Novi Zakon o potrošačkim kreditima donosi velika prava građanima: Banke više neće moći samovoljno povećavati minuse, a mijenjaju se i pravila prijevremene otplate

Novim pravilima uređuju se i korištenje umjetne inteligencije pri odlučivanju o kreditima, oglašavanje kreditnih proizvoda te zaštita građana koji se nađu u financijskim poteškoćama.

Cilj novih propisa jest spriječiti prekomjerno zaduživanje građana, povećati transparentnost bankarskih usluga i osigurati veću zaštitu korisnika kredita. Zakon obuhvaća različite oblike kreditiranja, uključujući potrošačke i stambene kredite, određene beskamatne i kratkoročne pozajmice te pojedine oblike kupnje na rate. Istodobno se ukida dosadašnje ograničenje najvećeg iznosa potrošačkog kredita.

Ipak, neće se sve odredbe početi primjenjivati istodobno. Za pojedine novosti predviđena su prijelazna razdoblja: pravila za nove vjerovnike i kreditne posrednike počet će se primjenjivati 1. lipnja 2027., dok će određeni oblici kreditiranja putem platnih kartica i kupnje na rate biti obuhvaćeni novim pravilima od 1. siječnja 2028., piše Dnevnik.hr.

Banke će morati detaljnije provjeravati kreditnu sposobnost

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na odobravanje kredita. Banke i ostali vjerovnici morat će prije sklapanja ugovora provesti detaljniju procjenu financijskog stanja potencijalnog korisnika kredita.

Pritom će morati uzeti u obzir njegove prihode, rashode i druge okolnosti koje mogu utjecati na sposobnost redovite otplate duga. Kredit će se smjeti odobriti samo ako prikupljeni podaci pokazuju da ga građanin može uredno vraćati.

Posebna pozornost posvetit će se i zaštiti osobnih podataka te korištenju relevantnih financijskih informacija prilikom procjene kreditne sposobnosti. Namjera je smanjiti rizik od odobravanja kredita koje korisnici poslije neće moći otplaćivati.

Banke više neće smjeti samovoljno povećavati dopušteni minus

Važne promjene odnose se i na dopuštena prekoračenja po tekućim računima, odnosno bankovne minuse.

Banke više neće smjeti bez izričitog pristanka klijenta odobravati novo prekoračenje ili povećavati iznos već odobrenog minusa. Isto pravilo primjenjivat će se i na povećanje kreditnog limita na karticama.

Drugim riječima, banka više neće moći jednostrano povećati iznos raspoloživog zaduženja i tako građanina dovesti u situaciju da duguje više nego što je sam zatražio.

Ako kredit odobrava algoritam, građanin može tražiti ljudsku procjenu

Novi zakon donosi dodatnu zaštitu i u području sve raširenije automatizirane obrade podataka te primjene umjetne inteligencije u bankarskom poslovanju.

Ako se odluka o kreditu donese automatiziranim putem, potrošač će imati pravo zatražiti da je preispita stvarna osoba. Također će moći dobiti jasno objašnjenje razloga zbog kojih je donesena određena odluka i zatražiti njezino ponovno razmatranje.

Time se nastoji spriječiti da građani ostanu bez mogućnosti prigovora ili dodatnog pojašnjenja kada algoritam procijeni da nisu kreditno sposobni.

U reklamama za kredite morat će stajati upozorenje

Mijenjaju se i pravila oglašavanja kreditnih proizvoda. Sve reklame za kredite morat će sadržavati jasno istaknuto upozorenje: „Oprez! Zaduživanje nije besplatno.”

Ako se u oglasu navodi kamatna stopa ili neki drugi podatak o troškovima kredita, morat će biti prikazane i ključne informacije o uvjetima zaduživanja. Među njima su efektivna kamatna stopa, ukupni iznos kredita i ukupan iznos koji će potrošač na kraju morati vratiti.

Zabranit će se i oglašavanje kojim se kredit predstavlja kao način poboljšanja životnog standarda ili zamjena za štednju.

Osim toga, banke više neće smjeti koristiti unaprijed označene kućice u internetskim obrascima kako bi stvorile privid da je korisnik pristao na kredit ili neku dodatnu uslugu.

Plaću nećete morati prebaciti u banku u kojoj podižete kredit

Nova pravila donose i veću slobodu pri odabiru dodatnih usluga povezanih s kreditiranjem.

Ako banka kao uvjet za odobravanje kredita zahtijeva policu osiguranja, građanin će je moći ugovoriti i kod drugog osiguravatelja, pod uvjetom da polica pruža jednaku razinu zaštite. Banka će takvu policu morati prihvatiti.

Jednako tako, prebacivanje plaće u banku u kojoj se podiže kredit više neće smjeti biti obvezan uvjet za njegovo odobravanje.

Banke će i dalje moći nuditi povoljnije uvjete klijentima koji kod njih primaju plaću, ali neće smjeti inzistirati na tome kao preduvjetu za dobivanje kredita.

Prijevremena otplata kredita: vraćat će se veći dio troškova

Jedna od značajnijih novosti odnosi se na građane koji žele kredit otplatiti prije ugovorenog roka. Iako je mogućnost prijevremene otplate postojala i ranije, novi zakon proširuje pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita.

Ako korisnik odluči ranije podmiriti dug, banka će morati razmjerno umanjiti ukupne troškove. To se neće odnositi samo na kamate i troškove povezane s preostalim razdobljem otplate nego i na određene izdatke koje je građanin platio unaprijed, primjerice prilikom odobravanja kredita.

To znači da korisnik koji ranije zatvori kredit neće morati snositi sve troškove kao da je novac koristio do posljednjeg dana ugovorenog razdoblja.

Ipak, zakon predviđa mogućnost naplate naknade za prijevremenu otplatu pod određenim uvjetima. Banka je može zatražiti samo kod kredita s fiksnom kamatnom stopom i ako ukupni iznos prijevremenih otplata tijekom 12 mjeseci premašuje 10.000 eura. Naknada se pritom obračunava samo na iznos koji prelazi taj prag.

Najviša dopuštena naknada iznosi jedan posto prijevremeno otplaćenog iznosa ako je do dospijeća kredita ostalo više od godinu dana, odnosno 0,5 posto ako je preostalo manje od godinu dana. Pritom naknada ne smije biti veća od iznosa kamata koje bi korisnik platio do ugovorenog završetka otplate.

Kod stambenih potrošačkih kredita zadržava se mogućnost djelomične ili potpune prijevremene otplate bez naknade.

Dodatna zaštita predviđena je i za korisnike kredita s promjenjivom kamatnom stopom. Ako banka poveća kamatu, građanin će u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o povećanju moći prijevremeno otplatiti kredit bez naknade.

Važno je pritom naglasiti da će se nova pravila o proširenom smanjenju troškova uglavnom primjenjivati na ugovore sklopljene nakon 20. studenoga 2026. Postojeći ugovori u pravilu će se i dalje ravnati prema propisima koji su vrijedili u trenutku njihova sklapanja.

Kupnja na rate neće biti ukinuta, ali trgovci dobivaju nove obveze

Novi zakon razlikuje dva oblika kupnje na rate.

Prvi je plaćanje kreditnom ili debitnom karticom, pri čemu kupac koristi unaprijed odobreni kreditni limit banke ili izdavatelja kartice. U tom segmentu za potrošače neće biti značajnijih promjena.

Drugi oblik odnosi se na situacije u kojima trgovac sam omogućuje obročnu otplatu, bez korištenja bankovnog kredita. U tom slučaju trgovac može preuzeti ulogu vjerovnika i morat će ispunjavati zakonske obveze, uključujući provjeru kreditne sposobnosti kupca.

Ta će se pravila početi primjenjivati 1. lipnja 2027. Dakle, kupnja na rate neće nestati, ali će se i taj oblik zaduživanja nastojati učiniti transparentnijim i odgovornijim.

Osobe koje su preboljele rak dobivaju pravo na zaborav

Zakon uvodi i takozvano pravo na zaborav za osobe koje su preboljele onkološke bolesti.

Deset godina nakon završetka liječenja podaci o ranijoj dijagnozi raka više se neće smjeti koristiti prilikom ugovaranja police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom.

Cilj je spriječiti da osobe koje su preboljele tešku bolest zbog svoje zdravstvene povijesti trajno budu u nepovoljnijem položaju prilikom sklapanja financijskih ugovora.

Što ako više ne možete otplaćivati kredit?

Dodatne mjere zaštite odnose se na građane koji zapadnu u financijske poteškoće i više ne mogu redovito podmirivati kreditne obveze.

Prije pokretanja postupka prisilne naplate vjerovnici će morati pokušati pronaći rješenje koje bi korisniku omogućilo nastavak otplate. To može uključivati produljenje roka otplate, privremenu odgodu plaćanja, izmjenu uvjeta otplate ili refinanciranje kredita.

Uz to, uvodi se besplatno savjetovanje o dugovima koje će građanima pružati Financijska agencija (Fina), uz mogućnost uključivanja udruga za zaštitu potrošača.

Zakonom se dodatno uređuju licenciranje i nadzor vjerovnika i kreditnih posrednika. Hrvatska narodna banka dobit će ovlasti za izdavanje odobrenja za rad i nadzor nad njihovim poslovanjem, uz iznimke propisane zakonom.

Novi zakon tako donosi promjene u gotovo svim fazama kreditnog odnosa – od oglašavanja i procjene kreditne sposobnosti do otplate i rješavanja problema s dugovima. Za građane je posebno važno da će imati veću kontrolu nad vlastitim zaduživanjem, jasnije informacije o troškovima i dodatne mogućnosti zaštite kada se nađu u financijskim poteškoćama.