4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne
U šumi Prečec, na granici tadašnjih općina Dugo Selo i Ivanić-Grad, hrvatske su snage 14. rujna 1991. preuzele jedno od najvećih skladišta streljiva na području Hrvatske
Prema ratnom broju Dugoselske kronike od 28. rujna 1991., hrvatski je barjak u kompleksu podignut u 16 sati. U skladištu su se nalazila 31 vojnik i pet pripadnika zapovjednog kadra JNA. Predaja je, prema tadašnjem izvještaju, provedena bez ispaljenog metka.
U osam velikih skladišta nalazile su se goleme količine ručnog, pješačkog i topničkog streljiva. Oružja nije bilo.
Što je preuzeto
Tadašnji izvještaj procijenio je količinu uskladištenog ratnog materijala na oko 4.000 tona. U tekstu se navodi da su pojedina skladišta bila velika poput rukometnog igrališta.
Kompleks je, prema istom izvoru, zauzimao približno 500 puta 500 metara. Bio je ograđen dvostrukom žičanom ogradom, između koje se nalazio očišćen prostor. Unutar obrambenog pojasa bio je i kanal s vodom. U kanalu su bile guske koje su služile kao dodatno upozorenje na kretanje ljudi.
Oko skladišta nalazili su se osjetljivi uređaji za registriranje zvukova, vojni psi i stražarska mjesta. Ratni izvještaj navodi da su u novije vrijeme u čuvarskom i obrambenom području bile postavljene i mine, ali ne navodi njihov broj.
U javno dostupnim izvorima nije pronađen inventarni popis s kalibrima, količinama po vrstama ili tvorničkim oznakama. Zbog toga se precizniji podaci o vrstama streljiva ne mogu potvrditi.
Tko je pregovarao i tko je ušao u skladište
U tadašnjem novinskom izvještaju pregovarači nisu imenovani. Opisano je da su dvojica naoružanih ljudi prišla ulazu i zatražila razgovor sa zapovjednikom straže. Zapovjedniku je priopćeno da se oko kompleksa nalazi posebna hrvatska postrojba te da je spremna na ulazak.
JNA straži ostavljeno je 30 minuta za odluku. Pregovarači su se vratili prije isteka roka. Vojnici su položili oružje, a potom su im podijeljene civilne odore.
Kasniji prikazi događaja imenuju pregovarače kao Antu Antičevića i Niku Velića. U rekonstrukciji objavljenoj na portalu Crne Mambe navodi se da je operativnu pripremu vodio Josip Kovač, da je zapovjednik akcije bio pukovnik Željko Škarec, a da su na terenu djelovali Niko Velić, Ante Antičević i Ivan Grbavac Kobra.
Lokalna monografija, prenesena na stranici Zajednice udruga Domovinskog rata Ivanić-Grada, navodi da je Grbavac s pripadnicima posebne postrojbe prvi ušao u kompleks. U istoj se rekonstrukciji navodi da su hrvatske snage prethodno blokirale prilaze iz smjera Dugog Sela i Ivanić-Grada.
Zarobljeni pripadnici JNA potom su prevezeni u Zagreb. Kasniji izvori navode da je zapovjednik skladišta bio Slavko Radulović, ali njegovo ime nije navedeno u ratnom izvještaju iz rujna 1991.
Datum preuzimanja
Najbliži događaju je izvještaj Dugoselske kronike, objavljen dva tjedna poslije. On navodi da je kompleks formalno preuzet u subotu, 14. rujna 1991. u 16 sati.
Isti datum i vrijeme navode i izvještaji s obilježavanja 30. obljetnice događaja 2021. godine.
Kasnija serija tekstova na portalu Crne Mambe navodi da je Prečec pao 13. rujna u 14 sati. Javno dostupni izvori ne sadrže zapovjedni dnevnik ili zapisnik koji bi objasnio odnosi li se taj navod na početak pregovora, okupljanje postrojbi ili formalni ulazak u skladište.
Za ovaj prikaz kao dokumentirani trenutak preuzimanja uzima se 14. rujna 1991. u 16 sati, kako je zabilježeno u tadašnjem lokalnom ratnom izvještaju.
Koliko je streljiva bilo u Prečecu
Brojke se razlikuju ovisno o vremenu nastanka i vrsti izvora.
Dugoselska kronika, 28. rujna 1991.oko 4.000 tonaviše od 1.000 kamiona, oko 50 sati utovara, više od 2.000 ljudi
Crne Mambe, kasnija rekonstrukcija4.000–5.000 tonaviše od 70 kamiona čekalo je s ivanićgradske strane
Izvještaj sa 30. obljetnice, 2021.oko 10.000 tona500 kamiona, utovar tijekom tri dana
Svjedočenje Marija Travnikaraviše od 20.000 tonaiskaz je izrijekom označen kao osobno sjećanje.
Primarni ratni izvještaj jedini je među navedenim izvorima nastao neposredno nakon događaja. I on govori o procjeni, a ne o završenom inventaru.
Kasniji navod o 10.000 tona iznesen je na komemoraciji 2021. godine, dok je iskaz o više od 20.000 tona iznesen uz ogradu da se radi o sjećanju. U javno dostupnoj dokumentaciji nije pronađen potpisani inventarni popis skladišta, vagarski zapis ili zbirni otpremni list.
Najčvršći javno dokumentirani podatak zato ostaje procjena od približno 4.000 tona iz ratnog broja Dugoselske kronike. To nije potvrđena konačna količina.
Kako je skladište bilo osvojeno
Pripreme su, prema ratnom izvještaju, trajale približno tri mjeseca. Lokalni sudionici pratili su kretanje vozila, dopremu i odvoz materijala te prikupljali informacije od osoba koje su napustile JNA. Podaci su potom provjeravani iz više izvora.
U akciji su sudjelovali pripadnici Zbora narodne garde, aktivnog i pričuvnog sastava policije, Teritorijalne obrane, Civilne zaštite i Narodne zaštite. Lokalnim snagama pripomogli su pripadnici 65. samostalnog bataljuna ZNG-a Ivanić-Grad, inženjerijski vod, diverzantska skupina i dio lovačke čete iz Lipovca.
Prilazi su blokirani, a na pojedinim su prometnicama postavljene zapreke. Plan je uključivao i zaustavljanje vozila koje je iz vojarne Dugo Selo trebalo dopremiti hranu. Vozilo je, prema tadašnjem izvještaju, otišlo prije nego što je blokada dovršena.
Nakon predaje straže, u kompleks su pristigle hrvatske postrojbe i civilni kamioni. Utovar se odvijao danju i noću.
Kamo je streljivo otišlo
Tadašnji izvještaj navodi da je Hrvatska narodna garda imala prednost pri izboru i utovaru streljiva. Prema tom zapisu, njezine su potrebe bile podmirene do sljedećeg, nedjeljnog jutra.
Nakon toga materijal su preuzimale aktivne i pričuvne postrojbe s područja udaljenih do približno 100 kilometara od Prečeca.
Lokalna monografija o postrojbama ZNG-a Ivanić-Grada navodi da je dio streljiva, prema nalogu tadašnjeg ministra obrane Luke Bebića, prebačen na tajnu lokaciju u Zagrebu. Dio su pripadnici 65. samostalnog bataljuna i lovačke čete prevezli u skrivene magazine u šumi Žutica.
Prema istom izvoru, ti su skriveni magazini najprije opskrbljivali 65. bataljun, a potom i druge postrojbe, među kojima 62. samostalni bataljun Novska.
Udruga bivših pripadnika Vojne policije navodi da je u preuzimanju Prečeca sudjelovao i Zaštitni bataljun, kasnije povezan s razvojem Vojne policije. Isti izvor navodi da su velike količine oružja i opreme iz akcija preuzimanja vojnih objekata slane na različita bojišta u Hrvatskoj.
Nije pronađen javno dostupan jedinstveni otpremni dnevnik iz kojega bi se moglo utvrditi koliko je sanduka, koje vrste i kojim redoslijedom poslano svakoj pojedinoj postrojbi.
Je li skladište bilo minirano
Prema izvještaju iz 1991., mine su bile postavljene u vanjskom čuvarskom i obrambenom području. Broj mina u samom Prečecu nije naveden.
Kasnije objavljene zapovijedi JNA navode broj od 2.617 mina za vojarnu Dugo Selo i šumu Rudišćak. Ti se dokumenti odnose na vojarnu i Rudišćak, a ne predstavljaju inventar minskog sustava u skladištu Prečec.
Zbog toga se za Prečec može potvrditi samo postojanje mina u obrambenom području, ali ne i njihov broj, raspored ili vrsta.
Je li JNA planirala uništiti skladište
U tadašnjem izvještaju zabilježena je bojazan da bi JNA mogla poslati zrakoplove ili helikoptere. U tekstu se navodi da bi zrakoplovi s Plesa do Prečeca mogli stići za manje od pet minuta.
Kasnija rekonstrukcija na portalu Crne Mambe navodi da je Radio Ivanić objavio informaciju o mogućem napadu zrakoplovstva iz Banje Luke te da su tu mogućnost potvrdili i pojedini bivši pripadnici JNA. Za taj navod u javno dostupnoj građi nije objavljen izvorni nalog JNA.
Na obilježavanju 30. obljetnice Stjepan Bertek spomenuo je da su idućeg dana dva MiG-a ispalila projektile koji su pali kod Tedrovca. U izvještaju je navedeno da je Bertek pretpostavio kako je cilj mogao biti Prečec. Taj događaj sam po sebi ne potvrđuje postojanje naloga za uništenje skladišta.
Dokumentirani su strah od zračnog napada i ubrzano izvlačenje materijala. Izvorni javno dostupni dokaz o formalnom planu JNA za uništenje Prečeca nije pronađen.
Prečec je 14. rujna 1991. preuzet bez ispaljenog metka, uz predaju 31 vojnika i pet pripadnika zapovjednog kadra JNA. U osam skladišta nalazile su se velike količine ručnog, pješačkog i topničkog streljiva te minsko-eksplozivnih sredstava.
Tadašnji ratni izvještaj procijenio je količinu na oko 4.000 tona. Kasnije brojke od 10.000 i više od 20.000 tona nisu potvrđene javnim inventarnim dokumentom.
Prvi korisnik bio je Zbor narodne garde. Materijal je zatim prebacivan u Zagreb, skrivene magazine u Žutici i druge skladišne točke, odakle je opskrbljivao lokalne i pričuvne postrojbe, a potom i postrojbe na drugim bojištima.
Izvori
Izvor:PHB
