DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN Najčitanije

Na današnji dan, 02. travnja 2005. godine umro je Ivan Pavao II. - TUŽNO SJEĆANJE

Na današnji dan 02. travnja 2005. godine u 21 sat i 37 minuta umro je papa Ivan Pavao II. u svom stanu u Vatikanu. Uzrok smrti bio je zastoj srca usred hipotenzije i nedovoljne cirkulacije izazvane septičkim šokom. Sepsa je, pak, bila uzrokovana ranijom urinarnom infekcijom. Posljednje papine riječi bile su na poljskom jeziku i glasile su: “Pozwólcie mi odejść do domu Ojca”. (Dozvolite mi otići u Očev dom).

Na današnji dan, 02. travnja 2005. godine umro je Ivan Pavao II. - TUŽNO SJEĆANJE

Nekoliko dana prije papa je primio bolesničko pomazanje od svog prijatelja i tajnika Poljaka Stanisława Dziwisza. Dok je papa umirao, deset tisuća ljudi okupili su se na Trgu sv. Petra u Rimu. Papa je ostavio pisanu oporuku u kojoj je izričito tražio da ne bude pokopan u sarkofagu, nego jednostavno u zemlju. Želja mu je ispunjena i pokopan je ispod crkve sv. Petra.

Na papinom sprovodu okupio se najveći broj stranih državnika u povijesti. Ivan Pavao II. proglašen je blaženim 1. svibnja 2011., a svetim 27. travnja 2014. na Nedjelju Božanskog milosrđa koje je toliko štovao.

Bio je veliki prijatelj i zagovornik hrvatskog naroda, kako za zemaljskog života, tako i danas u vječnom životu s Bogom.

U povodu 15. obljetnice smrti Ivana Pavla II. na zajedničku molitvu na nakanu za prestanak epidemije koronavirusa, poziva umirovljene krakovski nadbiskup kardinal Stanisław Dziwisz. Pridružite se večeras u 21.37.(vrijeme kada je Papa Ivan Pavao umro).

Posljednje riječi voljenog pape Ivana Pavla II. bile su na poljskom jeziku i glasile su: “Pozwólcie mi odejść do domu Ojca”. (Dozvolite mi otići u Očev dom)

Na današnji dan 2005. godine u 21 sat i 37 minuta umro je papa Ivan Pavao II. u svom stanu u Vatikanu. Uzrok smrti bio je zastoj srca usred hipotenzije i nedovoljne cirkulacije izazvane septičkim šokom. Sepsa je, pak, bila uzrokovana ranijom urinarnom infekcijom. Posljednje papine riječi bile su na poljskom jeziku i glasile su: “Pozwólcie mi odejść do domu Ojca”. (Dozvolite mi otići u Očev dom).

Nekoliko dana prije papa je primio bolesničko pomazanje od svog prijatelja i tajnika Poljaka Stanisława Dziwisza. Dok je papa umirao, deset tisuća ljudi okupili su se na Trgu sv. Petra u Rimu. Papa je ostavio pisanu oporuku u kojoj je izričito tražio da ne bude pokopan u sarkofagu, nego jednostavno u zemlju. Želja mu je ispunjena i pokopan je ispod crkve sv. Petra.

Na papinom sprovodu okupio se najveći broj stranih državnika u povijesti. Ivan Pavao II. proglašen je blaženim 1. svibnja 2011., a svetim 27. travnja 2014. na Nedjelju Božanskog milosrđa koje je toliko štovao.

Bio je veliki prijatelj i zagovornik hrvatskog naroda, kako za zemaljskog života, tako i danas u vječnom životu s Bogom.

Karol Jozef Wojtyla rođen je 1920. u Wadowicama, diplomirao na jugu Poljske. Ime je dobio po svetom Karlu Boromejskom čijoj zaštiti su svog sina preporučili roditelji Karol i Emilija.

Karolova majka umrla je devet godina kasnije, a kada je imao dvanaest Karolu je preminuo i stariji brat. Ivan Pavao II. često je govorio kako je njegova majka željela imati dva sina: liječnika i svećenika; njegov brat bio je liječnik, a on je postao svećenik. Papa će kazati da su njegove pripreme za svećenički poziv počele još u roditeljskom domu i da je na njih znatno utjecao njegov otac.

Iz mladosti svetog Ivana Pavla II. svakako treba istaknuti 1938. kada se Lolek, kako su zvali Woytilu, seli u Krakow. Tu započinje studij poljske filologije. Nakon prve godine studija nacistička Njemačka okupira Poljsku, a nacisti zatvaraju Sveučilište.

Prema Papinim riječima izbijanje rata  “na izrazit je način promijenilo tijek njegova života”.  Da bi izbjegao deportaciju, Wojtyla počinje raditi u kamenolomu, a potom prelazi u tvornicu sode. Sam ću kasnije reći kako su te godine bile odlučne za konačno sazrijevanje njegove odluke o odlasku u bogosloviju. Iz tog vremena seže i njegov duboki osjećaj ljubavi i prijateljstva za radnike.

Budući papa i svetac u tajnosti od 1942. pohađao je Teološki fakultet u Krakowu. Krakovski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapiehe, koga je papa iznimno cijenio i nazivao ga « nezaboravnim », zaredio je Karola Wojtylu 1946.

U studenom te iste godine Wojtyla odlazi na studij u Rim gdje postiže doktorat iz teologije. Iste godine vraća se u Poljsku i dobiva svoju prvu pastoralnu službu – postaje kapelan u jednoj seoskoj župi. U 38-oj godini Wojtyla je zaređen za biskupa. 1963. papa Pavao VI. imenuje Wojtylua za krakovskog nadbiskupa, a četiri godine kasnije imenuje ga i kardinalom.

1978. umire papa Pavao VI. Za sljedećeg papu izabran je kardinal Albino Luciani iz Venecije, koji uzima ime Ivan Pavao I. Ali, samo 33 dana nakon toga, iznenada umire. Tako se 1978. godine, 14. listopada, otvara nova konklava, a dva dana potom, izabran je 264. papa u povijesti Crkve Karol Wojtyla. Nakon 455 godina za papu je izabran ne-Talijan, prvi papa Slaven.

Ivanu Pavlu II. tada je njegov sunarodnjak i primas Poljske kardinal Stefan Wyszynski (Stefan Višinski) rekao: « Izaberu li te, molim te, ne odbij. » Poslije izbora kardinal Wyszynski uputio je proročke riječi novom Papi: « Sada trebaš uvesti Crkvu u treće tisućljeće .» On je to i učinio.

Još u prvim danima svog pontifikata zacrtao je smjer kojim će ploviti njegova lađa. 'Ne bojte se. Otvorite vrata Kristu .', riječi s početka njegove službe dale su pečat cijelom njegovu pontifikatu. Bog ne traži nikada od čovjeka više nego što može učiniti. Bog nam uvijek daje snage da učinimo ono što od nas traži , izjavio je početkom jubilejske godine.

Papa putnik, kako su ga često oslovljavali novinari, na svoje je prvo putovanje krenuo u siječnju 1979. u Srednju Ameriku i Meksiko. Ukupno je na putovanju krenuo 104 puta, od toga tri puta posjetio je Hrvatsku.

Još je jedan važan trenutak pontifikata svetog Ivana Pavla II. 13. svibnja 1981. godine, na Trgu sv. Petra, Mehmet Ali Agca izvršio je atentat na Papu. Operacija teško ranjenog Pape trajala je šest sati, a Papa je na liječenju proveo 77 dana.

Ivan Pavao II. uvijek je bio blizak s mladima. 1986. godine ustanovio je Svjetski dan mladih. Već je na dan svog pontifikalnog ustoličenja, sveti Ivan Pavao II. kazao mladima: » Vi ste nada Crkve i svijeta – vi ste moja nada. »

Prvi je Papa koji je ušao u jednu sinagogu i džamiju. Njegov pontifikat bio je najduži pontifikat u XX. stoljeću i treći po duljini u povijesti Crkve. Obilježen je, među ostalim, brigom za dobro i dostojanstvo svakog čovjeka, zalaganjem za ekumenizam, kulturu života nasuprot kulturi smrti, mir, ekologiju, dijalog i toleranciju među narodima, religijama i kulturama.

Sveti Ivan Pavao II. objavio je 14 enciklika, 15 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 45 apostolskih pisama. Osim toga, na svojim je apostolskim putovanjima održao više od tri tisuće govora.

Tijekom papinske službe proglasio je svetima 482, a blaženim tisuću i 338 kršćana. Imenovao je 231 kardinala. Zaredio je 321 biskupa. Niti jedan Papa u povijesti nije se susreo s tolikim brojem ljudi. Na više od tisuću općih audijencija srijedom u Rimu susreo je više od 17 milijuna hodočasnika.

Procjenjuje se da je ovaj Papa na svojim putovanjima prešao udaljenost koja je gotovo jednaka trostrukoj udaljenosti između Zemlje i Mjeseca. Na tim putovanjima susreo se s više od 300 milijuna ljudi.

Sveti Ivan Pavao II. beatificirao je i bl. Alojzija Stepinca i Mariju od Propetog Petkovića te je blaženim proglasio časnog slugu Božjeg Ivana Merza. Tijekom pontifikata kanonizirao je dvojicu Hrvata: sv. Leopolda Bogdana Mandića i Marka Križevčanina.

Vapaj svetog Ivana Pavla II. na početku pontifikata: “ Otvorite širom vrata Kristu !” ostaje svima poticaj nama. S druge strane, taj isti Krist kojem je Karol Wojtyla, povjerio svoj život, otvorio mu je vrata i pozvao ga u svoj dom na današnji dan 2005. u 21 sat i 37 minuta.

Izvor:Portal dnevnih novosti

Autor: PDN - arhiva/Foto: snimka zaslona/YouTube

#HRVATSKA #Papa #Ivan Pavao II #preminuo #tužno sjećanje

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

07. LISTOPADA 1991. – OBRANA MOSTA PREKO KORANE: Dan kada su u Karlovac stigli Zagorci

07. LISTOPADA 1991. – OBRANA MOSTA PREKO KORANE: Dan kada su u Karlovac stigli Zagorci

Na današnji dan 1991. godine, Karlovac je branjen od napada preko Korane. Pročitajte o hrabrosti "Gromova" i ključnom dolasku 103. zagorske brigade na bojište.

prije 13 h
SLAVILI SU POBJEDU, A NA KRAJU POLOMILI ZUBE – PAKRAC, 7. LISTOPADA 1991.

SLAVILI SU POBJEDU, A NA KRAJU POLOMILI ZUBE – PAKRAC, 7. LISTOPADA 1991.

7. listopada 1991. JNA je proglasila pad Pakraca, no hrvatski branitelji su se herojski oduprli i obranili grad sustavom punktova. Priča o otporu.

prije 14 h
Nova Mokošica 7. listopada 1991. – jedna granata odnijela devet života

Nova Mokošica 7. listopada 1991. – jedna granata odnijela devet života

Saznajte više o tragičnom događaju u Novoj Mokošici 7. listopada 1991. kada je jedna granata usmrtila devetero ljudi, najveće pojedinačno stradanje tijekom opsade Dubrovnika.

prije 18 h
Bitka za Zvekovicu – malobrojni branitelji obnovili crtu obrane pred Cavtatom

Bitka za Zvekovicu – malobrojni branitelji obnovili crtu obrane pred Cavtatom

Noć 6./7. listopada 1991. bila je ključna za obranu Dubrovnika. Saznajte kako su malobrojni branitelji obnovili crtu obrane na Zvekovici pred Cavtatom i pružili otpor JNA.

prije 19 h
7. listopada 1991. nad Koprivnicom su pale rakete JNA, život je izgubio David Piskor

7. listopada 1991. nad Koprivnicom su pale rakete JNA, život je izgubio David Piskor

Na današnji dan 1991. JNA je raketirala Koprivnicu, pogodivši vojarnu i Danicu. U napadu je poginuo David Piskor, a ranjeni su hrvatski branitelji.

prije 21 h
7. listopada 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Banski Dvori, središte Zagreba) – Srbi pokušali ubiti hrvatskog predsjednika Tuđmana Najčitanije

7. listopada 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Banski Dvori, središte Zagreba) – Srbi pokušali ubiti hrvatskog predsjednika Tuđmana

Na današnji dan 1991. srpska agresorska vojska pokušala je ubiti hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana u Banskim dvorima u Zagrebu, granatirajući zgradu MIG-ovima. Saznajte više o ovom zločinu.

prije 21 h
6. listopada 1992. Bosanska Posavina – brojni zločini nad Hrvatima tijekom srpskog probijanja koridora Najčitanije

6. listopada 1992. Bosanska Posavina – brojni zločini nad Hrvatima tijekom srpskog probijanja koridora

Na današnji dan 1992. pao je Bosanski Brod. Srpski agresori počinili su brojne zločine nad Hrvatima u strateški važnoj Bosanskoj Posavini. Zašto se o tome malo zna?

prije 1 dana
U SPOMEN  ŽELJKO /STJEPAN/ HOFER, hrvatski branitelj,   25. svibanja 1966. – 06. listopada 1991. Najčitanije

U SPOMEN ŽELJKO /STJEPAN/ HOFER, hrvatski branitelj, 25. svibanja 1966. – 06. listopada 1991.

U spomen na Željka Hofera, heroja Domovinskog rata iz Ivanovca. Pripadnik 3. GMBR poginuo je 6. listopada 1991. u obrani Nemetina. Vječna mu hvala.

prije 1 dana
06. listopada 1939. rođen Bruno Bušić, hrvatski emigrant kojeg su ubile jugoslavenske službe (VIDEO) Najčitanije

06. listopada 1939. rođen Bruno Bušić, hrvatski emigrant kojeg su ubile jugoslavenske službe (VIDEO)

Saznajte više o Bruni Bušiću, hrvatskom političaru i publicistu rođenom 1939., kojeg su 1978. u Parizu ubile jugoslavenske tajne službe. Simbol otpora i borbe za Hrvatsku.

prije 1 dana
06. LISTOPADA 1991. – ORLOVNJAK: U spomen na sedmoricu branitelja iz Antunovca i Ivanovca Najčitanije

06. LISTOPADA 1991. – ORLOVNJAK: U spomen na sedmoricu branitelja iz Antunovca i Ivanovca

Prisjećanje na tragičan dan 06. listopada 1991. i pad Orlovnjaka. U spomen na sedmoricu branitelja iz Antunovca i Ivanovca koji su poginuli u obrani Osijeka. Saznajte više o bitci i žrtvama Domovinskog rata.

prije 1 dana
PAKRAC I LIPIK U OKRUŽENJU: Kako je 6. listopada 1991. presječena posljednja „cesta spasa“ Najčitanije

PAKRAC I LIPIK U OKRUŽENJU: Kako je 6. listopada 1991. presječena posljednja „cesta spasa“

Saznajte kako su 6. listopada 1991. snage JNA i pobunjenih Srba presjekle posljednju sigurnu cestu za Pakrac i Lipik, dovodeći gradove u operativno okruženje tijekom Domovinskog rata.

prije 1 dana
Mladenka Franković: Šestog listopada moj se svijet srušio – geler se zaustavio dva milimetra od srca, a supruga sam izgubila

Mladenka Franković: Šestog listopada moj se svijet srušio – geler se zaustavio dva milimetra od srca, a supruga sam izgubila

Potresno svjedočanstvo Mladenke Franković o 6. listopadu 1991. u Zadru: preživjela je geler 2mm od srca, ali je istog dana izgubila voljenog supruga u Domovinskom ratu.

prije 1 dana

Prikazano 12 od 5598 članaka.