09. lipnja 1945. – osnovan NK Dinamo, ljubimac Zagrepčana i brojnih navijača među Hrvatima diljem svijeta

Na današnji dan 09. lipnja u prostorijama Elektre u Gundulićevoj ulici osnovan je NK Dinamo, ljubimac Zagrepčana i brojnih navijača među Hrvatima diljem svijeta.

Klub je dobio nalogom komunističkih vlasti ime po uzoru na moskovski Dinamo.

Komunisti ukinuli i zabranili sve nogometne klubove u Zagrebu

Prije toga su komunističke vlasti ukinule sve zagrebačke nogometne klubove i velikane hrvatskog nogometa, pripisujući im „ustašku etiketu“. Na taj način nastojale su razbiti nacionalno jedinstvo hrvatskog čovjeka i kroz sport utjecati i formirati sliku javnog mijenja o „idiličnom komunizmu“.

Iako klub bojom dresova i navijačkom populacijom nastavlja tradiciju prijeratnog Građanskog, najpopularnijeg i najtrofejnijeg hrvatskog kluba koji je bio „trn u oku“ beogradskim vlastodršcima s pet naslova prvaka Jugoslavije, NK Dinamo se ne može u potpunosti identificirati sa NK Građanskim.

Naime, nastojeći centralizirati sport u Beogradu, komunisti pod prisilom šalju najbolje zagrebačke nogometaše u Beograd, dok pojedine zatvaraju, a neke i ubijaju pod etiketom „kvislinga“. Tako dolazi od zagrebačkog sportskog komesara Ivice Medarića, bivšeg igrača HAŠK-a, inicijativa da se osnuje zagrebački nogometni klub od „ostataka nogometaša“ koji nisu dospjeli pod teror komunističkog režima.

Dinamo – prvi važni hrvatski nogometni klub koji je ‘pokazao’ javnosti hrvatski grb

Posebnu naklonost među domoljubnim Hrvatima NK Dinamo stječe 1969. kada u svoj službeni grb stavlja tada inkriminirani hrvatski grb. Time stječe simpatije brojnih domoljuba, ali i etiketu „ustaškog kluba“ i veliku nesklonost vladajućih beogradskih krugova.

Ipak, i u tim lošim konstelacijama i nesklonosti komunističkog režima, Dinamo uspijeva osvojiti četiri prvenstva Jugoslavije i sedam kupova. Također dva puta igra u elitnom natjecanje Kupa velesajamskih gradova 1963. i 1967, preteče Kupa Uefa. Prvo finale gubi od Valencije, a prije toga izbacuje iz natjecanja Porto, belgijski Union Saint Gilloisa, Bayern Munchen i i tada jaki Ferencvaros.

Godine 1967. Dinamo osvaja Kup velesajamskih gradova pobjeđujući redom: Spartak, Dunfermline, Dynamo Pitesti, Juventus, Eintracht Frankfurt i u finalu tada, uz Manchester, najjači engleski klub Leeds United.

Trn u oku komunistima

Posebno slavlje i veliki domoljubni zanos donio je naslov prvaka Dinama 1982. nakon 24 godine posta. Ukazom CK SKH, po svjedočenju Vilka Luncera, komunisti odlučuju zbog porasta „nacionalizma i šovinizma u Zagrebu i Hrvatskoj“ pritisnuti tada vrlo jaki Dinamo i „potčiniti“ ga beogradskim klubovima. Miroslav Blažević mora napustiti Dinamo, kao i brojni nogometaši, a Dinamo pada u prosjek i sivilo.

Osvrt na utakmicu Dinamo – Crvena zvezda, 13. svibnja 1990. – Početak otpora protiv velikosrpske ideologije

Utakmica između Dinama i Crvene zvezde, odigrana 13. svibnja 1990. na stadionu Maksimir, ostala je u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda ne kao sportski događaj, već kao simbol početka otvorenog otpora velikosrpskoj ideologiji koja se upravo tada počela sve jasnije iskazivati kroz ponašanje političkih i paramilitarnih struktura iz Srbije.

Tog dana tisuće pripadnika Delija – navijačke skupine Crvene zvezde, predvođene Željkom Ražnatovićem Arkanom, došle su organizirano u Zagreb s jasnom nakanom izazivanja nereda, vrijeđanja hrvatskih simbola i demonstracije sile. Na tribinama se mogla čuti retorika i parole koje nisu imale veze sa sportom, nego su pozivale na krv, mržnju i srpsku dominaciju. Dinamovi navijači, Bad Blue Boysi, nisu ostali nijemi na tu provokaciju. Sukob je izbio, a policija, tada još podređena jugoslavenskim strukturama, brutalno je napadala domaće navijače, dok je istodobno tolerirala agresiju gostujućih huligana.

U tom kaosu dogodio se i trenutak koji je postao simbol otpora – legendarni kapetan Dinama, Zvonimir Boban, udario je milicajca u obrani navijača i ponosa. Taj čin, iako formalno prekršaj, doživljen je kao čin hrabrosti i neposluha protiv represije i nepravde. Boban je time postao ikona borbe za nacionalno dostojanstvo.

Utakmica nikada nije odigrana do kraja, ali taj dan označio je prekretnicu. Pokazao je da su tenzije koje su tinjale godinama došle do točke ključanja i da će se borba za slobodu hrvatskog naroda uskoro preseliti s nogometnih tribina na bojišta. Maksimir 13. svibnja 1990. nije bio samo početak kraja Jugoslavije – bio je to početak hrvatskog otpora protiv velikosrpske agresije.

U sjeni dima, kamenja i pendreka, rodila se Hrvatska koja više nije htjela šutjeti.

U samostalnoj Hrvatskoj, Dinamo je najjači i najtrofejniji nogometni klub.

Tako je slavni nogometni klub ostao praktički bez publike i navijača, te još uvijek pamti slavne dane kada je imao 42.000 članova, najviše u Europi iza slavne Benfice.

Brojna imena koja su prošla kroz Dinamo svjedoče o veličini tog kluba: Antolković, Glaser, Crnković, Horvat, Čajkovski, Wolfl, Jerković, Marković, Zambata, Zajec, Mlinarić, Kranjčar, Boban, Šuker, Modrić, Mandžukić i drugi nosili su dres slavnog maksimirskog kluba.

Dinamo se u novijoj povijesti pokazao kao jedan od najboljih klubova u HNL-u, a postao je i pravi Europski klub.

Sretan rođendan, Dinamo!