Izjednačavanje mjesta za jednak rad žena i muškaraca poslodavcima "prekomplicirano"

Rasprava o plaćama u Europskoj uniji ulazi u novu fazu, a Europska direktiva o transparentnosti plaća već je otvorila vidljiv jaz između regulatornih ciljeva i otpora dijela poslodavaca u praksi. Riječ je o jednoj od ključnih promjena u upravljanju plaćama i ljudskim resursima koja poslodavcima nameće veću otvorenost sustava plaćanja, jasni kriteriji za njihovo određivanje te mogućnost usporedbe plaćanja između spolova.

Cilj direktive je smanjenje razlika u plaćama muškaraca i žena te osiguranje jednake plaće za jednak ili jednako vrijedan rad, kroz obvezno izvještavanje, transparentnije zapošljavanje i veću dostupnost informacija zaposlenicima. Iako je donesena zbog jačanja ravnopravnosti, njena provedba produbila je razlike između regulatornih očekivanja i stavova dijela poslodavaca. Direktiva je na snazi ​​od 2023. godine, a države članice trebaju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo ove godine – za naš je rok 7. lipnja, no na stručnom skupu u Zagrebu istaknuto je da Hrvatska taj rok neće uspjeti ispuniti.

Prilagoditi sustave

Na skupu u organizaciji HUP-a poručeno je da će poslodavci morati uvesti novi postupak, jačati izvještavanje i prilagoditi domaće sustave. Rasprava je pritom pokazala dubok raskorak između ciljeva direktive i njezine percepcije u poslovnoj zajednici, gdje se pravila ocjenjuju kao »prekomplicirana« i »skupa«, dok se pitanje stvarnih razlika u plaćama i dalje često stavlja u drugi plan.

Nataša Novaković iz HUP-a izjavila je kako udruga podržava cilj direktive o transparentnosti plaćanja, odnosno jednakosti plaćanja muškaraca i žena, ali da nije sigurna da će se taj cilj ostvariti kroz implementaciju ove, kako je rekla, iznimno komplicirane direktive koja duboko ulazi u sustav plaćanja poslodavaca.

– Implementacija direktive predstavlja veliko administrativno i financijsko opterećenje za poslodavce i većina poslodavačkih udruga u EU-u, uključujući i HUP, traži pojednostavljenje propisanih obveza i odgodu početka primjene. Prije implementacije trebalo bi utvrditi kako se propisana pravila mogu primijeniti u praksi kod poslodavaca različitih veličina te se uopće mogu provesti na zamišljeni način.

S druge strane, izvršna direktorica Global Compact Mreže Hrvatske Ana Pašiček izjavila je kako je direktiva o transparentnosti plaća važan korak prema pravednijem i odgovornijem poslovanju. Rekla je da se ne radi samo o usklađivanju s novim pravilima, nego o prilici za organizaciju da ojača povjerenje, unaprijede interne procese i pokažu stvarnu predanost jednakosti.

Novotny: Plaća je i pitanje ljudskih prava

Ekonomist Damir Novotny ocjenjuje da hrvatski ekonomski sustav još uvijek nije u potpunosti razvijen kao funkcionalna tržišna ekonomija, što se odražava iu raspravama o plaćama i njihovoj transparentnosti.

Kada je riječ o rodnoj dimenziji, ističe se da se ne radi samo o ekonomskom, nego io pitanju ljudskih prava i društvene ravnopravnosti. Iako je napredak vidljiv, žene su i dalje nedovoljno zastupljene na menadžerskim i poduzetničkim pozicijama, a prepreke su i strukturne i kulturne prirode.

– U tom smislu riječ je i kulturnom pitanju. U dijelu društva i dalje postoje ograničenja u prihvaćanju žena u poslovnom i poduzetničkom okruženju, a posljednjih godina mogu se uočiti i određeni regresivni trendovi u javnom diskursu, naveo je Novotny.

– Tansparentni sustavi plaćaju pomoć prepoznati i ukloniti nejednakosti te doprinose stvaranju radnog okruženja u kojem su kriteriji jasni, a prilike jednake za sve, navela je Pašiček.

Iz regulatorne perspektive načelnica sektora za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada Josipa Klišanin izjavila je da direktiva ne zabranjuje različita mjesta na istom radnom mjestu, nego zabranjuje različite kriterije za određivanje i povećanje plaća, odnosno nepostojanje objektivnih kriterija.

– Uvođenje transparentnosti u sustave plaća dovest će do otkrivanja neobjašnjivih razlika u plaćama, što će rezultirati postupcima njihova uklanjanja te u konačnici većom jednakošću u plaćama između muškaraca i žena koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti, rekla je Klišanin.

Egalitarni osjećaj

Komentirajući zaključke jučerašnje skupštine, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović istaknuo je da nema opravdanja za odgodu primjene direktive o transparentnosti plaćanja, te da su tvrdnje o njenoj složenosti uglavnom pokušaj očuvanja postojeće netransparentne prakse.

– Direktiva ne navodi ništa što u uređenim sustavima već ne bi trebalo postojati, već traži jasne, objektivne i rodno neutralne kriterije za plaćanje i napredovanje te njihove dokumentacije. »Složenom« postaje ondje gdje takvi kriteriji ne postoje, nego se odluke i dalje donose neformalno, poručio je Jović i istaknuo da direktiva može smanjiti razlike u plaćama jer poslodavci obvezuju na obrazlaganje razlika i njihovo ispravljanje kada nisu objektivno utemeljene. Ne, ključnim smatra provedbu i nadzor.

– Bez učinkovitih kontrola postoji rizik da sve ostane na formalnoj razini. Nadzor mora imati stvarnu snagu kako bi doveo do stvarnih promjena, poručio je.

Argumenti poslodavaca da će direktiva o transparentnosti donijeti značajno administrativno i financijsko opterećenje djelomično su razumljivi, ne treba ih promatrati u širem društvenom i ekonomskom kontekstu, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.

Prema njegovim riječima, u hrvatskom društvu i dalje je prisutan snažan egalitarni sentiment, uz očekivanje visoke razine uvida u različite aspekte plaća, dok se s druge strane nerijetko prihvaćaju izrazito visoka primanja u pojedinim sektorima, poput sporta, bez većih kritika. Istodobno, znatno je izražena menadžerska osjetljivost na visoko mjesto u poslovnim i poslovnim funkcijama, što upućuje na nedosljednosti u percepciji tržišnih nagrada.