanstvo žrtava i identitet mjesta koje je u ratu pretrpjelo teške gubitke. Upravo zato, ističu, ova inicijativa nadilazi lokalne okvire i postaje pitanje šire društvene odgovornosti.

Dodatnu zabrinutost izazivaju i nedavni politički i simbolički događaji u Dalju. Mještani navode kako ih posebno uznemirava dolazak političkih dužnosnika iz regije, među kojima se ističe i Milorad Dodik, koji je ranije odlikovan od strane Srpske pravoslavne crkve za doprinos ideji tzv. “Srpskog sveta”. Također, podsjećaju i na boravak predsjednika Vlade Republike Srbije u tom području, što dodatno pojačava osjećaj nelagode među dijelom lokalnog stanovništva.

U nizu događaja – od pokretanja inicijative za promjenu naziva ulice, preko dolazaka političkih aktera izvan Hrvatske, do sve češćih javnih polemika – mnogi vide zabrinjavajući obrazac. Upozoravaju kako ih takav slijed okolnosti podsjeća na razdoblje neposredno prije početka Domovinskog rata, kada su političke poruke i potezi izvana postupno utjecali na stanje na terenu.

Upravo zbog toga, hrvatski branitelji i dio mještana Dalja apeliraju na institucije da ozbiljno pristupe cijeloj situaciji te spriječe, kako navode, daljnje produbljivanje podjela. Naglašavaju da očuvanje mira i suživota mora ostati prioritet, ali ne po cijenu zaborava ili relativizacije povijesnih činjenica.

Dalj se tako ponovno suočava s izazovom balansiranja između suživota i očuvanja vlastitog identiteta, dok građani sve glasnije poručuju da pitanje naziva ulica za njih nije administrativno, već duboko osobno i povijesno pitanje.

“Rodio se kao komunista takav ću i umreti”

“Rodio se kao KOMUNISTA takav ću i umreti. Kome se nesvidja nek ide iz prijatelja”, ističe Nemet, vjerni sljedbenik jugoslavenskog komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, na svojem Facebook-profilu.