TKO SVE U PROSINCU DOBIVA DODATAK NA MIROVINU? Pravo imaju i branitelji, policajci te korisnici obiteljskih i invalidskih mirovina

U prosincu 2026. godine hrvatskim umirovljenicima ponovno bi trebao biti isplaćen godišnji dodatak na mirovinu. Iako ga se često naziva „13. mirovinom“, nije riječ o isplati još jedne pune mjesečne mirovine. Iznos ovisi o broju punih godina mirovinskog staža i vrijednosti koju Vlada određuje za svaku godinu posebno.

Najkraći odgovor na pitanje tko ima pravo glasi: godišnji dodatak dobiva svaki korisnik kojemu je tijekom 2026. godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivao hrvatsku mirovinu ostvarenu prema općem ili posebnom propisu.

Pravo ne ovisi o visini mirovine, drugim prihodima, imovini ni prihodovnom cenzusu. Ne podnosi se zahtjev, nego HZMO dodatak izračunava i isplaćuje automatski.

Prema članku 92. Zakona o mirovinskom osiguranju, dodatak pripada za svaku kalendarsku godinu tijekom koje se korisniku isplaćivala mirovina. To znači da nije potrebno biti u mirovini svih 12 mjeseci. Ako postupak priznavanja mirovine još traje u trenutku prosinačke isplate, dodatak se isplaćuje nakon prve redovite isplate mirovine.

Koji korisnici mirovina imaju pravo?

Godišnji dodatak pripada korisnicima:

• starosne mirovine

• starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika

• prijevremene starosne mirovine

• prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca

• invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti

• invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti

• privremene invalidske mirovine

• obiteljske mirovine

• najniže mirovine

• osnovne mirovine

• mirovine ostvarene prema posebnim propisima.

Dodatak dobivaju i korisnici koji su mirovinu ostvarili u oba obvezna mirovinska stupa, kao i zaposleni umirovljenici kojima se tijekom rada mirovina nastavlja isplaćivati. Presudno je da mirovina nije bila potpuno obustavljena tijekom cijele godine.

U izračun ulazi i beneficirani, posebni i dodani staž

Kod većine korisnika računica je jednostavna: broj punih godina mirovinskog staža množi se s vrijednošću godišnjeg dodatka za jednu godinu staža.

Međutim, ne računa se samo stvarno provedeno vrijeme na radnom mjestu. Prema službenom objašnjenju HZMO-a, u staž za određivanje dodatka ulaze:

• redovni staž osiguranja

• staž osiguranja s povećanim trajanjem, odnosno beneficirani staž

• poseban staž

• pridodani staž kod invalidskih i obiteljskih mirovina

• dodani staž koji se roditeljima priznaje za rođenu ili posvojenu djecu.

Računaju se samo pune godine. Ako je u rješenju navedeno, primjerice, 35 godina, osam mjeseci i 20 dana staža, dodatak će se obračunati za 35 godina. Preostalih osam mjeseci i 20 dana ne ulaze u izračun.

Branitelji, HRVI, policajci i vojska također dobivaju dodatak

Godišnji dodatak pripada i korisnicima mirovina ostvarenih prema posebnim propisima. U toj skupini nalaze se hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalidi koji primaju mirovinu, djelatne vojne osobe, policijski službenici, ovlaštene službene osobe pravosuđa, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, profesionalni vatrogasci i radnici na poslovima razminiranja.

Kod njih se dodatak računa prema punim godinama mirovinskog staža na temelju kojih je mirovina određena u HZMO-ovu rješenju.

Postotak invalidnosti HRVI-ja sam po sebi ne povećava godišnji dodatak. Nije, dakle, presudno ima li netko 20, 30 ili 100 posto utvrđenog invaliditeta, nego koliko mu je punih godina staža priznato prilikom određivanja mirovine.

Ako je branitelju, policajcu ili vojnoj osobi mirovina određena na temelju 40 godina staža, godišnji dodatak računa se prema tih 40 godina.

Važno je razlikovati status od mirovine. Osoba koja ima priznat status hrvatskog branitelja ili HRVI-ja, ali ne prima mirovinu, samo na temelju toga statusa nema pravo na ovaj dodatak.

Dodatak dobivaju i druge skupine s posebnim mirovinama

Službeni HZMO-ov popis mirovina prema posebnim propisima pokazuje da pravo nije ograničeno samo na branitelje, policiju i vojsku.

Među korisnicima posebnih mirovina nalaze se i bivši politički zatvorenici, radnici izloženi azbestu, radnici ugljenokopa „Tupljak“, članovi posade brodova u nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi, kazališni umjetnici i redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Dodatak dobivaju i korisnici povlaštenih mirovina među bivšim saborskim zastupnicima, članovima Vlade, sucima Ustavnog suda i predsjednicima Republike.

Zakonom su obuhvaćeni i nekadašnji službenici saveznih tijela bivše SFRJ te korisnici koji su prava ostvarili prema ranijim propisima kao borci NOR-a, pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine i pripadnici bivše JNA.

Svim tim korisnicima iznos se određuje prema stažu na temelju kojeg im je mirovina priznata ili određena.

Posebna pravila za obiteljske mirovine

Korisnicima pune obiteljske mirovine dodatak se ne računa prema njihovu vlastitom radnom stažu, nego prema punim godinama staža pokojnog osiguranika ili umirovljenika na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina.

Ako je pokojni supružnik imao 40 punih godina priznatog mirovinskog staža, korisniku obiteljske mirovine dodatak se računa prema 40 godina.

Drukčije vrijedi za osobe koje primaju vlastitu starosnu, prijevremenu ili invalidsku mirovinu te uz nju još 27 posto obiteljske mirovine pokojnog supružnika. Njima se godišnji dodatak računa samo prema stažu iz vlastite mirovine. Na dio obiteljske mirovine ne isplaćuje se još jedan zaseban dodatak.

Invalidske mirovine zbog ozljede na radu

Posebno pravilo vrijedi za invalidske mirovine priznate zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

HZMO tim korisnicima godišnji dodatak određuje prema 40 godina mirovinskog staža. Ako korisnik ima više od 40 stvarno navršenih godina, uzima se stvarni, duži staž.

Kod ostalih invalidskih mirovina uzima se staž iz rješenja, uključujući pridodani staž koji je korišten prilikom određivanja iznosa mirovine.

Ako je riječ o mirovini čija visina uopće nije određena prema mirovinskom stažu, Zakon propisuje obračun na temelju 15 godina.

Što je s umirovljenicima koji su radili u inozemstvu?

Korisnik hrvatske razmjerne mirovine ima pravo na godišnji dodatak, ali samo za pune godine staža na temelju kojih mu je određen hrvatski dio mirovine.

Ako je netko radio deset godina u Hrvatskoj i 25 godina u Njemačkoj, dodatak iz hrvatskog proračuna neće dobiti za svih 35 godina, nego samo za deset godina hrvatskog staža.

HZMO je potvrdio da inozemni staž ne ulazi u izračun hrvatskog godišnjeg dodatka. Korisnik može imati i manje od 15 godina hrvatskog staža te će mu se dodatak obračunati upravo prema tom broju godina.

Osoba koja živi u Hrvatskoj, ali prima isključivo inozemnu mirovinu i nema hrvatski dio mirovine, nema pravo na dodatak koji isplaćuje HZMO.

Tko ne dobiva dodatak?

Godišnji dodatak neće dobiti:

• osobe koje primaju samo nacionalnu naknadu za starije osobe

• osobe koje primaju isključivo inozemnu mirovinu

• osobe koje imaju braniteljski ili HRVI status, ali ne primaju mirovinu

• korisnici inkluzivnog dodatka koji istodobno nisu korisnici mirovine

• primatelji naknade zbog tjelesnog oštećenja koji nemaju mirovinu

• osobe kojima tijekom cijele godine mirovina nije bila isplaćivana zbog obustave.

Nacionalna naknada za starije osobe nije mirovina. Štoviše, korisnik mirovine nacionalnu naknadu može ostvariti tek ako zatraži obustavu isplate mirovine, što potvrđuje HZMO na svojoj službenoj stranici.

Iznos za 2026. još nije određen

Vlada mora najkasnije do 31. listopada 2026. donijeti odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža.

Za 2025. godinu vrijednost je iznosila šest eura po godini. Prema toj prošlogodišnjoj računici korisniku s 30 godina staža pripalo je 180 eura, s 35 godina 210 eura, a s 40 godina 240 eura.

Ti iznosi za 2026. još nisu službeno potvrđeni. Ako Vlada ponovno odredi šest eura, računica će ostati jednaka. Ako vrijednost poveća, povećat će se i pojedinačni iznosi.

Prošle godine dodatak je dobilo 1.228.090 korisnika mirovina, a država je za njegovu isplatu izdvojila više od 217,5 milijuna eura.

Bez poreza, cenzusa i ovrhe

HZMO godišnji dodatak isplaćuje automatski, bez zahtjeva i bez donošenja pojedinačnog rješenja.

Dodatak ne podliježe oporezivanju, izuzet je od ovrhe te ne ulazi u prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna.

To znači da dodatak mora biti isplaćen i korisnicima koji imaju zaštićeni račun, bez mogućnosti da ga vjerovnici zaplijene.

Zaključno, pravo ima praktično svaki korisnik kojemu HZMO isplaćuje hrvatsku mirovinu, bez obzira na njezinu vrstu i visinu. Razlike se pojavljuju tek kod izračuna – ovisno o tome radi li se o redovnoj, obiteljskoj, invalidskoj, razmjernoj ili mirovini prema posebnom propisu.