Državni vrh i branitelji odali počast onima koji su Hrvatskoj donijeli slobodu

Knin je i ovoga 5. kolovoza osvanuo u hrvatskim zastavama. Trideset i jedna godina prošla je od dana kada su hrvatske snage u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ oslobodile grad koji je godinama bio središte srpske pobune i okupacije dijela hrvatskog teritorija.

Današnja slika Knina posve je drukčija od one iz kolovoza 1995., ali razlog zbog kojega se ljudi svakoga 5. kolovoza vraćaju u ovaj grad nije se promijenio. To je prije svega dan hrvatskih branitelja i sjećanja na one koji završetak rata i oslobođenje nisu dočekali.

Obilježavanje 31. obljetnice „Oluje“ započelo je u 6.30 sati tradicionalnom budnicom ulicama Knina. Povorka je krenula od vojarne 4. gardijske brigade „Pauci“, nastavila Ulicom kralja Tomislava, preko Trga Oluje i Ulice dr. Franje Tuđmana do Trga dr. Ante Starčevića i mosta na Krki. U 7.30 sati u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta služena je sveta misa.

Foto: Toni Fereža / PHB

Misu je predvodio vojni ordinarij Jure Bogdan, koji je dio propovijedi posvetio upravo pitanju kako sačuvati sjećanje na Domovinski rat i žrtvu branitelja. Govorio je o poginulima, nestalima, ranjenima i prognanicima te poručio da sloboda izborena 1995. nije samo pravo koje je jednom stečeno, nego i odgovornost generacija koje su došle nakon rata.

Državni vrh zajedno pred Spomenikom hrvatske pobjede

Posebno dostojanstven dio jutrošnjeg programa održan je u 9 sati na Trgu dr. Ante Starčevića. Pred Spomenikom hrvatske pobjede „Oluja '95“ odana je počast poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima.

Vijence su položili predstavnici obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja iz „Oluje“, hrvatski ratni vojni invalidi, ratni zapovjednici i predstavnici braniteljskih udruga.

Počast su odali i najviši hrvatski državni dužnosnici. U Kninu su zajedno predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Uz njih su brojni ministri, saborski zastupnici, predstavnici Hrvatske vojske i policije te lokalnih i regionalnih vlasti. Današnji izvještaji potvrđuju da je državni vrh položio vijence poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.

Foto: Toni Fereža / PHB

Upravo je taj dio obilježavanja jedan od onih koji se ne bi smio pretvoriti tek u protokolarni događaj. Prije govora, politike i poruka s pozornice dolaze imena ljudi zbog kojih se 5. kolovoza uopće obilježava. Hrvatska je pobjedu u „Oluji“ platila životima svojih vojnika i policajaca.

Sa stadiona prema Kninskoj tvrđavi

Nakon polaganja vijenaca program je nastavljen na stadionu NK Dinara, gdje je u 9.40 sati počela središnja državna svečanost. Dio programa istodobno se odvija na Kninskoj tvrđavi, a okupljeni na stadionu prate ga putem videoveze.

Tvrđava ima posebno mjesto u obilježavanju 5. kolovoza. Ondje je 1995. razvijen veliki hrvatski barjak nakon ulaska hrvatskih snaga u oslobođeni grad. Današnje podizanje hrvatske zastave zato izravno povezuje svečanost s prizorima od prije 31 godinu.

Programom je predviđeno čitanje povjesnice VRO „Oluja“ i imena 245 poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Njihova imena čitaju sinovi poginulih branitelja, dok na Kninskoj tvrđavi istupa 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije, po jedan za svakog poginulog i nestalog.

Iznad Knina danas su tijekom odavanja počasti preletjela i tri borbena aviona Rafale Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Taj je prelet bio uklopljen upravo u dio svečanosti posvećen poginulim hrvatskim braniteljima.

Anušić: Svoje pobjede ne zaboravljamo

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić jutros je u Kninu govorio o ponosu zbog pobjede i hrvatske države, ali prije svega o ljudima koji tu pobjedu nisu dočekali.

Podsjetio je da je Hrvatska 1991. krenula iz vrlo teškoga položaja, dok su samo četiri godine poslije hrvatske snage bile sposobne izvesti operaciju kojom je oslobođen najveći dio okupiranoga državnog teritorija.

„Svoje časne pobjede ne zaboravljamo, slavimo hrabrost naših ratnika, naših branitelja“, poručio je Anušić. Naglasio je i kako hrvatska vojska danas mora biti sposobna jamčiti da se sigurnost i teritorijalna cjelovitost zemlje više nikada ne dovedu u pitanje.

Ta poruka danas u Kninu ima sasvim konkretno povijesno uporište. Hrvatska 1991. nije raspolagala vojnom snagom kakvu ima danas. Vojska i policija građene su tijekom rata, pod napadima i na bojištima. Do ljeta 1995. izrasle su u snagu sposobnu provesti „Oluju“ i osloboditi Knin.

Trideset i jedna godina poslije, u središtu ponovno branitelji

Političke poruke s kninskog obilježavanja mijenjaju se iz godine u godinu. Mijenjaju se predsjednici, ministri i sastavi Vlade i Sabora. Branitelji koji svakog kolovoza dolaze u Knin sve su stariji.

Ono što se ne mijenja jest činjenica zbog koje se 5. kolovoza obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Knin je 5. kolovoza 1995. oslobođen. Hrvatska zastava na tvrđavi označila je poraz projekta kojim se pokušalo trajno izdvojiti okupirane dijelove hrvatskoga teritorija iz ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.

Zato današnje fotografije s Trga dr. Ante Starčevića i stadiona NK Dinara nisu samo fotografije još jednoga državnog protokola. Na njima su hrvatski branitelji, njihove obitelji, ratni zapovjednici, pripadnici današnje Hrvatske vojske i policije, državni dužnosnici i građani.

A iza svega ostaje jednostavna činjenica koju 31 godina nije promijenila, današnji slobodni Knin moguć je zato što su ga hrvatski vojnici i policajci u kolovozu 1995. oslobodili.