ZDRAVLJE Vitamin C ne sprečava prehladu. Doktorica Nakić otkriva što stvarno djeluje i kako ojačati imunitet

Akutne respiratorne infekcije, najčešće virusne, pune ordinacije osobito zimi. Odrasla osoba prosječno preboli dvije do četiri obične prehlade godišnje, a djeca, pogotovo mlađa, i češće. U najvećem broju slučajeva riječ je o blagim, samoograničavajućim bolestima koje ne zahtijevaju liječenje antibioticima. Istodobno, police ljekarni pune su pripravaka koji obećavaju jačanje imuniteta. Za neke dodatke prehrani postoje dokazi o mogućoj koristi, ali nisu jednako čvrsti za sve pripravke.

Odgovarajući unos mikronutrijenata

Imunosni sustav složena je mreža stanica, tkiva i organa i ne može se jednostavno "ojačati" jednim vitaminom ili suplementom. Za njegovo normalno funkcioniranje važan je odgovarajući unos mikronutrijenata. Najvažniji mikronutrijenti za normalno funkcioniranje imunosnog sustava su vitamini C, D, A, E, B6, B12 i B9 te minerali cink, željezo, selen i bakar.

Raznolika prehrana koja uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove, ribu, jaja i kvalitetne izvore mesa može osigurati velik dio potrebnih mikronutrijenata. S druge strane, njihov nedostatak može narušiti imunosnu funkciju, ali kod osoba bez nutritivnog deficita dodatno uzimanje vitamina i minerala uglavnom ne smanjuje rizik od infekcija niti ubrzava oporavak.

Najčešći suplementi - što kaže znanost?

• Vitamin C ne sprečava prehladu u općoj populaciji. Redovito uzimanje može skratiti njezino trajanje za oko osam posto u odraslih i 14 posto u djece te blago ublažiti simptome. Uzimanje visokih doza tek nakon pojave simptoma nema uvjerljivo dokazanu korist.

• Vitamin D važan je za normalnu funkciju imunosnog sustava. Redovita suplementacija može imati mali preventivni učinak, osobito kod osoba s deficitom, ali nema uvjerljivih dokaza da liječi već nastalu akutnu respiratornu infekciju.

• Cink, ako se uzme u odgovarajućem obliku vrlo rano nakon početka prehlade, može skratiti trajanje simptoma za približno dva dana. Optimalna doza i formulacija još nisu potpuno definirane, a visoke doze nisu za dugotrajnu primjenu.

• Selen je potreban za normalnu funkciju imunosnog sustava, ali u osoba bez njegova nedostatka nema jasnih dokaza da suplementacija sprečava ili liječi respiratorne infekcije.

• Beta-glukani u pojedinim istraživanjima pokazuju mogući povoljan učinak na učestalost i simptome respiratornih infekcija. Ipak, pripravci, izvori i doze razlikuju se pa dokazi još nisu dovoljno čvrsti za rutinsku preporuku svim zdravim osobama.

• Probiotici bi mogli smanjiti učestalost ili trajanje nekih respiratornih infekcija, ali učinak ovisi o konkretnom soju i pripravku. Rezultati istraživanja jednog probiotika ne mogu se prenijeti na sve proizvode.

Kada suplementi mogu odmoći

Kod suplemenata ne vrijedi pravilo "više je bolje". Visoke doze vitamina C mogu izazvati probavne smetnje, prekomjerno uzimanje vitamina D hiperkalcemiju i oštećenje bubrega, dugotrajne visoke doze cinka manjak bakra, a previše selena može biti toksično.

Suplementi mogu stupati i u interakcije s lijekovima, pa "prirodno" ne znači nužno bezopasno. Temelj normalnog funkcioniranja imunosnog sustava ostaju raznolika prehrana, dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost, nepušenje i cijepljenje prema preporukama. Suplementi mogu biti korisni, ali treba birati one za koje postoje dokazi o učinkovitosti i koristiti ih kada postoji stvarna potreba.

Ako niste sigurni treba li vam suplement, kada ga početi uzimati ili koji odabrati, posavjetujte se sa svojim liječnikom ili farmaceutom. Oni poznaju vaše bolesti i lijekove koje uzimate te mogu preporučiti ono što je za vas učinkovito i sigurno.

Stručnjaci pišu za vas

U svakodnevnoj kliničkoj praksi liječnici svjedoče rastućem broju kroničnih nezaraznih, autoimunih te malignih bolesti koje velikim dijelom nastaju, razvijaju se i kompliciraju uslijed nutritivnih deficita. Nutritivni deficiti razvijaju se kroz duži period, nerijetko u ranim stadijima ne daju jasne simptome niti dovode do akutnih životno ugrožavajućih stanja, ali, tako prikriveni, polako dovode do mnogih metaboličkih, imunoloških i endokrinoloških poremećaja, narušavanja funkcije organskih sustava, razvoja bolesti i ubrzanog starenja. Potreba za edukacijom o najnovijim znanjima s područja nutricionizma, o indikacijama i načinima primjene suplemenata i dodataka prehrani, o preventivnoj i terapijskoj medicini, o pravilnom odabiru ključnih nutrijenata u određenim fazama života, stanjima, bolestima i procesima liječenja, te potreba za osnaživanjem suradnje među specijalistima i subspecijalistima različitih područja medicine rezultirala je osnivanjem Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini. Njihovi stručnjaci pišu za vas.