Prizori užasa Satelitske snimke razotkrile nestanak šume na Medvednici

Lada Kovjanić, programerka i strastvena planinarka kartirala je čak 150 hektara gubitka šume na Medvednci koristeći NDVI i Sentinel‑2 u razdoblju 2017.–2026. godine

Riječ je o površini većoj od 206 nogometnih igrališta, odnosno polovine Maksimirskog parka. Toliko je šume nestalo u proteklih devet godina na Medvednici.

Tuga i ogorčenje

'Kao strastveni planinar, Medvednicu smatram svojim drugim domom, utočištem od ljetnih vrućina i plućima grada Zagreba koja svi zajedno dijelimo. Godinama provodim vikende istražujući njezine staze i tražeći mir koji je u posljednjih nekoliko godina sve češće zamijenjen osjećajem tuge i ogorčenja. Šetnje omiljenim rutama pretvorile su se u preskakanje panjeva, zaobilaženje nepreglednih čistina i gaženje kroz duboko blato. Teška šumarska mehanizacija iza sebe ostavlja prizore koji izgledaju kao ratna zona, a povijesne planinarske staze, koje su generacijama održavali volonteri, danas su na mnogim mjestima trajno razrovane i uništene', napisala je Kovjanić na svojoj stranici.S obzirom da je primijetila da se na terenu događaju značajne promjene pokrenula je detaljno računalno istraživanje i analizu satelitskih snimaka europske misije Sentinel-2 u devetogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2026. godine, otkako su dostupne snimke visoke rezolucije.

Konzervativna procjena

'Koristeći napredne algoritme za mjerenje indeksa zelenila NDVI, eliminirajući oblake i prirodne promjene kroz godišnja doba, računalo je godinu po godinu bilježilo svaku ranu na Medvednici. Sustav je u devet godina izolirao ukupno 150 hektara izgubljenog šumskog pokrova. Međutim, ova je brojka izrazito konzervativna i oprezna procjena. Kako bi algoritam bio znanstveno točan i kako bismo izbjegli tehničke pogreške na snimkama, u obzir su uzete isključivo pojedinačne površine sječe veće od 0,10 hektara, odnosno 1.000 kvadratnih metara. To znači da su stotine manjih sječa, probijanja manjih šumskih puteva i selektivnih prorjeđivanja pod krošnjama ostali ispod radara ovog modela. Prave brojke i stvarna šteta u šumi su neusporedivo veće', istaknula je programerka.

Dodala je da analize DHMZ i znanstvene zajednice jasno potvrđuju da klimatske promjene izravno utječu na snagu vremenskih nepogoda.

'Svjedoci smo sve ekstremnijim olujama i vjetrovima kako u svijetu tako i u Hrvatskoj odnosno Zagrebu. Gubitak šumskog pokrova ne znači samo manje zelenila i staništa za životinje već i pokreće opasnu lančanu reakciju. Kada se posječe šuma na većoj površini, tlo gubi svoja dva glavna štita, krošnje i korijenje zbog čega je moguća erozija tla, a vjetar dokazano puno lakše ruši i čupa stabla na rubovima tih opustošenih područja, čemu smo svjedočili u nekoliko jačih oluja koje su nas pogodile proteklih godina', zaključila je.