Europa ulazi u cjenovni šok zbog plina, analitičar upozorava: Nestašica neće biti, ali cijene snažno rastu

Europa ulazi u novu energetsku krizu, ali ovoga puta najveći problem neće biti nestašica plina, nego njegova cijena. Energetski analitičar Ivan Brodić upozorio je u razgovoru za N1 da su europska skladišta plina ove godine 10 do 12 posto slabije popunjena nego lani. Iako fizičkih nestašica ne očekuje, naglašava da rast cijena već ozbiljno opterećuje europsko gospodarstvo i kućanstva.

Prema Brodićevim riječima, Poljska ima gotovo potpuno popunjena skladišta, a relativno dobro stoji i Hrvatska. Međutim, Njemačka, Nizozemska i Austrija nisu uspjele osigurati jednako visoke zalihe.

„Trgovci su do zadnjeg trenutka čekali smirivanje geopolitičkih trenja u Ukrajini i na Bliskom istoku kako bi cijene pale, no to se nije dogodilo”, objasnio je.

Posebno zabrinjava rast cijene plina na nizozemskoj burzi TTF, koja je, prema njegovim navodima, prošlog tjedna premašila 100 eura po megavatsatu, dok je početkom godine iznosila nešto više od 26 eura.

Hrvatska mora povećati vlastitu proizvodnju

Brodić upozorava i na probleme na tržištu dizela, ističući da geopolitički dogovori zasad nisu donijeli očekivano smirivanje cijena energenata.

Kada je riječ o Hrvatskoj, smatra da je ključno zaustaviti pad domaće proizvodnje plina te razvijati nove izvore energije.

Posebno ističe geotermalni potencijal, koji bi mogao omogućiti jeftiniju proizvodnju električne i toplinske energije. Za to je, naglašava, potrebna snažnija politička podrška.

Osvrnuo se i na položaj JANAF-a te opskrbu Naftne industrije Srbije. Prema njegovim riječima, američki OFAC produžio je licenciju za opskrbu NIS-a naftom do 11. prosinca, dok pitanje vlasništva i budućnosti rafinerije u Pančevu ostaje otvoreno.

Brodićeva je poruka jasna: Europa će imati dovoljno plina, ali njegova visoka cijena mogla bi postati ozbiljan gospodarski problem.

Što cjenovni šok znači za hrvatsko gospodarstvo i građane?

Visoke cijene plina ne znače samo skuplje grijanje. One mogu pokrenuti lanac poskupljenja koji zahvaća gotovo cijelo gospodarstvo, od industrijske proizvodnje do hrane na policama trgovina.

Posebno su ugrožene tvrtke koje troše velike količine energije, među njima proizvođači mineralnih gnojiva, kemijska i metalna industrija te dio prehrambenog sektora. Rast troškova može smanjiti njihovu konkurentnost, dovesti do odgađanja ulaganja, a u težim slučajevima i do smanjenja proizvodnje.

Posljedice bi mogli osjetiti i poljoprivrednici. Plin je važan u proizvodnji umjetnih gnojiva, pa njegovo poskupljenje povećava troškove poljoprivredne proizvodnje. Dio tog tereta u konačnici se može preliti na cijene hrane.

Za građane je najvažnije pitanje koliko će dugo visoke cijene potrajati. Kućanstva koja koriste plin za grijanje ne moraju odmah plaćati veće račune jer konačne cijene ovise o ugovorima i državnim mjerama. Međutim, dugotrajan rast veleprodajnih cijena povećava pritisak na buduća poskupljenja.

Dodatni problem predstavlja mogućnost novog inflacijskog vala. Ako poduzeća povećane troškove energije prenesu na svoje proizvode i usluge, građanima će ostajati manje novca za ostalu potrošnju.

Zbog toga je upozorenje o cjenovnom šoku ozbiljno čak i ako Europa izbjegne fizičku nestašicu plina. Energije može biti dovoljno, ali njezina cijena može postati velik teret za gospodarstvo i životni stndard.