JNA JE DOBILA 48 SATI – I ODBILA

Dana 11. rujna 1991. Stjepan Mesić, tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ, naredio je Jugoslavenskoj narodnoj armiji da se sve vojne postrojbe vrate u vojarne u roku od 48 sati.

Vojni vrh JNA, s Veljkom Kadijevićem na čelu, odbio je izvršiti zapovijed.

Vojni vrh JNA, s Veljkom Kadijevićem na čelu, odbio je izvršiti zapovijed.

U Hrvatskoj se odluka pojavila u trenutku kada su Zbor narodne garde i policija raspolagali ograničenim količinama oružja, dok su se u vojarnama i skladištima JNA nalazili tenkovi, topništvo, oklopna vozila, puške, streljivo i oprema Teritorijalne obrane koju je JNA prethodno oduzela Hrvatskoj. Hrvatska enciklopedija

Mesićeva naredba i Kadijevićev odgovor

Mesićev nalog odnosio se na povratak vojnih postrojbi u vojarne i prekid njihova djelovanja izvan vojnih objekata. Rok za izvršenje bio je 48 sati.

Zapovijed nije provedena. JNA je nastavila djelovati na bojištima u Hrvatskoj, a vojno vodstvo odbilo je povratak postrojbi pod uvjetima koje je odredio predsjednik Predsjedništva SFRJ.

Tuđman i Tus: odluka o blokadi

Nakon odbijanja Mesićeve zapovijedi, hrvatsko vodstvo počelo je pripremati preuzimanje vojnih objekata JNA.

Prema kronologiji objavljenoj u Večernjoj enciklopediji, Franjo Tuđman je 12. rujna, na prijedlog generala iz Glavnog stožera na čelu s Antonom Tusom, odobrio napad na vojarne radi preuzimanja oružja. Sljedećeg dana napade je zabranio kako se JNA ne bi dodatno provocirala. Opća blokada vojnih objekata provedena je 14. rujna.

U Varaždinu je blokada započela 13. rujna, a 14. rujna prekinute su isporuke vode i struje te telefonske veze s vojnim objektima. Na prilazima gradu i kod važnih raskrižja postavljene su zapreke za kontrolu kretanja vojnih vozila.

Barutana i Ploče prije opće blokade

Preuzimanju vojarni prethodilo je nekoliko akcija u kojima je već bilo jasno kakav se ratni materijal nalazi u vojnim objektima.

U Pločama je 23. srpnja 1991. u akciji „Zbrojovka“ zaplijenjeno oko 2.000 automatskih pušaka i 120 tona pripadajućeg streljiva.

Dana 3. rujna predala se sisačka Barutana, prva vojarna JNA koja je pala u Hrvatskoj. Posada od približno 30 pripadnika predala je opremu, osam protuzrakoplovnih topova kalibra 20/3 mm i oko 100 pušaka. Vojna povijest

Sisačka Barutana i bjelovarska Barutana u šumi Bedenik nisu bile isti objekt. Bjelovarska Barutana doći će na red 29. rujna, u završnici borbi za garnizon JNA u Bjelovaru.

14. rujna počinje Rat za vojarne

Dana 14. rujna hrvatske su snage počele opću blokadu vojarni, skladišta i drugih objekata JNA na području Hrvatske. U objektima su prekidani voda, struja, telefon i opskrba.

U prvim danima zauzete su vojarne JNA u Pločama, Gospiću i Perušiću, skladište Sopnica kraj Zagreba te vojni objekti kod Pitomače. U sljedećim danima uslijedila su zauzimanja skladišta, karaula i garnizona u drugim dijelovima Hrvatske.

U Sesvetama su tijekom rujna 1991. zauzeta skladišta Duboki jarak, Sopnica i Šijavrh. Prema radu Adrijana Lisičaka objavljenom u časopisu Polemos, iz skladišta Duboki jarak preuzeto je oko 13.000 automatskih pušaka, stotinjak topova i minobacača, oko 80 transportnih vozila te između 900 i 1.000 tona minsko-eksplozivnih sredstava, uz velike količine streljiva i opreme.

Varaždin: preuzeto naoružanje 32. korpusa

Blokada varaždinskih vojarni trajala je od 14. do 22. rujna. Oko 1.000 pripadnika JNA predalo se hrvatskim snagama.

Iz varaždinskih vojnih objekata preuzeti su 74 tenka T-55, 48 borbenih vozila pješaštva M-80, samohodno topništvo, višecijevni bacači raketa, minobacači, približno 25.000 komada lakog naoružanja, oko 250 vozila i velika količina streljiva. Podaci o predaji varaždinskog garnizona.

Bjelovar: Barutana i oružje za nove postrojbe

Borbe za bjelovarske vojne objekte završile su 29. rujna 1991.

U skladištu Barutana, u šumi Bedenik, nalazila su se tenkovska punjenja, ručno oružje, ručne bombe i druga sredstva. Kada je dio posade počeo isticati bijele plahte, major JNA Milan Tepić aktivirao je sustav za miniranje.

U 10.43 sati eksplodiralo je jedno od tri skladišta. U kompleksu je poginulo 11 hrvatskih branitelja.

Iz bjelovarskih vojnih objekata preuzeti su 75 tenkova T-55, tri tenka PT-76, 77 borbenih vozila pješaštva M-80, devet samohodnih haubica kalibra 122 mm, četiri višecijevna bacača raketa Plamen, oko 2.500 komada pješačkog naoružanja, približno 600 pištolja, stotinu kamiona te više tisuća mina, granata i streljiva.

Gospić i Perušić

Sredinom rujna predale su se vojarne JNA u Gospiću i Perušiću. Druga gospićka vojarna osvojena je nakon višednevnih borbi.

Zauzimanje tih objekata otvorilo je hrvatskim snagama pristup oružju i opremi potrebnima za obranu grada i nastavak ustrojavanja postrojbi. Hrvatska enciklopedija

Od vojarni do vojske

Rat za vojarne nije bio jedna akcija na jednom mjestu, nego niz blokada, pregovora, predaja i borbi za vojarne i skladišta JNA.

U Varaždinu i Bjelovaru preuzeti su tenkovi, oklopna vozila, topništvo i vozila. U Sesvetama su zaplijenjene tisuće pušaka i velike količine minsko-eksplozivnih sredstava, a u Pločama, Gospiću i Perušiću pod hrvatsku su kontrolu prešli vojni objekti s naoružanjem i opremom.

Oružje preuzeto iz vojarni i skladišta JNA u rujnu 1991. ušlo je u sastav hrvatskih obrambenih snaga i postalo materijalna osnova za daljnje ustrojavanje Zbora narodne garde i Hrvatske vojske.