Vrhovni sud presudio o ‘švicarcima’: Korisnici konvertiranih kredita imaju pravo samo na zatezne kamate

Udruga Franak izvijestila je u četvrtak da je Vrhovni sud donio odluku prema kojoj korisnici konvertiranih kredita u švicarskim francima nemaju pravo na povrat glavnice preplata proizašlih iz ništetnih ugovornih odredbi, već samo na zakonske zatezne kamate obračunate do dana provedbe konverzije.

Prema navodima Udruge Franak, odluka je donesena omjerom glasova devet prema četiri. Izdvojena mišljenja dali su suci Damir Kontrec, Jadranko Jug, Dražen Jakovina i Josip Turkalj, koji se nisu složili s većinskim stavom proširenog vijeća Vrhovnog suda.

„Njihova izdvojena mišljenja bit će od velike pomoći na Ustavnom sudu“, poručili su iz Udruge Franak putem društvenih mreža.

Zatezne kamate tek petina obeštećenja

Iz Udruge ističu da zatezne kamate predstavljaju svega oko 20 posto ukupnog iznosa koji su potrošači potraživali kroz sudske postupke.

„Zasad ostaje da svaka strana snosi svoj dio troškova postupka, ali to nije održivo. Banke će morati platiti najmanje 30 posto naših troškova prema Zakonu o parničnom postupku, dok bi prema pravu Europske unije trebale snositi puni trošak“, navode iz Franka.

Vrhovni sud je, prema ranijim informacijama, zauzeo pravno stajalište da korisnici koji su prihvatili zakonsku konverziju CHF kredita nemaju pravo na povrat preplaćene glavnice, ali imaju pravo na zakonske zatezne kamate za razdoblje od sklapanja ugovora do provedbe konverzije, odnosno najkasnije do 30. rujna 2015. godine.

Pritom se priznate zatezne kamate ne umanjuju za iznos preplate koji je već bio obuhvaćen obračunom konverzije.

U igri bilo oko 700 milijuna eura

Vrhovni sud još je 27. svibnja izvijestio da je prošireno vijeće donijelo odluku u predmetu poznatom kao „konvertirani krediti u CHF“, uz najavu da će detaljno obrazloženje biti objavljeno nakon dostave strankama u postupku.

Udruga Franak prethodno je, uz pomoć financijskih stručnjaka, procijenila da bi ukupno obeštećenje građana s konvertiranim kreditima moglo iznositi oko 700 milijuna eura. Ranije procjene govorile su o iznosu od čak 1,2 milijarde eura.

Iz Udruge su tada poručili kako su novu procjenu izradili nakon tvrdnji Hrvatske udruge banaka da bi eventualno puno obeštećenje moglo ugroziti stabilnost bankarskog sustava.

HUB: Odluka otvara pitanja pravne sigurnosti

Nakon objave odluke oglasila se i Hrvatska udruga banaka (HUB), ocijenivši da stajalište Vrhovnog suda otvara pitanja pravne sigurnosti te predstavlja odstupanje od svrhe zakonske konverzije iz 2015. godine.

U HUB-u podsjećaju da je država tada donijela jedinstveno zakonsko rješenje kojim je bankama nametnuta obveza ponude konverzije svim korisnicima CHF kredita, a građani su sami odlučivali hoće li je prihvatiti.

Prema njihovom tumačenju, konverzijom su uklonjeni učinci rasta tečaja švicarskog franka, primijenjene kamatne stope usporedivih euro kredita te ugrađene sve utvrđene razlike i preplate u novi obračun kredita. Banke su pritom, navode, podnijele trošak konverzije procijenjen na približno milijardu eura.

Nema „punog obeštećenja“

Iz HUB-a posebno ističu kako Vrhovni sud nije prihvatio koncept tzv. punog obeštećenja, prema kojem bi korisnici CHF kredita bili retroaktivno stavljeni u položaj kao da su od početka koristili kredit koji u tom trenutku nije postojao na tržištu.

Takav bi pristup, smatraju, dio građana doveo u povoljniji položaj od ostalih korisnika kredita, što prema njihovom tumačenju nije u skladu s praksom Suda Europske unije, čiji je cilj uspostava ugovorne ravnoteže između stranaka.

Banke su najavile da će detaljno analizirati obrazloženje odluke te razmotriti daljnje pravne korake, vodeći računa o pravnoj sigurnosti, jednakosti sudionika na tržištu i stabilnosti financijskog sustava.