IZGLEDAN NEUGODAN SCENARIJ Čeka nas skupa zima: Plin poskupio 120 posto, a to povlači još jedan velik poblem

Europa je usred još jednog ljetnog toplinskog vala, a posljedice bi se mogle osjetiti i tijekom zime. Rekordne vrućine povećavaju potrošnju električne energije dok suša i visoke temperature smanjuju proizvodnju hidro i nuklearnih elektrana. Dio manjka zato nadoknađuju plinske elektrane upravo u trenutku u kojem bi Europa trebala puniti skladišta za sezonu grijanja, a taj pritisak već se vidi na tržištu

Terminski ugovori za plin na nizozemskom TTF-u, glavnom europskom plinskom čvorištu, od početka godine poskupjeli su oko 120 posto. Cijena plina je 18. kolovoza dosegnula približno 63,7 eura po megavatsatu.

To je još daleko od vrhunca od 350 eura iz energetske krize 2022. godine, izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu. Ipak, Europa se približava zimi sa slabije popunjenim skladištima i malo prostora za novi ozbiljan poremećaj u opskrbi, piše Euronews.

Problem s punjenjem skladišta

Europa tijekom ljeta uobičajeno obnavlja zalihe plina prije nego što ih kućanstva počnu trošiti za grijanje, no ove godine se punjenje skladišta poklopilo s nizom problema.

Hormuški tjesnac i dalje je praktički zatvoren, Norveška je produljila prekide proizvodnje na plinskim poljima, a suša je smanjila proizvodnju hidroelektrana i nuklearnih elektrana. Istodobno toplinski val povećava potrošnju struje pa plinske elektrane moraju nadoknađivati dio manjka, čime raste potražnja upravo za energentom koji bi Europa trebala spremati za zimu.

'Ostvarilo se nekoliko nepovoljnih rizika na strani ponude, a razine plina u skladištima povijesno su niske uoči sezone grijanja', upozorio je Daniel Kral iz Oxford Economicsa.

Ta kuća očekuje da će u rujnu povisiti prognozu cijene europskog plina. Prosječna cijena u posljednjem tromjesečju 2026. i prvom tromjesečju 2027. godine mogla bi se približiti 60 eura po megavatsatu u odnosu na trenutačnu prognozu od 45 eura.Europa je otpornija, ali i dalje ovisi o vremenu

Europa je u odnosu na 2021. godinu smanjila potrošnju plina za otprilike 15 do 20 posto. Industrija troši manje, porasla je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, a dizalice topline zamijenile su dio grijanja na plin.

Povećana je i globalna ponuda ukapljenog prirodnog plina (LNG) te Europa danas ima više uvoznih terminala. Zbog toga je opasnost od stvarne nestašice znatno manja nego tijekom krize 2021. i 2022. godine.

No najveća slabost nije nestala. Oxford Economics navodi da je povezanost temperature i potražnje za plinom i dalje gotovo potpuna. Prošle zime, kada su se temperature nakratko spustile ispod dugoročnog prosjeka, ušteda plina u odnosu na razdoblje prije 2021. godine smanjila se na samo pet do deset posto.

Europa je, dakle, smanjila uobičajenu potrošnju, ali u slučaju neuobičajeno hladne zime i dalje snažno ovisi o plinu. Zato su zalihe presudne: što su skladišta praznija, svaki neočekivano hladan tjedan povećava pritisak na tržište.

Skladišta popunjena tek 57 posto

Početkom kolovoza europska skladišta plina bila su popunjena oko 57 posto. Podaci udruženja Gas Infrastructure Europe pokazali su da je 1. kolovoza popunjenost iznosila 57,1 posto, što je najniža zabilježena razina za taj dio godine u dostupnoj povijesnoj seriji.

Pravila Europske unije i dalje predviđaju ciljanu popunjenost od 90 posto, ali sada su postala fleksibilnija. Cilj se može dosegnuti između 1. listopada i 1. prosinca, uz dodatna odstupanja u nepovoljnim tržišnim okolnostima. Bruxelles je državama omogućio i razmatranje spuštanja cilja na 80 posto kada je punjenje skladišta jako otežano.

Plin bi mogao postati problem i za ECB

Rast cijena plina nije samo energetsko pitanje. Ako se zadrže visoke cijene, posljedice će se preliti na inflaciju, a time i na odluke Europske središnje banke (ECB).

Veleprodajne cijene mijenjaju se brže od računa kućanstava jer energetske kompanije često unaprijed osiguravaju nabavu. Oxford Economics procjenjuje da najveći učinak na potrošačke cijene u prosjeku dolazi oko šest mjeseci nakon početnog poskupljenja.

Tržišta u rujnu uglavnom očekuju još jedno povećanje kamatnih stopa ECB-a od 25 baznih bodova, a lipanjske projekcije središnje banke već su predviđale inflaciju od 3,4 posto u trećem i četvrtom tromjesečju ove godine zbog viših cijena energije.

Hladnija zima zato bi Europi mogla donijeti neugodnu kombinaciju: slabiju kupovnu moć kućanstava i više kamatne stope, zaključuje Euronews.