DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN Najčitanije

Prlić 14. listopada 1993.: „U enklavama živi 160.000 Hrvata do kojih ne možemo doći“

Hrvati Srednje Bosne bili su odsječeni, napadani i protjerivani, dok je ratna slika u javnosti često izgledala drukčije

Prlić 14. listopada 1993.: „U enklavama živi 160.000 Hrvata do kojih ne možemo doći“
Foto: Thinkstock / arhiva PHB

„U enklavama u BiH živi 160.000 Hrvata do kojih ne možemo doći jer su u okruženju muslimanske vojske i koje opskrbljujemo konvojima preko srpskih teritorija, što nas prisiljava na razgovor sa Srbima“, izjavio predsjednik vlade HR HB Jadranko Prlić nakon povratka iz Banja Luke, javlja HABENA 14. listopada 1993. godine.

Hrvati Srednje Bosne bili su u identičnoj situaciji kao Bošnjaci u Bihaću ili Goraždu, u okruženju brojnijeg i vojno jačeg neprijatelja. Kako su to onda mediji stvorili sliku da su napadači na bihaćku enklavu zločinci, a napadači na srednjobosanske hrvatske enklave to nisu? Po kojoj logici? 

To je logika KOS-a.

Naime, Srbima je bilo u interesu da dođe do sukoba Hrvata i Bošnjaka što je to znatno oslabilo obrambene pozicije ova dva naroda pred velikosrpskom agresijom, a ujedno i dovelo do podjele krivnje za rat u BiH sa zločinaca iz Republike Srpske na HVO. Time se je htjela i ojačati pozicija Srba na okupiranim područjima Hrvatske, te dovesti do alarmantne situacije koja bi na kraju dovela do spajanja teritorija pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH, te u budućnosti njihovom pripajanju Srbiji.

Ne zaboravimo što je najvažnije: bilo je to u trenutku kada su Srbi držali čak 70% Bosne i Hercegovine, te 30% Hrvatske. A KOS, infiltriran u Armiju BiH, ali dijelom i hrvatske strukture, bio je temeljni okidač za bošnjačko-hrvatski sukob koji je odmah prikazan kao agresija Hrvatske.

Sustavnim medijskim terorom i demonizacijom Hrvata godinama je nakon toga stvarana slika da su žrtve rata u Srednjoj Bosni jedino Bošnjaci, a Hrvati krvoločni zločinci. Međutim, prava istina je bila ta da su se u okruženju Bošnjaka našle desetine tisuća Hrvata koji su postali žrtve muslinanske vojske – Armije BiH.

Hrvati Srednje Bosne, u čak nekoliko izoliranih enklava, našli su se u položaju Bošnjaka u Bihaću, Goraždu ili Srebrenici koji su bili u okruženju Srba. Važno je reći da su za vrijeme napada na Hrvate Bošnjaci sklopili primirje sa Srbima i ta su ratišta praktički mirovala, što je pomoglo koncentraciji snaga Armije BiH prema Hrvatima, i područjima gdje im nije mogla doći pomoć.

Da je to istina svjedoči i broj od 126.000 protjeranih Hrvata od strane Bošnjaka, sa svojih ognjišta, u odnosu na 17.000 protjeranih Bošnjaka od strane Hrvata.

Gledajući s vojno-strateškog aspekta, Hrvati su u svojim enklavama bili ili u potpunom okruženju muslimanskih snaga ili “stješnjeni” između njih i Srba, tako da je apsurdno govoriti o bilo kakvim agresivnim namjerama HVO-a.

Muslimani su se okrenuli protiv svoga dojučerašnjeg saveznika Hrvata onog trenutka kad su vidjeli da nisu u stanju pružiti nikakav ozbiljniji otpor Srbima i poslije velikih teritorijalnih gubitaka od Srba. Tada započinju s otimanjem oružja, streljiva, ratnog materijala i opreme od HVO-a (npr. u Lašvanskoj dolini), iako nisu sudjelovali kao Armija BiH gotovo ni u jednoj akciji zauzimanja bilo koje vojarne, skladišta ili proizvodnog pogona. Bošnjaci smišljeno izazivaju incidente, pale hrvatske zastave, ubijaju iz zasjeda istaknute zapovjednike HVO-a, rade pojedinačna ubojstva civila, sve do paleža hrvatskih kuća i, u kasnijoj fazi, planski provođenih zločinačkih operacija etničkog čišćenja Hrvata.

Vremenski slijed događaja nepogrešivo ukazuje na to da su muslimanski masakri, uz prisutnost fanatičnih islamskih mudžahedina iz inozemstva, nad Hrvatima započeli u vrijeme kad su se oni odlučili za nastavak rata umjesto prihvaćanja Vance-Owenovog mirovnog plana.

Jer brojke previše jasno svjedoče i govore o karakteru rata Hrvata i Bošnjaka.

Hrvati Srednje Bosne našli su se 1993. u okruženju višestruko brojnije Armije BiH koja nije prezala niti od najvećih zločina nad njima.  U Križančevu selu ubijen je gotovo jednak broj ljudi kao u Ahmićima (74 osobe), u istoj općini Vitez u Buhinim Kućama 26 osoba, u samostanu Fojnica Armija BiH je ubila dvojicu svećenika, u Uzdolu kod Prozora 41 osobu, u Hudutskom kod Jablanice 25 osoba, u Zavidovićima šest Hrvata, u Grabovici kod Mostara 32 civila (preživjela samo dva manja djeteta na cijeloj desnoj obali Neretve), u Zabilju kod Viteza 13 Hrvata, u gradu Varešu 17 osoba, u Bugojnu još uvijek nije nađen 21 ubijeni zarobljeni vojnik, a 80 Hrvata je ubijeno kod zauzimanja grada. Nadalje, u Kaknju 9 civila, u Busovači 22 osobe u pratnji humanitarnog konvoja, u Drenoviku kod Kaknja 17 osoba, u Vitezu osmero djece od 8 do 15 godina, u Maljinama kod Travnika strijeljano je 30 zarobljenih Hrvata, u Sušnju kod Zenice 17 osoba, u Trusini kod Konjica 22 osobe, a tu su i brojni drugi zločini Armije BiH nad Hrvatima.

Muslimani su imali 331 logor za Hrvate i kroz njega je prošlo u registrirano 14.444 Hrvata, a od toga je 2/3 žena i djece. Logor za Hrvate je bio i u istočnom Mostaru gdje je bilo od prvog dana zatvoreno 108 Hrvata (o čemu se šuti), od kojih 53 žene. Kasnije i više. Sedam Hrvata ubijeno je u tom logoru, a još više, uz brojna silovanja, u koncentracijskom logoru Jablanica sjeverno od Mostara.

U 47 općina koje je nadzirala između dva popisa stanovništva bošnjačka Armija BiH nedostaje 126.725 Hrvata, dok je u 27 općina koje je kontrolirao hrvatski HVO svega 17.476 Bošnjaka manje nego 1991. godine.

Istina je ovo, najveća žrtva rata u Srednjoj Bosni je najmalobrojniji narod Hrvata koje je okružio većinski narod Bošnjaka sa velikim vojnim snagama, a koji je sebe namjeravao prikazati kao isključivu žrtvu tog sukoba u kojem su Bošnjaci počinili najveći broj zločina i etničkog čišćenja.

Izvor:PHB - arhiva

#djeca #Muslimani #Herceg-Bosna #logori #etničko čišćenje Hrvata #na današnji dan #poubijani ljudi

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

Sajmište, 8. studenoga 1991.: Ranjen Jean-Michel Nicolier, francuski dragovoljac obrane Vukovara

Sajmište, 8. studenoga 1991.: Ranjen Jean-Michel Nicolier, francuski dragovoljac obrane Vukovara

Jean-Michel Nicolier rođen je 1. srpnja 1966. u francuskom Vesoulu. U Hrvatsku je stigao tijekom ljeta 1991., iako prije rata s njom nije imao osobnu po...

prije 1 dana
Noć 8. studenoga 1991.: Posljednji premještaj ranjenika iz vukovarske bolnice

Noć 8. studenoga 1991.: Posljednji premještaj ranjenika iz vukovarske bolnice

Početkom studenoga 1991. vukovarska ratna bolnica radila je u gotovo nemogućim uvjetima. Ranjenici su neprekidno pristizali s bojišta, dok je zgrada bol...

prije 1 dana
Dubrovnik, 8. studenoga 1991.: Počeli najrazorniji napadi krvavog studenoga

Dubrovnik, 8. studenoga 1991.: Počeli najrazorniji napadi krvavog studenoga

Dana 8. studenoga 1991. počelo je razdoblje koje Muzej Domovinskog rata Dubrovnik opisuje kao najrazornije agresorske napade na Dubrovnik od 8. do 13. s...

prije 1 dana
8. studenoga 1687. Janjičari – kako su oteta djeca kršćana pretvarana u muslimanske vojnike? Najčitanije

8. studenoga 1687. Janjičari – kako su oteta djeca kršćana pretvarana u muslimanske vojnike?

Kao sultan obožavao je lov, zbog čega dobiva nadimak Lovac. Većinu svoje vladavine Mehmed je slovio kao uspješni sultan. U njegovo doba osvoje...

prije 1 dana
Crni 8. studenoga 1991.: JNA napala Paški most, u Draganičkim Mrzljakima poginulo 17 branitelja Najčitanije

Crni 8. studenoga 1991.: JNA napala Paški most, u Draganičkim Mrzljakima poginulo 17 branitelja

Šest sati napada na Paški mostPaški most tijekom jeseni 1991. postao je jedna od najvažnijih prometnih točaka u Hrvatskoj. Zbog ratnih djelovanja na zad...

prije 1 dana
Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne

Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne

Iako ovo pitomo slavonsko naselje, smješteno 18 kilometara zapadno od Osijeka, uopće nije bilo na prvoj crti bojišnice niti su se u njemu vodile kopnene...

prije 2 dana
Logorište, 4.–6. studenoga 1991.: Hrvatski branitelji tri dana zaustavljali tenkovski prodor JNA

Logorište, 4.–6. studenoga 1991.: Hrvatski branitelji tri dana zaustavljali tenkovski prodor JNA

Ujutro 4. studenoga 1991. iz vojarne Logorište kod Karlovca krenuo je veliki proboj snaga JNA i pobunjenih Srba koji su se prethodno mjesecima nalazili...

prije 3 dana
Ivanbrijeg, 6. studenoga 1991.: Zvonko Čubelić poginuo u neprijateljskoj zasjedi

Ivanbrijeg, 6. studenoga 1991.: Zvonko Čubelić poginuo u neprijateljskoj zasjedi

U jesen 1991. crta obrane tadašnje Podravske Slatine nalazila se na obroncima Papuka južno od grada. Ivanbrijeg je bio jedan od položaja na kojima su hr...

prije 3 dana
Vukovar, 6. studenoga 1991.: Poginuo Ivica Poljak Sokol, bolnica prepuna ranjenika

Vukovar, 6. studenoga 1991.: Poginuo Ivica Poljak Sokol, bolnica prepuna ranjenika

Dana 6. studenoga 1991. Vukovar je već bio gotovo potpuno iscrpljen višemjesečnim napadima JNA i srpskih paravojnih snaga. Jedno od najtežih bojišta bil...

prije 3 dana
6. studenoga 1991.: Poginuli Pero Šanje i Mario Jadreško

6. studenoga 1991.: Poginuli Pero Šanje i Mario Jadreško

Dana 6. studenoga 1991., u vrijeme teških borbi za obranu krajnjeg juga Hrvatske, poginuli su Pero Šanje i Mario Jadreško.Ratna kronologija HRT Radio Du...

prije 3 dana
Dubrovnik, 6. studenoga 1991.: Jedan od najtežih napada na opkoljeni Grad

Dubrovnik, 6. studenoga 1991.: Jedan od najtežih napada na opkoljeni Grad

U srijedu 6. studenoga 1991. Dubrovnik se ponovno našao pod snažnim napadom agresorskih snaga koje su se do početka studenoga približile neposrednoj obr...

prije 3 dana
6. studenog 1992. - Minirana brana Peruča Najčitanije

6. studenog 1992. - Minirana brana Peruča

Saznajte kako je 6. studenog 1992. otkriveno 15 tona eksploziva na brani Peruča i kako su hrvatske snage u siječnju 1993. spriječile katastrofu nesagledivih razmjera u dolini Cetine.

prije 3 dana

Prikazano 12 od 5760 članaka.