Hrvatska

HZJZ demantira navode o vodi u Gospiću: „Nije točno da pet mjeseci nije bila kontrolirana na PFAS“

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) oglasio se nakon medijskih napisa prema kojima voda u Gospiću pet mjeseci nije bila kontrolirana na PFAS spojeve, kao i navoda da ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak nije odgovorio na medijske upite. Iz Zavoda poručuju da ta tvrdnja nije točna te iznose detalje provedenih analiza.

Podijeli:
HZJZ demantira navode o vodi u Gospiću: „Nije točno da pet mjeseci nije bila kontrolirana na PFAS“
Foto: Igor Soban/PIXSELL

„Ravnatelj HZJZ-a i stručne službe Zavoda intenzivno su angažirani na pravodobnom informiranju javnosti o ovoj temi, kroz brojne medijske istupe i kontinuirano dostavljanje odgovora na zaprimljene novinarske upite“, navode iz HZJZ-a.

Ističu da je voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana na PFAS spojeve 28. travnja 2026. godine, u sklopu državnog monitoringa. U svih 20 analiziranih PFAS spojeva koncentracije su bile ispod granice kvantifikacije.

„Slijedom navedenoga, tvrdnja da voda na području Gospića tijekom posljednjih pet mjeseci nije kontrolirana na PFAS spojeve nije točna“, poručuju iz HZJZ-a.

U Gospiću su ove godine planirana dva uzorka

Iz HZJZ-a podsjećaju da je parametar „zbroj PFAS-ova“ sastavni dio državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju u svim zonama opskrbe u Hrvatskoj.

Prema planu državnog monitoringa za 2026., u zoni opskrbe Mrđenovac, koja obuhvaća Grad Gospić, predviđena su dva uzorka za analizu PFAS spojeva.

Prvi je uzet 28. travnja na lokaciji Caffe Bar Bilaj u Bilaju. Rezultati svih 20 analiziranih PFAS spojeva, uključujući njihov ukupni zbroj, bili su ispod granice kvantifikacije od 0,0015 µg/L.

Drugi uzorak planiran je za rujan 2026. godine.

Državni monitoring obuhvaća javne i lokalne vodoopskrbne sustave koji opskrbljuju više od 50 stanovnika, dok privatni bunari nisu uključeni u taj program. Uzorci se uglavnom uzimaju na slavinama na mjestu potrošnje, odnosno u objektima koje za potrebe monitoringa odabiru županijski zavodi za javno zdravstvo.

Ličke vode dodatno analizirale vodu u ožujku

Osim državnog monitoringa, isporučitelji vode dužni su jednom godišnje provoditi monitoring izvorišta.

Ličke vode trebale su prema svom planu izvorište Mrđenovac kontrolirati u rujnu, no zbog zabrinutosti javnosti PFAS analizu provele su i ranije.

Uzorak je na izvorištu Mrđenovac uzet 23. ožujka. U svih 20 analiziranih PFAS spojeva, uključujući njihov ukupni zbroj, rezultati su bili ispod granice kvantifikacije od 0,0015 µg/L.

Istoga dana analizirana je i voda koja se distribuira potrošačima na lokaciji MRO centar. I tamo su rezultati svih 20 PFAS spojeva bili ispod granice kvantifikacije.

Zbog izvanrednih okolnosti HZJZ je 11. kolovoza proveo dodatno uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac i na području Gospića, kod potrošača. Rezultati tih analiza bit će objavljeni javnosti.

Ove godine provedeno 14 analiza na PFAS

Iz HZJZ-a navode da su tijekom 2026. godine uzorci uzimani i na drugim izvorištima te u vodi koja se distribuira potrošačima.

Prema dosad dostupnim rezultatima, provedeno je ukupno 14 analiza na PFAS spojeve u sklopu državnog monitoringa, monitoringa izvorišta i dodatnih analiza koje je proveo isporučitelj vode.

PFAS spojevi detektirani su samo u jednom uzorku, na Tonkovića vrilu, i to u koncentraciji 20 puta nižoj od maksimalno dopuštene.

U uzorku je izmjereno 0,0052 µg/L, dok su koncentracije zabilježene u okviru istraživačkog monitoringa na drugim lokacijama u Hrvatskoj 2025. godine dosezale do 0,025 µg/L.

Iz HZJZ-a pritom ističu da pojedini PFAS spojevi pronađeni u piezometrima u okolici odlagališta nisu pronađeni u uzorku s Tonkovića vrila u kojem je zabilježena prisutnost PFAS-a.

Nema dokaza da je odlagalište utjecalo na izvorišta

Na temelju dostupnih podataka o izvorištima koja se koriste za javnu vodoopskrbu te podataka o odlagalištima Rakitovac i Bilaj, vještaci Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i članovi Stručnog povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju pri Ministarstvu zdravstva zaključili su da nije utvrđena mogućnost utjecaja onečišćujućih tvari s tih lokacija na izvorišta javne vodoopskrbe u Ličko-senjskoj županiji.

HZJZ također navodi da rezultati dugogodišnjeg monitoringa ne pokazuju porast koncentracija metala koji bi se mogao povezati s nelegalnim odlagalištem otpada.

Osim Mrđenovca, tijekom ove godine kontrolirana su i druga izvorišta u županiji – Kozjan, Mračaj, Vriline, Žižići, Maljkovac, Lončari, Bačvice i Tonkovića vrilo.

Svi rezultati sirove vode bili su zdravstveno ispravni u pogledu praćenih kemijskih parametara. Kod mikrobioloških parametara zabilježene su određene nesukladnosti, no voda se prije distribucije potrošačima dezinficira.

HZJZ navodi da je od početka godine do 10. kolovoza provedeno 159 analiza parametara skupine A u vodoopskrbnoj mreži Ličko-senjske županije. Samo su dva uzorka bila neispravna, i to zbog neispravnosti izljevnih mjesta. Nakon provedenih hitnih mjera, ponovljene analize potvrdile su sukladnost.

HZJZ: Voda je zdravstveno ispravna

Iz Zavoda poručuju da rezultati monitoringa potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode u javnim vodoopskrbnim sustavima Ličko-senjske županije.

„Monitoring će se nastaviti, a rezultati državnog monitoringa bit će javno dostupni građanima na mrežnim stranicama HZJZ-a“, navode.

Ističu da će isporučitelji vode i dalje provoditi operativni monitoring na svojim područjima te javnost obavještavati o eventualnim ograničenjima ili zabranama korištenja vode.

„Uzimajući u obzir kompleksnost krških vodonosnika, na temelju raspoloživih podataka nije utvrđen utjecaj onečišćujućih tvari s navedenih lokacija na izvorišta koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije“, zaključuju iz HZJZ-a.

Dodaju kako razumiju zabrinutost stanovnika te naglašavaju da je zadaća svih nadležnih institucija kontinuirano pratiti stanje, pravodobno utvrđivati moguće rizike i javnosti pružati točne i stručno utemeljene informacije.

Iz HZJZ-a pritom pozivaju na odgovorno informiranje o ovoj temi, temeljeno na provjerenim podacima i rezultatima analiza, kako bi se izbjeglo širenje netočnih navoda i nepotrebno izazivanje straha među građanima.

Izvor:PHB

Autor: Krešimir Cestar

Povezani članci