21. LISTOPADA 1991.: Dr. Branko Buač poginuo je na Turnju pomažući ranjenicima – vukovarska bolnica radila je pod granatama

Dana 21. listopada 1991. na Turnju je poginuo dr. Branko Buač, liječnik iz Zagreba i dragovoljac Domovinskog rata. Došao je pomoći ranjenim braniteljima na jednom od najopasnijih bojišta. Nakon desetak dana rada s ranjenicima smrtno je stradao na Plitvičkoj cesti.

Njegovo je tijelo dva dana ostalo između neprijateljskih položaja. Branitelji su ga izvukli izloženi velikoj opasnosti. Iza dr. Buača ostali su supruga i dva sina. Pokopan je na Mirogoju, na groblju hrvatskih branitelja. Hrvatska liječnička komora u svojem ga je zapisu opisala kao prvoga liječnika dragovoljca poginulog u obrani Hrvatske pomažući ranjenicima.

Bolnice pod vatrom, sanitet bez sigurnosti

Napadi na zdravstvene ustanove pratili su rat od njegovih prvih mjeseci. U radu objavljenom 1991. liječnici i njihovi suradnici zabilježili su razaranja bolnica i medicinskih centara u Vukovaru, Vinkovcima, Pakracu i Novoj Gradiški te teška oštećenja zdravstvenih ustanova u Osijeku i Daruvaru.

Vukovarska ratna bolnica bila je među najtežim primjerima. Liječnici, medicinske sestre i ostalo osoblje zbrinjavali su ranjene i bolesne pod svakodnevnim granatiranjem, premda je zgrada bila označena znakom Crvenoga križa. U studenome, nakon sloma obrane grada, ranjenici i djelatnici bolnice nisu bili pošteđeni. Snage JNA i srpske paravojne postrojbe odvele su ljude iz bolnice; dio njih završio je na Ovčari.

Zdravstveni radnici nisu bili samo liječnici i medicinske sestre. U bolnici su radili vozači hitne pomoći, tehničari, zaposlenici logistike i ljudi zaduženi za održavanje. Njihova imena dio su popisa poginulih i ubijenih djelatnika Ratne bolnice Vukovar.

Ubijeni i nestali djelatnici Ratne bolnice Vukovar

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata bilježi 20 djelatnika bolnice ubijenih na Ovčari. To su:

Jozo Adžaga, Ilija Asadžanin, Ivan Bainrauch, Tomislav Bosanac, Ivan Buovac, Dragan Gavrić, Zlatko Jarabek, Đuro Knežić, Zlatko Krajinović, Tomislav Mihović, Tomislav Papp, Tomo Pravdić, Stjepan Šarik, Đuro Šrenk, Zvonko Varenica, Goran Vidoš, Mate Vlaho, Miroslav Vlaho, Josip Zeljko i Mihajlo Zera.

U istoj publikaciji navedeno je i 12 djelatnika koji su poginuli ili ubijeni tijekom napada na grad i nakon njegove okupacije: Vlasta Aleksandar, Dušica Jeremić, Ljubica Kojić, Nevenka Matić, Zdenka Miličević, Ljubica Obradović, Ivan Raguž, Rudolf Terek, Marica Stanek, Blanka Stefanjuk, Goran Krznarić i Karlo Crk.

Četvorica djelatnika odvedena su i vode se kao nestala: Ivan Baranjek, Marko Mandić, Ivan Božak i Zvonko Vulić.

Napadnut i konvoj s ranjenicima

Napad na sanitetsko osoblje i vozila zabilježen je i tijekom evakuacije ranjenika iz Vukovara. Prema kronologiji Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra, 21. studenoga 1991. napadnut je konvoj koji je prevozio ranjenike prema Hrvatskoj. U napadu su pretučene osobe, a uništena su i vozila iz konvoja, među njima opremljena ambulantna kola. Centar navodi da su u napadu sudjelovali pripadnici tadašnjeg MUP-a SR BiH, rezervisti, pripadnici JNA i lokalni Srbi.

Međunarodno humanitarno pravo štiti ranjene i bolesne, medicinsko osoblje, bolnice i medicinski prijevoz. Napad na ustanovu ili vozilo koje pruža zdravstvenu skrb zato nije samo razaranje zgrade ili uništavanje ambulantnih kola: njime se ugrožavaju ljudi koji ovise o pomoći i oni koji su došli spašavati njihove živote.

Sudski epilog i pitanje odgovornosti

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio je odgovornost bivšeg pukovnika JNA Mileta Mrkšića za pomaganje i podržavanje ubojstva, mučenja i okrutnog postupanja nad 194 zarobljenika odvedena iz vukovarske bolnice. Veselin Šljivančanin pravomoćno je osuđen za mučenje, dok je njegova osuda za pomaganje u ubojstvu naknadno ukinuta u postupku preispitivanja. Njegova je kazna smanjena na deset godina zatvora.

Sudski postupci utvrdili su dio odgovornosti za zločine na Ovčari. Imena 20 djelatnika bolnice ubijenih na tom mjestu i dalje podsjećaju da među žrtvama nisu bili samo ranjenici nego i ljudi koji su ih liječili, prevozili i skrbili o njima.

Svjedočanstvo ratnog zapovjednika saniteta

Prof. dr. Mihovil Biočić, tadašnji zapovjednik ratnoga saniteta, govorio je o radu zdravstvenog osoblja pod granatama i o jednakom ratnom teretu žena i muškaraca u sanitetskoj službi. U razgovoru za Glas Koncila osvrnuo se i na smjene nakon izbora 2000. godine. Prema njegovu iskazu, smijenjeni su svi članovi Udruge liječnika dragovoljaca Domovinskog rata — 181 liječnik — a ukupno je smijenjeno 237 ljudi, među njima 89 posto ravnatelja medicinskih ustanova. Biočić je tada rekao da liječnici nisu dobili ni riječ priznanja ni zahvale.

Njegove riječi ostaju svjedočanstvo čovjeka koji je poznavao cijenu rada saniteta u ratu. Liječnici, medicinske sestre, vozači i drugo osoblje prolazili su kroz opasna područja, pod granatama i bez jamstva da će se vratiti. Dr. Branko Buač bio je jedan od njih. Otišao je pomoći ranjenicima, a na Turnju je izgubio život.

„Oj, Hrvatsko sveta, kad ću tako za te
Pod žrtvenik klonut čela moći vedra?
Kad te, majko, traci slobode pozlate,
I mrtva će meni uzdrhati njedra!“

(Silvije Strahimir Kranjčević, „Hrvatskoj“)

Izvori

• Hrvatska liječnička komora, Ivica Vučak, „Dr. Branko Buač – prvi liječnik dragovoljac poginuo u obrani Hrvatske pomažući ranjenicima na bojištu“; u Liječničkim novinama, broj 163/2017. U izdanju je objavljen i Buačev portret. hlk.hr

• Petar Horvatić, biografski zapis o pogibiji dr. Branka Buača i njegovu izvlačenju s Plitvičke ceste. narod.hr

• Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, I bolnica je bila meta, kronologija događaja, popisi ubijenih i nestalih djelatnika te opis napada na konvoj. Vukovar_1991_Centar_ispravak.doc

• Antun Tucak i sur., „Razaranja zdravstvenih ustanova Slavonije i Baranje tijekom rata protiv Hrvatske (do kraja 1991.)“, Medicinski vjesnik, 1991. hrcak.srce.hr

• Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, presude i odluke u predmetu Mrkšić i drugi. icty.org

• Međunarodni odbor Crvenoga križa, Ženevska konvencija I, članci 24. i 35. Article 24

• Jadranka Pavić, razgovor s prof. dr. Mihovilom Biočićem, Glas Koncila, 28. ožujka 2019. Glas Koncila

• HRT, „Vukovarska bolnica – srce obrane grada“ i arhivske snimke; fotografija vozila Medicinskog centra Vukovar iz projekta „Slike rata: Zoran Filipović“. HRT

• Udruga „Za Vukovar“, tribina „Vukovarska bolnica 1991. – pouka čovječnosti“