Svjedočenje o spornim potporama otvara pitanje: Kome je sve država dijelila novac?
Dok se na sudu ispituje kako su 2018. državne potpore dobivali i oni koji prema bodovima nisu trebali proći, nameće se i pitanje: je li među korisnicima bio i Daniel Stegnjaić, danas osumnjičen za podmetanje deset požara na zadarskom području, koji je od 2017. primio više od 220.000 eura poljoprivrednih potpora?

Na Županijskom sudu u Zagrebu u četvrtak je nastavljeno suđenje u aferi „Po babi i stričevima“, a pred sudom je svjedočila Danijela Žagar, nekadašnja načelnica sektora u Ministarstvu gospodarstva koja je sudjelovala u provedbi programa državnih potpora iz 2018. godine.
Žagar je opisala okolnosti u kojima su, prema njezinu iskazu, na popisu za dodjelu novca završili i gospodarski subjekti koji prema bodovima nisu trebali dobiti potporu. Kazala je da je na nepravilnosti upozoravala usmeno i pisanim putem te da je odbila parafirati sporne ugovore. Središnje dijelove njezina svjedočenja neovisno su prenijeli i HRT te Večernji list.
O današnjem iskazu opširno je izvijestio i Jutarnji list.
Žagar: Upozorila sam usmeno i pismeno
Prema njezinu svjedočenju, razina načelnice sektora nije joj dopuštala da odlučuje umjesto ministra, ali je smatrala da mora reagirati na ono što je vidjela kao nepravilnost. Navela je da je nakon odbijanja provedbe naloga pozvana na sastanak u kabinet ministra, kojem je nazočio i tadašnji državni tajnik.
Žagar je kazala da joj je ondje rečeno kako nije na njoj da propituje ministrove odluke i ovlasti. Nakon toga je, prema njezinu iskazu, u sektor stigla ministrova potpisana odluka s nalogom za provedbu i popisom gospodarskih subjekata kojima je trebalo dodijeliti novac.
Svjedokinja je govorila i o pritisku kojem je bila izložena, opisavši ga kao „blagi pritisak“. HRT je prenio njezin navod da su prijave već bile bodovane i da su se sredstva trebala dijeliti prema toj bodovnoj listi, dok se nakon toga za velik broj pojedinih subjekata gotovo svakodnevno interveniralo.
Od 469 prijava, 419 bilo je valjano
Žagar je pred sudom iznijela i podatke o samom programu. Zaprimljeno je 469 prijava, od kojih je 419 ocijenjeno valjanima. Za potpore je prvotno bilo osigurano 7,5 milijuna kuna, ali je nakon rebalansa proračuna iznos povećan na 13,5 milijuna kuna.
Prema njezinu iskazu, novac je prema utvrđenim kriterijima trebalo dobiti 95 subjekata. Pri bodovanju su se uzimali u obzir propisani parametri, među kojima razvijenost područja, broj zaposlenih i poslovanje prijavitelja.
Problem se, prema Žagar, pojavio u prosincu 2018., kada je donesena odluka da se sredstva dodijele i subjektima koji prema broju ostvarenih bodova nisu imali pravo na potporu.
Svjedočila je da je tadašnju pomoćnicu ministra Anu Mandac upozoravala da se novac mora raspoređivati prema bodovima. Računovodstvo je, prema njezinim riječima, u jednom trenutku odbilo provesti isplate za dodatnih dvadesetak subjekata jer za to nije bilo dovoljno sredstava, nakon čega je dodatni novac zatražen od Ministarstva financija.
Žagar je ispričala i da se protivila popisu dodatnih korisnika. Mandac joj je, prema iskazu svjedokinje, objašnjavala da ministar ima ovlasti donijeti takvu odluku. Žagar je nakon što je odluka stigla u njezin sektor sastavila potrebne ugovore, ali ih je odbila parafirati.
Za što USKOK tereti optužene
U postupku se sudi bivšim ministrima Darku Horvatu, Tomislavu Tolušiću i Josipu Aladroviću, bivšem potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću te gradonačelniku Županje Damiru Juzbašiću.
USKOK Horvata tereti da je 2018., dok je bio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s Anom Mandac nezakonito dodijelio oko 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima. Miloševiću i Tolušiću optužnica stavlja na teret pogodovanje odnosno urgiranje za pojedine tvrtke u postupku dodjele potpora.
Aladrovićev dio optužnice odnosi se na dva slučaja navodnog pogodovanja pri zapošljavanju 2018. i 2019., u vrijeme kada je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Juzbašića se tereti da je tražio pogodovanje pri jednom od tih zapošljavanja. Sve navedeno sadržaj je optužnice o kojoj sud još nije donio pravomoćnu odluku.
Mandac, Mišković i Žunac ranije priznali krivnju
Ana Mandac bila je obuhvaćena istim predmetom, ali je krajem 2022. priznala krivnju i nagodila se s USKOK-om. Pravomoćno je osuđena na 11 mjeseci zatvora, a kazna joj je zamijenjena radom za opće dobro.
Krivnju su priznali i tadašnji državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Velimir Žunac te Katica Mišković. Žunac je dobio deset mjeseci zatvora uvjetno uz trogodišnji rok kušnje, a Mišković devet mjeseci uz rok kušnje od dvije godine. Postupak protiv preostalih optuženika tada je razdvojen.
Svjedočenje Danijele Žagar dio je dokaznog postupka koji traje. Sud će tek nakon izvođenja dokaza i iznošenja obrana odlučivati o kaznenoj odgovornosti optuženih.
Autor: K.F./PHB




