Jankomir na rubu kolapsa. Trećina zaposlenih na bolovanju, psihijatrijsku bolnicu čuva policija

S ozbiljno narušenim povjerenjem pacijenata i gotovo prepolovljenim brojem medicinskih djelatnika koji su mahom na bolovanju, nova uprava Klinike za psihijatriju »Sveti Ivan« u Jankomiru morat će sada uspostaviti koliko toliko normalan ritam rada u bolnici koju danas čuva policija. U petak je na čelu bolnice imenovana vd ravnateljice Lidije Hrastić Novak koja je prije desetak godina već bila predsjednica Upravnog vijeća te bolnice i ima dugogodišnje iskustvo u upravljanju u zdravstvu, a nakon što su četiri člana Upravnog vijeća na čelu s Mirandom Mrsićem podnijela ostavke, očekuje se i formiranje novog Upravnog vijeća.

Nova uprava pokušat će stabilizirati kliniku u kojoj je danas na bolovanju čak 30 posto zaposlenih, djelatnici su u strahu za vlastitu sigurnost, a povjerenstvo u psihijatriju ozbiljno je narušeno. Bolnica je u postupku angažiranja zaštitnih službi koja bi trebala koliko-toliko podići osjećaj sigurnosti i pacijenata i bolničkog osoblja.

Poljuljano povjerenje

Dok se još uvijek čeka konačni inspekcijski nalaz, kao i nalaz obdukcije preminulog Periša te ostaje otvoreno moguće širenje istrage na druge medicinske djelatnike ako se utvrdi njihova odgovornost, u Klinici je čak 30 posto zaposlenih na bolovanju, a smjene se jedva organiziraju jer u bolnici ionako manji srednji medicinski kadar. U bolnici vlada atmosfera straha, a brojni se djelatnici suočavaju s prijetnjama nakon objave snimaka zlostavljanja Kristiana Josipa Periša. Zbog toga su pred bolnicom stalne policijske ophodnje, budući da su web-stranice Klinike uklonjene svi podaci o telefonskim brojevima i elektroničkim adresama osoblja, kako bi se spriječilo da ih zovu i dođu prijetiti ispred kuće, posvjedočio je sada već bivši predsjednik Upravnog vijeća Mirando Mrsić.

Nedostatak zaposlenih nadoknađuje se naporima ostalih djelatnika koji ostaju dulje na poslu i prelaze s jednog radnog mjesta na drugo kako bi osigurali funkcioniranje odjela. Posuđivanje kadra iz drugih bolnica ne dolazi u obzir, jer i ostale psihijatrije u gradu imaju manji broj osoblja.

– Radi se dan za danom, sat za satom. Ljudi rade iz entuzijazma i rade ono što inače ne bi morali. Ostaju dulje, prebacuju se s jednog radilišta na drugo. Iz sata u sat, iz dana u dan krpamo situaciju, kaže Mrsić koji očekuje da će se smirivanjem situacije i angažiranjem zaštitara radnici s bolovanja vratiti na posao i da će se rad klinike normalizirati.

Kako je brojnim svjedočenjima pacijenata o potpuno neprofesionalnom ponašanju liječnika i medicinskih tehničara na sve njih bačena sjena, Mrsić najavljuje da će se svi ti navodi pomno istražiti, utvrditi eventualnu odgovornost i pokušati obnoviti povjerenstvo u psihijatrijsku skrb, koje je ovim slučajem ozbiljno poljuljano.

– Ovo je psihijatriju kao struku unazadilo ne za pet, nego za 50 godina i trebat će godine da se vrati povjerenstvo koje su pacijenti i društvo imali prema psihijatriji kao struci. Svi oni koji su zbog jeftinih političkih poena plasirali informacije u medije, dizali tenzije, napravili su loše za pacijente, upozorio je Mrsić.

Podrška ministarstava

Krivi za to u velikoj mjeri objavljuju snimke Periševe smrti, za koje tvrde da nisu iscurile iz Klinike, već policije i tužiteljstva.

– Te snimke nisu smislile iscuriti u javnosti, pitanje je koliko su osobe traumatizirane, ustvrdio je Mrsić i pozvao na kazneni progon odgovornih za objavu snimaka.
Iako su članovi Upravnog vijeća iz reda Grada Zagreba jučer podnijeli ostavku, ne smatraju se odgovornim u slučaju Periš jer je to tijelo, objasnio je Mrsić, nadležan isključivo za kontrolu financijskog poslovanja ustanova, ali ne i medicinski rad zaposlenika, koji ne smije kontrolirati. Za to je, naglašava, odgovorno Ministarstvo zdravstva.

Na pitanje o nalazu opdukcije preminulog pacijenta, kazao je da ga Upravno vijeće nije vidjelo. Po njegovoj procjeni potrebno je tri do četiri tjedna kako bi se dovršile sve toksikološke, histološke i patohistološke pretrage. Tek nakon toga trebalo bi biti moguće dobiti potpunu sliku o okolnostima smrti.

Svoju je objavu ostavke Mrsić začinio kritikom ministarstva zdravstva Irene Hrstić.

– Ovdje rade vrijedni i predani liječnici i medicinske sestre te tehničari koji zaslužuju naše poštovanje i podršku. Upravo ta podrška koja im je u ovom trenutku potrebna, nažalost, izostala je i to smatram nedopustivim, poručio je Mrsić.

Na naš upit o tome što će pomoći Klinici u ovoj situaciji, ministrica Hrstić odgovara kako je svjesna da ovakvi tragični događaji teško pogađaju same djelatnike te će im pružiti sve dodatne alate kako bi mogli normalno funkcionirati.

– Ministarstvo zdravstva ovaj slučaj shvaća s najvećom ozbiljnošću. Potrebno je temeljito utvrditi sve okolnosti događaja i eventualne propuste te će u tom dijelu istražna tijela donijeti sud. Želim jasno poručiti da Ministarstvo neće svu odgovornost prepustiti isključivo osnivaču Klinike, Gradu Zagrebu. U okviru svojih zakonskih vlasti nastavit ćemo s potrebnim nadzornim aktivnostima i suradnjom s Klinikom nadležnim strukovnim komorama, poručuje Hrstić. Pritom je važno, dodaje, ne generalizirati niti stigmatizirati djelatnike koji predano i odgovorno obavljaju svoj posao.

Upitne vlasti zaštite

Prisutnost zaštite mogla bi pomoći smirivanju situacije, ali još nije jasno koje će im biti vlasti. Zato u bolnici pokušavaju definirati što zaštitari smiju raditi u situacijama narušavanja sigurnosti, a što ne.

– Zaštitari ne smiju sudjelovati u medicinskom postupku smirivanja pacijenata niti preuzeti ulogu zdravstvenog osoblja, veli Mrsić, a njihov angažman u drugim situacijama treba dodatno razjasniti. Zato će se zatražiti mišljenje Ministarstva zdravstva, pravnih stručnjaka i institucija koje se bave zaštitom prava osoba s duševnim bolestima, kako bi se izbjeglo ugrožavanje prava pacijenata.