U Zagrebu predstavljena knjiga „Naša je osveta – slobodna država Hrvatska”: Priča o Bleiburgu i iseljeništvu koje je čuvalo sjećanje

ZAGREB, 5. studenoga 2026. – U Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održano je predstavljanje knjige „Naša je osveta – slobodna država Hrvatska” povjesničara izv. prof. dr. sc. Wollfyja Krašića. Riječ je o historiografskoj studiji koja istražuje kako su hrvatske iseljeničke zajednice tijekom gotovo pola stoljeća obilježavale Bleiburšku tragediju i Križni put te čuvale sjećanje na događaje iz svibnja 1945. godine i poratnog razdoblja.

Knjiga nosi podnaslov „Komemoracije Bleiburške tragedije u hrvatskim iseljeničkim zajednicama i na Bleiburškome polju u razdoblju od 1945. do 1990. godine”.

Prema podacima Hrvatske matice iseljenika, studija obuhvaća 350 stranica i devet tematskih cjelina, a posebnu pozornost posvećuje djelovanju hrvatske političke emigracije i razvoju komemoracija izvan tadašnje Jugoslavije.

Milan Kovač: Knjiga koja čuva sjećanje na stradanja i hrvatsko iseljeništvo

Tijekom predstavljanja Milan Kovač posebno je istaknuo vrijednost Krašićeva istraživanja, povezujući ga sa sudbinama ljudi koji su nakon završetka Drugoga svjetskog rata napustili domovinu.

Kovač je knjigu ocijenio iznimno vrijednom jer govori o krvavim događajima iz proljeća 1945., Bleiburškoj tragediji i ljudima koji su izbjegli poratna stradanja te utočište pronašli u europskim i američkim zemljama.

Govoreći o hrvatskim emigrantima, istaknuo je njihovu dugogodišnju povezanost s domovinom i težnju za stvaranjem slobodne hrvatske države.

Krašićevu knjigu opisao je kao svojevrsni mali arhiv u kojem su prikupljeni dokumenti i podaci o ljudima i događajima koji su desetljećima bili dio povijesnog pamćenja hrvatskog iseljeništva.

Ivan Tepeš: Sjećanje na Bleiburg preživjelo je među hrvatskim iseljenicima

Urednik knjige, povjesničar dr. sc. Ivan Tepeš, u svojem je izlaganju naglasio povezanost teme s pitanjem hrvatskoga nacionalnog identiteta.

Prema Tepeševim riječima, knjiga istražuje kako su hrvatski iseljenici diljem svijeta obilježavali Bleiburšku tragediju i na koji se način sjećanje na stradale prenosilo među generacijama.

Posebno je izdvojio posljednje poglavlje knjige, u kojem autor donosi rekonstrukciju Bleiburške tragedije.

Tepeš je podsjetio na okolnosti u kojima se tijekom komunističke Jugoslavije o Bleiburgu i poratnim stradanjima nije moglo slobodno javno govoriti. Ocijenio je da se sjećanje na te događaje održalo ponajprije u hrvatskim iseljeničkim zajednicama, izvan neposrednog dosega jugoslavenskih vlasti.

Upravo je ta uloga iseljeništva jedna od glavnih tema Krašićeva istraživanja.

Marin Sopta: Priznanje ljudima koji su sačuvali sjećanje na Bleiburšku tragediju

Recenzent knjige, povjesničar dr. sc. Marin Sopta, naglasio je da ovo djelo odaje priznanje svima koji su tijekom desetljeća uspjeli sačuvati svijest o Bleiburškoj tragediji, a osobito pripadnicima hrvatskoga iseljeništva.

Krašićevu studiju ocijenio je objektivnim znanstvenim djelom koje se temelji na dokumentima i povijesnim činjenicama.

Govoreći o položaju hrvatske emigracije nakon Drugoga svjetskog rata, Sopta je istaknuo da su Hrvati na Zapadu često bili promatrani kroz prizmu poraženih snaga i suradnje s Hitlerovom Njemačkom. Takve su okolnosti, prema njegovoj ocjeni, znatno otežavale nastojanja emigranata da međunarodnu javnost upoznaju s Bleiburškom tragedijom i poratnim stradanjima.

Posebno je izdvojio trenutak kada su predstavnici hrvatske političke emigracije prepoznali potrebu da se o Bleiburgu počne govoriti i izvan vlastitih zajednica.

Umjesto obilježavanja i razgovora ograničenih na iseljeničke krugove, nastojali su o tim događajima upoznati širu javnost u državama u kojima su živjeli.

Sopta je naveo da su takve aktivnosti izazivale nezadovoljstvo jugoslavenskih sigurnosnih službi, koje su pratile djelovanje političke emigracije.

Zaključio je kako knjiga dolazi u vrijeme kada se, prema njegovoj ocjeni, sve više otkrivaju podaci o poratnim događajima i njihovim posljedicama.

Wollfy Krašić: Samostalna Hrvatska bila je ostvarenje zavjeta onih koji su čuvali sjećanje na Bleiburg

Autor knjige, povjesničar izv. prof. dr. sc. Wollfy Krašić, u svojem je obraćanju pojasnio ciljeve istraživanja i poruku koju je želio prenijeti čitateljima. Istaknuo je da je knjigom nastojao prikazati razvoj komemoracija Bleiburške tragedije među hrvatskim iseljenicima te dokumentirati njihovu ulogu u očuvanju sjećanja na poratna stradanja.

Naglasio je da se njegovo istraživanje nastavlja na ranije vlastite radove, ali i istraživanja Bože Vukušića, koji se godinama bavi temama Bleiburga, Križnog puta i hrvatske političke emigracije.

Krašić je zahvalio nakladniku, udruzi Hrvatski križni put, kao i ostalim sunakladnicima koji su sudjelovali u objavljivanju knjige. Izrazio je uvjerenje da će ovo djelo pridonijeti daljnjem očuvanju sjećanja na žrtve Bleiburške tragedije.

Posebno se osvrnuo na značenje naslova knjige, naglasivši da cilj hrvatskih iseljenika koji su organizirali komemoracije nije bio pozivanje na osvetu, nego očuvanje svijesti o stradalima i ostvarenje samostalne hrvatske države.

Prema njegovu tumačenju, stvaranje neovisne Republike Hrvatske predstavljalo je ostvarenje zavjeta koji su si desetljećima davali sudionici bleiburških komemoracija. U tom je smislu hrvatsku samostalnost opisao kao pobjedu onih koji su stradali i čije su uspomene naraštaji iseljenika nastojali sačuvati.

U završnom dijelu izlaganja Krašić je otvorio pitanje što bi danas, nakon ostvarenja hrvatske državne samostalnosti, trebali biti ciljevi obilježavanja Bleiburške tragedije.

Kao moguće smjerove daljnjeg djelovanja istaknuo je nastavak komemoracija, uključujući njihovo ponovno održavanje na Bleiburškom polju, diplomatske napore, dodatna povijesna istraživanja te očuvanje i jačanje suvremene samostalne Republike Hrvatske.

Upravo bi briga za hrvatsku državu, njezino očuvanje i daljnji razvoj, prema Krašićevu tumačenju, trebala biti trajna poruka sjećanja na bleiburške žrtve i smisao naslovne misli njegove knjige.

Devet poglavlja o gotovo pola stoljeća komemoracija

Krašićeva studija prati razvoj komemoracija Bleiburške tragedije u razdoblju od završetka Drugoga svjetskog rata do demokratskih promjena 1990. godine.

Kako se navodi u opisu knjige koji je objavila Hrvatska matica iseljenika, autor istražuje kako su komemoracije postupno dobivale šire značenje među hrvatskim iseljenicima različitih političkih opredjeljenja.

Završna poglavlja posvećena su susretu hrvatske emigracije i javnosti iz domovine na Bleiburškom polju 1990. godine te različitim rekonstrukcijama i tumačenjima Bleiburške tragedije.

Naslov knjige povezan je s porukom hrvatskoga političkog emigranta Kazimira Katalinića. U nakladničkom prikazu objašnjava se da se pojam osvete u tom kontekstu odnosi na težnju za uspostavom slobodne hrvatske države, a ne na poziv na nasilnu odmazdu.

Predstavljanje uz prigodni umjetnički program

Uz autora knjige Wollfyja Krašića, u predstavljanju su sudjelovali urednik dr. sc. Ivan Tepeš i recenzent dr. sc. Marin Sopta, a program je moderirala Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika.

U umjetničkom dijelu programa sudjelovao je istaknuti hrvatski glumac Dragan Despot, dok su prema službenoj pozivnici bili najavljeni i flautistica Rašeljka Lucija Petrač, vokalna solistica Nika Pastuović te pijanist Tomislav Brebrić.

Nakladnik knjige je Hrvatski križni put – Središte za istraživanje komunističkog totalitarizma i njegova naslijeđa, a sunakladnici su Hrvatska matica iseljenika, Institut za istraživanje migracija i Počasni bleiburški vod.

Knjiga je tiskana uz djelomičnu potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Predstavljanje u Zagrebu otvorilo je prostor za razgovor o povijesnim izvorima, ulozi iseljeništva i različitim načinima na koje se tijekom desetljeća čuvalo sjećanje na Bleiburšku tragediju.

Izlaganja predstavljača posebno su bila usmjerena na ljude koji su nakon 1945. otišli iz Hrvatske, ali su nastavili organizirati komemoracije, prikupljati dokumente i javno govoriti o poratnim događajima.