Novi podaci o stanovništvu: Kontinent odumire, Jadran i Zagreb rastu

U tri godine Hrvatska je, dakle, demografski narasla za približno 20.000 stanovnika. No iza tog naizgled pozitivnog podatka krije se ozbiljan i dugotrajan problem: stanovništvo se u Hrvatskoj ne raspoređuje ravnomjerno. Naprotiv, zemlja se sve više demografski dijeli.

Kontinentalna Hrvatska, uz iznimku Zagreba i Zagrebačke županije, nastavlja se prazniti, dok se jadranska Hrvatska oporavlja i privlači nove stanovnike. Riječ je o opasnoj neravnoteži koja traje desetljećima, a osobito je izražena od osamostaljenja.

Dok se sjever, središte i istok zemlje suočavaju s nastavkom depopulacije, Zagreb i jug Hrvatske rastu. Takva koncentracija stanovništva dugoročno bi mogla imati ozbiljne gospodarske, društvene i političke posljedice.

Samo na području Zagreba i Zagrebačke županije broj stanovnika u posljednje je tri godine porastao za više od 21.000.

KONTINENT ODUMIRE

Još izraženiji rast bilježe jadranske županije, koje zajedno imaju gotovo 34.000 stanovnika više nego sredinom 2022. godine. Prednjači Istarska županija s oko 10.000 novih stanovnika, slijede Splitsko-dalmatinska s 8000, Zadarska sa 7000 te Šibensko-kninska s oko 5000 stanovnika više.

Na drugoj strani demografske karte nalazi se kontinentalna Hrvatska. Županije središnje, sjeverne i istočne Hrvatske u samo su tri godine izgubile više od 31.000 stanovnika.

Najveći gubitak bilježi Osječko-baranjska županija, koja je ostala bez oko 6400 stanovnika. Slijede Vukovarsko-srijemska s 5000, Sisačko-moslavačka s 4500, Brodsko-posavska s 3000, Bjelovarsko-bilogorska i Požeško-slavonska s po 2600, Virovitičko-podravska s 2400, Karlovačka s 2000 te Koprivničko-križevačka s oko 1600 stanovnika manje.

Na sjeverozapadu Hrvatske pad je nešto blaži, ali ni ondje nema razloga za zadovoljstvo. Krapinsko-zagorska županija u tri je godine izgubila oko 900 stanovnika, a Varaždinska oko 200. Međimurska županija istodobno bilježi simboličan rast – oko stotinu stanovnika više nego sredinom 2022. godine.

Razmjeri promjene možda se najbolje vide kroz usporedbu s najvećim hrvatskim gradovima. Koprivničko-križevačka županija, s oko 98.800 stanovnika, i Bjelovarsko-bilogorska, s oko 97.800, danas imaju približno toliko stanovnika koliko i sam Osijek. Virovitičko-podravska, s oko 66.900 stanovnika, ima manje žitelja nego Zadar, dok je Ličko-senjska, s oko 43.000 stanovnika, po broju stanovnika manja od grada Varaždina.

Hrvatska, dakle, nije samo zemlja koja se demografski mijenja. Ona se demografski preslaguje – stanovništvo se koncentrira u Zagrebu i na obali, dok velik dio kontinenta ubrzano gubi ljude.