Snažna propovijed nadbiskupa Uzinića na Trsatu. Govorio o otpadu, požarima, ali i zlostavljanju u Crkvi

Riječki nadbiskup Mate Uzinić u propovijedi na svetkovinu Velike Gospe na Trsatu govorio je o tri aktualne teme – nezakonito odloženom otpadu u Gospiću, slučajevima seksualnog zlostavljanja u Crkvi te potrebi zauzimanja za mir, a ne rat. Kao odgovor na te izazove pozvao je vjernike da u Mariji prepoznaju primjer života koji donosi Krista, gradi mir, čuva zajednički dom, zauzima se za malene i ne boji se istine.

Uzinić je rekao da sva tri problema potiču na pitanje što društvo i Crkva grade – „Kulu babilonsku“ obilježenu strahom, ohološću i borbom za moć ili zajednicu nalik obnovljenom Jeruzalemu, u kojoj svatko preuzima svoj dio odgovornosti.

Govoreći o nezakonito odloženom otpadu u Gospiću, upozorio je da takvi slučajevi otvaraju pitanje odnosa prema zajedničkom dobru.

„Nezakonito odloženi otpad u Gospiću, kao i druge slične rane našeg okoliša, jer izgleda da je ovo samo vrh sante, upozoravaju nas koliko skupa može biti kad privatni interes postane važniji od dobra svih“, kazao je.

Osvrnuo se i na požare koji su zahvatili omiško područje, istaknuvši koliko je krhak zajednički dom koji je čovjeku povjeren.

„Tlo, voda i zrak nisu ničije isključivo vlasništvo. Primili smo ih kao dar i trebamo ih predati onima koji dolaze poslije nas. Ljubav prema domovini zato se ne pokazuje zastavama i riječima. Dokazuje se time kako čuvamo svoju zemlju“, poručio je Uzinić.

Dodao je da se ljubav prema domovini pokazuje i odnosom prema zemlji, vodi i moru, postupanjem s otpadom, poštovanjem zakona te brigom za buduće naraštaje. Posebno je istaknuo požrtvovnost vatrogasaca, policije, medicinskog osoblja i svih drugih koji pomažu na ugroženim područjima.

„Njihova požrtvovnost pokazuje nam što znači zajedničko dobro staviti ispred vlastitog interesa, pa čak i ispred vlastitog života“, rekao je Uzinić.

Zlostavljanje u Crkvi

Govoreći o seksualnom zlostavljanju, Uzinić je pitanje „Što gradimo u Crkvi?“ povezao s potrebom suočavanja sa zlostavljanjem i drugim bolnim istinama o samoj Crkvi. Osvrnuo se i na poruku pape Lava XIV. o potrebi transparentnosti u komunikaciji i iskrenog traganja za činjenicama.

„Crkvu Kristovu gradimo kad slušamo žrtve, kad tražimo istinu, kad preuzimamo odgovornost. Činimo sve da oni najmanji budu sigurni. To nije samo obveza biskupa i svećenika. To je obveza cijele crkvene zajednice, svakog vjernika“, rekao je riječki nadbiskup.

Govoreći o ratu, istaknuo je da rat nikada nije rješenje, ali da to ne znači odricanje od prava na pravednu obranu. Pozvao je na preispitivanje vlastitog govora i odnosa prema drugima.

„Živimo u vremenu u kojemu se ponovno lako govori jezikom sile, prijetnje i naoružanja. Papa Lav XIV. nas podsjeća da civilizacija ljubavi počinje vrlo blizu, počinje od sebe, od svojih riječi“, kazao je.

Pozvao je na „razoružavanje“ govora, podjela, etiketa i prezira prema onima koji misle ili izgledaju drugačije, istaknuvši da mir počinje u obitelji, na poslu, u politici, na društvenim mrežama i u Crkvi.

„Ako smo shvatili da nasilje ne rješava sukobe u jednoj obitelji, a to smo shvatili, jer nitko neće u obitelji reći: 'Ajde da vidimo tko je jači', onda bismo konačno morali shvatiti da ni rat ne može biti rješenje za sukobe velike ljudske obitelji“, rekao je Uzinić.

Gdje je Bog u patnji?

Nakon vijesti o požaru na omiškom području, Uzinić je dobio pitanje gdje je Bog dok ljudi stradavaju i gube domove. Isto je pitanje postavio i u kontekstu žrtava zlostavljanja, djece koja pate i žrtava potresa.

„Ne znam postoji li odgovor koji može ublažiti težinu ovoga pitanja, osobito kad ga postavljaju oni koji pate. Ne, kršćanska vjera ne obećava nam život bez patnje, boli i smrti. Ne obećava ni da će Bog uvijek čudom zaustaviti vatru, bolest ili rat“, rekao je.

Kršćanska vjera, dodao je, govori da Bog nije ostao izvan ljudske patnje, nego je u Kristu ušao u nju i sam iskusio odbačenost, bol i smrt.

„I u svakom koji pati on nastavlja svoju patnju, a svojim uskrsnućem istovremeno pokazuje da patnja, zlo i smrt ipak nemaju posljednju riječ“, kazao je Uzinić.

Dodao je da se Bog očitovao i kroz sve koji su se uključili u borbu protiv požara i drugih oblika zla, kao i kroz iznimnu solidarnost koja je patnju stradalih učinila podnošljivijom.

Osvrnuo se i na Marijinu pjesmu Veliča, istaknuvši da se izvana ništa bitno nije promijenilo, ali da je Marija naučila vidjeti ono što ljudskim očima nije bilo vidljivo, a što je Bog već započeo.

Uzinić je poručio da je važno gledati „odozdo“, iz perspektive malenih, a ne moćnih, oholih i bahatih, te tako graditi bolji svijet i civilizaciju ljubavi.

„Gledati s Marijom znači pokušati gledati iz perspektive malenih, a ne iz perspektive moćnih, oholih, bahatih te graditi bolji svijet, graditi civilizaciju ljubavi“, istaknuo je.

Na kraju je poručio da hodočasnici na Trsat ne dolaze slaviti Veliku Gospu kako bi pobjegli od zemlje gledajući u nebo, nego kako bi od Marije učili živjeti na zemlji. Marija, rekao je, sjedinjena s Kristom kojeg nosi u sebi, ustaje i odlazi Elizabeti, donoseći joj radost i stavljajući se u službu.

„Marijina ovozemaljska prošlost treba postati naša sadašnjost kako bi njezina proslavljena sadašnjost mogla biti naša budućnost“, poručio je Uzinić.

Misa u Trsatskom perivoju

Svetu misu u 10 sati u Trsatskom perivoju predvodio je riječki nadbiskup Mate Uzinić u zajedništvu s gvardijanom Trsatskog svetišta fra Draganom Grizeljom, braćom franjevcima i svećenicima. Na misi su bili i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar Alen Ružić, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, njezin zamjenik Vedran Vivoda te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić.

Na kraju misnog slavlja trsatski gvardijan fra Dragan Grizelj pozdravio je hodočasnike i zahvalio svima koji su pridonijeli dostojanstvenoj proslavi svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Istaknuo je da se molilo za obitelji, Crkvu, hrvatski narod, mir u svijetu te sve dobročinitelje Trsatskog svetišta i samostana.

„Posebna hvala vama, dragi hodočasnici, što ste svojim dolaskom posvjedočili ljubav i odanost našoj nebeskoj Majci. Neka vas Gospodin po njezinu zagovoru blagoslovi, obdari vas mirom, zdravljem i svakim dobrom te vas sretno prati na povratku vašim domovima“, poručio je gvardijan.

„Kao što inače činimo u slučaju prirodnih nepogoda, Vlada će donijeti odluku o financijskoj podršci gradu Omišu i ovim drugim manjim mjestima“, rekao je Plenković u izjavi medijima na Trsatu nakon mise povodom blagdana Velike Gospe.

Istaknuo je kako je požar zahvatio veliko područje, od Omiša preko Nemire, Stanića, Lokve Rogoznice, Medića i Mimica, te naglasio da prije donošenja odluke treba pričekati završetak procjene štete.

Premijer je pohvalio brzu intervenciju, koordinaciju i prisebnost hrvatskih vatrogasaca, vojske i svih ostalih službi koje su sudjelovale u gašenju požara.

„To je sve bilo u par sati. Ja sam bio s njima na telefonu cijelu večer, gotovo cijelu noć i mislim da su učinili čudo svi skupa“, kazao je Plenković.

Dodao je da je u posljednjih deset godina u opremanje vatrogasaca uloženo oko 800 milijuna eura. Hrvatska vojska, rekao je, pripremila je šest Canadaira i šest Air Tractora koji su bili angažirani na požarištima prema potrebi.

„Jučer su bili u Zadru, nakon Omiša su bili na Pelješcu, rade gdje god su požari“, poručio je.

Plenković je posebno istaknuo činjenicu da su brojne kuće obranjene od vatre, ocijenivši to velikim uspjehom s obzirom na brzinu širenja požara na gusto naseljenom području.

„Ljudi su obranili požarišta, obranili su trafostanicu HEP-a koja je bila jako važna za funkcioniranje. HEP-ove službe rade, vodovodi rade, svi su angažirani da se što prije normalizira promet“, rekao je.

Ipak, požar je ostavio ozbiljne posljedice. Izgorjeli su brojni automobili i pomoćni objekti, a jedna je osoba smrtno stradala. Premijer je obitelji poginule osobe izrazio sućut.

Govoreći o uzroku požara, Plenković je rekao da policija provodi istragu te da će javnost biti obaviještena o rezultatima kada za to bude vrijeme.

Premijer se osvrnuo i na turističku sezonu, ocijenivši da je ona zasad nešto bolja od prošlogodišnje prema broju dolazaka, noćenja i prihodima.

„Nadamo se da će tako biti i u posezoni koja je tradicionalno dobra. Mi smo otprilike došli na 110 milijuna noćenja, do 22 milijuna turista, taj broj sad varira“, rekao je Plenković.