Troskot o aferi s opasnim otpadom: „Ovo nadilazi stranke. Ugrožena je nacionalna sigurnost“

„Na prosvjed dolaze ljudi iz cijele Hrvatske, kao i Hrvati iz dijaspore, posebno studenti koji su najavili da će zrakoplovima doći u Zagreb. Vjerujem da ćemo imati pun Trg bana Jelačića i da će to biti najdemokratskiji način da izrazimo da se kao društvo ne slažemo s takvom ugrozom nacionalne sigurnosti i da to želimo rješavati na nekoliko razina“, rekao je Troskot.

Podsjetio je da Strategija nacionalne sigurnosti iz 2017. godine predviđa mogućnost ekološke krize te upozorio da su, prema njegovim tvrdnjama, otrovne tvari već dospjele do podzemnih voda, čime su ugroženi Lika, Gacka, sjeverno Primorje i zadarsko zaleđe.

„Ovo je situacija s kakvom se u suvremenoj Hrvatskoj dosad nismo susretali. Zdravlje nema cijenu. Ne smijemo si dopustiti da netko tako iskrcava opasni otpad i da su djeca izložena opasnosti. U pitanju su i napajanje stoke i poljoprivredna proizvodnja“, istaknuo je.

Prosvjed, smatra, predstavlja odgovor na postupanje vlasti na više razina. Tvrdi da je u Ličko-senjskoj županiji najveća količina otpada odložena između 2018. i 2021. godine, kada je župan bio Darko Milinović.

„Nemoguće je da on nije znao što se događa. Dapače, on je u tome sudjelovao“, ustvrdio je Troskot.

Dodao je da se razmjeri problema nisu mogli lako sakriti od građana. „U centru Gospića živi dvije do tri tisuće ljudi i kada dnevno prođe 15-ak ogromnih kamiona koji voze otpad u Silos, Rakitovac ili Lički Osik, ljudi to odmah primijete“, rekao je.

Troskot je pritom spomenuo i tadašnjeg ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića, za kojeg tvrdi da je sudjelovao u izradi zakonskog okvira koji je omogućio takvo postupanje.

„Ne smijemo dopustiti da otpad ostane u zemlji“

„Pokrenuti su procesi i Hrvatska više neće biti ista kao prije Gospića. Reperkusije su nesagledive. Ne smijemo si dopustiti da taj otpad ostane u zemlji“, poručio je.

Tvrdi da Vlada ne shvaća punu kompleksnost situacije u Lici.

„Oni spominju samo sanaciju Silosa u Gospiću, a na kilometar i pol udaljenom Rakitovcu situacija je još četiri puta gora. Samo je pitanje vremena kada će se to proširiti do slavina“, upozorio je Troskot.

Kazao je i da nema povjerenja u dosadašnje analize vode Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jer, kako tvrdi, voda nije testirana na PFAS, skupinu kemikalija koju povezuje s ozbiljnim zdravstvenim rizicima.

„Od prosvjeda 12. srpnja 2025. u Gospiću do izlaska glavnog državnog odvjetnika u javnost prošla je godina dana. Osim PFAS-a, tu su i otpadna ulja od automobila i aviona, cijanidi, teški metali. Nisam pio vodu u Lici niti bih je pio“, rekao je.

Dodao je da građani Ličkog Osika, prema njegovim riječima, kupuju vodu te tvrde da voda iz slavina ima neugodan miris i da nije za piće, ali ni za napajanje stoke.

„Sav otpad mora ići van iz zemlje jer će kiše dovesti do daljnjeg prodora u podzemne vode“, kazao je Troskot, dodajući da bi uveo izvanredno krizno ekološko stanje.

„Opasan otpad jedan je od najlukrativnijih biznisa“

Troskot je posebno kritizirao aktualni sustav gospodarenja opasnim otpadom, tvrdeći da Vlada i dalje omogućuje njegov uvoz.

„Vladajući i dalje sudjeluju u bioterorističkom činu jer nije donesena instantna zabrana uvoza opasnog otpada u Hrvatsku. I dalje su na snazi zakoni koji omogućavaju daljnji uvoz otpada“, rekao je.

Zatražio je kazneni progon svih uključenih aktera, uključujući, kako tvrdi, i talijanske i hrvatske kompanije.

„Opasni otpad jedan je od najlukrativnijih biznisa, lukrativniji od kokaina. Svim tim akterima treba poslati račune za sanaciju. Treba nam i registar svih mjesta gdje se nalazi otpad, a divlja odlagališta postoje u cijeloj Hrvatskoj“, rekao je.

Upozorio je i na buduće probleme s dostupnošću pitke vode.

„Suše se rijeke i nakon 2030. godine pitka voda će se plaćati kao suho zlato“, predviđa Troskot.

„Ovo nadilazi stranke“

Naglasio je da problem opasnog otpada, prema njegovu mišljenju, ne bi trebao biti predmet stranačkih podjela.

„Ovo nadilazi stranke i stranačko prepucavanje. Zelene teme nisu teme ljevice. Ugrožena je nacionalna sigurnost, a nacionalna sigurnost nije stranačka. U ovom slučaju svi se moramo ujediniti jer je ovo kao agresija 1991. godine, samo što ona nije vanjska, nego unutarnja, u kojoj je glavnu ulogu odigrala Vlada sa stranim i domaćim kompanijama“, rekao je.

Na pitanje je li nakon svega što je izgovorio moguća buduća suradnja Mosta s HDZ-om, na nacionalnoj ili lokalnoj razini, Troskot je odgovorio:

„Kako ćete surađivati s nekime tko je radio na bioterorističkom činu? Pitate me o političkim koalicijama. Ne razmišljamo o koalicijama, fokusirani smo na razrješavanje svega ovoga jer smo zajedno s Ličanima dali ogroman doprinos da problem dođe do nacionalne razine.“

Dodao je da je prerano govoriti o budućim koalicijama.

„Nezahvalno je govoriti o koaliciji jer ne znamo što će se dogoditi za tri mjeseca. Možda Most ne uđe u Sabor, možda HDZ-a više neće biti, možda ljudi ostanu razočarani ljevicom, jer bi realno i trebali biti. Ljevica je ovdje ‘priheftana’ jer ih ja nisam vidio da su radili s ljudima tamo“, rekao je Troskot.

Dodao je da trenutačno ne vidi mogućnost suradnje s HDZ-om, ali da ne želi da ga se zbog toga svrstava uz ljevicu.

Troskot govori o „hibridnom ratu“

Troskot je situaciju povezao i s onim što naziva „hibridnim ratom“.

„Iz HDZ-a smo dobili informaciju da je određena skupina dobila zapovijed da na prosvjed dođe s jugoslavenskim zastavama kako bi se skup pokušao prikazati kao ljevičarski. Ja se ne vidim s ljevicom“, rekao je.

Pritom je naglasio da problem s ilegalnim odlaganjem otpada, prema njegovu mišljenju, nije ograničen samo na područja kojima upravlja HDZ.

„I kod ljevice će se javljati ozbiljni problemi jer su odlagališta smeća otkrivena i na područjima gdje ona vlada, na sjeveru Hrvatske pa i oko Zagreba“, poručio je.

„Reakcija Domovinskog pokreta je političko taktiziranje“

Osvrnuo se i na stav Domovinskog pokreta, čiju je reakciju nazvao političkim taktiziranjem.

„Da oni nisu glasali, došlo bi do raspuštanja Vlade, a oni bi na sljedećim izborima nestali s političke scene. Sve to nema veze s njihovim programom i onime što su govorili u javnosti u prošloj kampanji“, tvrdi Troskot.

Objasnio je i zašto Most nije išao na izbore u koaliciji s Domovinskim pokretom.

„Mi nismo išli s njima na izbore jer su bili poprilično povezani s određenim kapitalom koji je dolazio preko plina iz Rusije. Most je otkrio aferu ‘Plin za jedan cent’, iza koje stoji Pavao Vujnovac, koji je povezan s Marijom Radićem“, zaključio je Troskot.