Petrovačka dola nije odlagalište, nego masovna grobnica: potraga za žrtvama nastavlja se i nakon četiri godine

Petrovačka dola u Vukovaru jedno je od najmračnijih mjesta prikrivanja ratnih zločina počinjenih tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku. Na prostoru koji je godinama služio kao odlagalište otpada pronađeni su posmrtni ostaci hrvatskih branitelja i civila nasilno odvedenih nakon okupacije Vukovara.

Zbog novih saznanja Vlada Republike Hrvatske odlučila je osigurati nastavak istraživanja i na dijelovima lokacije koji do sada nisu bili potpuno dostupni istražiteljima.

Uklanjanje građevina radi nastavka istraživanja

Kako bi Ministarstvo hrvatskih branitelja moglo nastaviti terenska istraživanja, predviđeno je uklanjanje građevina na postojećoj ulazno-izlaznoj zoni te prostora reciklažnog dvorišta.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved objasnio je kako je Ministarstvo zaštite okoliša izradilo prijedlog odluke kojom će se stvoriti potrebni uvjeti za nastavak potrage.

– U cilju stvaranja preduvjeta za nastavak istraživanja, Ministarstvo zaštite okoliša izradilo je prijedlog odluke o uklanjanju građevina na ulazno-izlaznoj zoni kako bi Ministarstvo hrvatskih branitelja moglo nastaviti terenska istraživanja u traganju za nestalim osobama – rekao je Medved.

Uz uklanjanje postojeće infrastrukture planirana je i izgradnja nove ulazno-izlazne zone. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za te će radove osigurati dodatna sredstva u iznosu do 1.146.250 eura s PDV-om.

Najzahtjevnija lokacija u povijesti potrage za nestalima

Petrovačka dola smatra se najzahtjevnijom pojedinačnom lokacijom koja je istraživana u sklopu potrage za osobama nestalim tijekom Domovinskog rata.

Poseban problem predstavlja činjenica da je prostor desetljećima služio kao aktivno odlagalište otpada za Vukovar i širu okolicu. Istražitelji su zbog toga morali uklanjati goleme količine otpada, među kojima su pronađene i znatne količine opasnog azbesta.

– Lokalitet Petrovačka dola najzahtjevnija je lokacija bez presedana u povijesti traganja za nestalim osobama iz Domovinskog rata. Posebno je izazovna jer je služila kao aktivno odlagalište otpada za Vukovar i širu okolicu – naglasio je Medved.

Terenska istraživanja neprekidno su provođena više od četiri godine. Tijekom tog razdoblja uklonjeno je približno 180 tisuća kubičnih metara otpada.

Unatoč iznimno teškim uvjetima, pronađeni su i završno identificirani posmrtni ostaci 38 osoba.

Branitelji i civili nasilno odvedeni 1991. godine

Identitet žrtava utvrđen je klasičnim sudsko-medicinskim postupcima i analizom DNK. Među identificiranima su hrvatski branitelji i civili, većinom nasilno odvedeni na području Vukovara tijekom jeseni 1991. godine.

Analiza položaja posmrtnih ostataka, konfiguracije grobnice i okolnosti stradanja pokazala je da žrtve najvjerojatnije nisu ubijene na Petrovačkoj doli.

Njihova tijela dopremljena su s više primarnih mjesta ukopa kako bi se prikrili tragovi zločina. Utvrđeno je da je riječ o najmanje jednom premještanju posmrtnih ostataka, dok postoji mogućnost da su pojedine žrtve premještane i više puta.

Petrovačka dola zbog toga se smatra sekundarnom, a moguće i tercijarnom masovnom grobnicom.

Takav način skrivanja posmrtnih ostataka dodatno otežava utvrđivanje mjesta ubojstava, okolnosti stradanja i odgovornosti počinitelja.

„Petrovačka dola nije više odlagalište otpada“

Vlada Republike Hrvatske tijekom dosadašnjih istraživanja donijela je više odluka kojima su osigurani uvjeti i sredstva za nastavak radova.

– S obzirom na zahtjevnost lokacije, Vlada je do sada donijela više odluka, a polazište u donošenju svih odluka jest da Petrovačka dola nije više odlagalište otpada, nego masovna grobnica iz Domovinskog rata, odnosno mjesto prikrivanja zločina – poručio je Medved.

Ta poruka određuje i odnos države prema cijelom prostoru. Petrovačka dola više se ne promatra samo kao komunalno i ekološko pitanje, nego kao mjesto ratnog zločina, prikrivanja tijela i dugogodišnje patnje obitelji koje još traže svoje najmilije.

Nije moguće predvidjeti završetak istraživanja

U obrazloženju Vladine odluke navodi se kako u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kada će istraživanja biti završena.

Nove informacije prikupljene međuresornom suradnjom upućuju na mogućnost da se posmrtni ostaci nalaze i ispod ulazno-izlazne zone te reciklažnog dvorišta. Zbog toga će biti potrebno ukloniti postojeće građevine i istražiteljima omogućiti pristup zemljištu koje se nalazi ispod njih.

Zahtjevnost radova, količina otpada, prisutnost opasnih materijala i mogućnost pronalaska novih premještenih grobnica znače da bi potraga mogla trajati još određeno vrijeme.

Hrvatska još traga za 1.725 osoba

Republika Hrvatska ni 35 godina nakon početka velikosrpske agresije još nema podatke o sudbini i mjestu ukopa 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba.

Na području Vukovarsko-srijemske županije još se traži 446 osoba, od kojih se njih 320 odnosi na područje grada Vukovara.

Iza svakoga od tih brojeva nalazi se čovjek, obitelj koja desetljećima čeka odgovor i pravo žrtve na dostojanstven ukop.

Zbog toga pitanje nestalih ostaje najdugotrajnija posljedica Domovinskog rata, ali i jedno od najsloženijih humanitarnih, političkih i etičkih pitanja nastalih kao posljedica velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku.

Nastavak istraživanja Petrovačke dole nije samo tehnički ni administrativni posao. To je nastavak potrage za istinom, dokazima i posmrtnim ostacima ljudi čije obitelji već desetljećima čekaju mjesto na kojem će im zapaliti svijeću.