Špika kritizira Plenkovića: Usklađivanje mirovina nije povećanje, a 800 eura je „prodavanje magle“

Špika smatra da je isticanje gospodarskih rezultata pokušaj da se statistički pokazatelji prikažu kao dokaz boljeg života građana. Upozorava da više od 700 tisuća umirovljenika, unatoč pozitivnim službenim pokazateljima, i dalje živi u siromaštvu ili na njegovu rubu.

Osvrnuo se i na rast BDP-a od 1,7 posto, ustvrdivši da taj podatak sam po sebi nije dokaz uspješne gospodarske politike.

„Hrvatska već godinama bilježi snažan priljev europskog novca i istodobno visoku inflaciju, što generira rast BDP-a. Plenković pritom prešućuje ono što građani i gospodarstvo itekako osjećaju – rast BDP-a nije isto što i rast proizvodnje“, poručio je Špika.

Dodao je da premijer govori o 22 uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta, ali se, prema njegovim riječima, pritom premalo govori o strukturi tog rasta, produktivnosti, demografskom pražnjenju zemlje te ovisnosti Hrvatske o uvozu, turizmu, državnoj potrošnji i europskom novcu.

Posebno je kritizirao predstavljanje redovitog usklađivanja mirovina kao njihova povećanja. Istaknuo je da nije riječ o dobrovoljnoj odluci Vlade, nego o zakonskom mehanizmu kojim se mirovine prilagođavaju rastu plaća i potrošačkih cijena.

„Nije to nikakvo povećanje mirovina. Usklađivanje nije poklon Vlade umirovljenicima“, poručio je.

Prema njegovim riječima, prosječna mirovina od 768 eura ni nakon novog usklađivanja nije dovoljna za dostojan život. Vladino obećanje da će do kraja mandata prosječna mirovina dosegnuti 800 eura nazvao je „prodavanjem magle“, istaknuvši da je važnije pratiti odnos prosječne mirovine i prosječne plaće.

Pozivajući se na podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Špika navodi da prosječna mirovina iznosi oko 47 posto prosječne neto plaće, što je, prema njegovoj tvrdnji, približno na razini od prije deset godina.

„Nama treba prosječna mirovina viša od 60 posto prosječne plaće, a ovakvom se politikom to nikada neće dogoditi“, istaknuo je.

'Prosječna mirovina treba prijeći 60 posto prosječne plaće'

Špika se osvrnuo i na posljednju stopu usklađivanja, koja je matematičkim izračunom iznosila 5,38 posto, a potom je zaokružena na 5,40 posto. Smatra da taj primjer pokazuje kako visina usklađivanja nije isključivo matematičko, nego i političko pitanje.

„Ako je političkom odlukom bilo moguće dodati 0,02 postotna boda, onda se moglo odrediti i usklađivanje od 15,4 posto“, ustvrdio je.

Na kraju je poručio da umirovljenicima nisu potrebne „statističke akrobacije“, nego primanja od kojih mogu dostojno živjeti.

BUZ, kaže, ne traži nominalni iznos od 800 eura kao politički cilj, nego da prosječna mirovina prijeđe 60 posto prosječne plaće.