Anušić: NATO nije mrtav, samo je u izazovnom trenutku. Europa je shvatila poruku

"NATO nije mrtav. Nalazi se u izazovnom razdoblju i prvi put nakon desetljeća od osnutka mora pokazati zašto postoji", rekao je Anušić na panelu "Onkraj mirovne dividende: Suvremeno ratovanje, obrambena industrija i strateški odabiri Europe" u sklopu 19. Dubrovnik Foruma.

Pritom je iz rasprave izuzeo terorističke napade na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001., nakon kojih je prvi put aktiviran članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora te su sve članice stale uz Washington.

Odgovor Kasparovu

Anušić je reagirao na tvrdnje Garija Kasparova, koji je u uvodnom govoru ustvrdio da je NATO izgubio svoju svrhu jer nije spriječio rusku agresiju.

"Gdje su Europljani? Dopustili smo da nam mišići atrofiraju. Desetljećima smo prosperirali, ali naša sigurnost bila je iluzija. Savez koji je osmišljen za kolektivnu sigurnost danas funkcionira kao reket", rekao je Kasparov.

Dodao je da je takva situacija posljedica činjenice da je Europa odgovornost za vlastitu sigurnost prepustila Sjedinjenim Državama te pozvao europske čelnike da preuzmu veću odgovornost za obranu kontinenta.

Europa mora više ulagati u obranu

Anušić je rekao da podržava zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa da europske države povećaju izdvajanja za obranu kako bi bile sposobne same štititi svoj teritorij.

"Europa je shvatila poruku i postupno razvija sposobnosti, operativne kapacitete i vještine koje su joj potrebne za vlastitu obranu", istaknuo je.

Naglasio je ipak da se koncept NATO-a ne smije napustiti jer i dalje postoje države poput Rusije koje su spremne kršiti međunarodno pravo, napadati suverene države i ubijati civile.

"NATO mora ostati protuteža takvim prijetnjama. Sve što činimo mora biti usmjereno na to da Savez iz ove krize izađe jači, zreliji i spremniji", poručio je.

Litva: Bez NATO-a Europa ostaje bez ključnog oslonca

S Anušićem se složio litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys, koji je upozorio da bi Europa bez NATO-a ostala bez američkog nuklearnog odvraćanja.

"Ako NATO ne funkcionira, Europa ostaje bez ključnog dijela svoje sigurnosne arhitekture. Ne treba sumnjati da bi Rusija od samog početka koristila prijetnje nuklearnim oružjem", rekao je Budrys.

Dodao je kako Europa trenutačno nema mogućnosti stvaranja obrambenog sustava koji bi mogao zamijeniti NATO te upozorio da unutar Europske unije i dalje postoji previše protekcionizma kada je riječ o obrambenoj industriji.

Primorac: Obranu treba financirati zajednički

Potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac ocijenio je da bi obranu trebalo promatrati kao europsko javno dobro koje bi se financiralo na zajedničkoj razini.

Prema njegovim riječima, nema smisla da svaka država zasebno ulaže određeni postotak BDP-a u nabavu streljiva i vojne opreme bez koordinacije s partnerima.

"Europska unija trebala bi ozbiljnije razmotriti zajedničko financiranje obrane", rekao je Primorac, upozorivši da će javni proračuni biti pod sve većim pritiskom te da će biti potrebno snažnije uključiti i privatni kapital.

Heritage Foundation: Trump je natjerao Europu na promjene

Predstavnik američkog think-tanka Heritage Foundation Jordan Embree ocijenio je da je inzistiranje predsjednika Donalda Trumpa na većim europskim ulaganjima u obranu bilo neugodno, ali nužno.

"Retorički podsjetnici nisu bili dovoljni da europski partneri preuzmu punu odgovornost za svoju konvencionalnu obranu", rekao je Embree.

Istaknuo je kako ipak smatra pretjeranima tvrdnje da se Sjedinjene Države povlače iz NATO-a, podsjetivši na nedavne rasprave o mogućem raspoređivanju nuklearnog oružja u istočnom dijelu Saveza.

"Bez Ukrajine možemo početi odbrojavati dane do smrti EU-a"

Sudionici panela složili su se da Europa mora učiti iz iskustava ukrajinske vojske u obrani od ruske invazije.

"Oni su uspjeli učiniti ono što Rusija nije očekivala, a Europa nije bila spremna. Sve vojske svijeta danas mogu učiti od Ukrajinaca i treba im pružiti punu potporu", rekao je Anušić.

Primorac je podsjetio da je Europska investicijska banka od početka ruske invazije osigurala oko 4,5 milijardi eura različitih oblika pomoći Ukrajini.

Najizravniju poruku poslao je Budrys, upozorivši da bi usporavanje europskog puta Ukrajine moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost Europske unije.

"Ako ove jeseni ne otvorimo preostalih pet pregovaračkih klastera za Ukrajinu, možemo početi odbrojavati dane do smrti Europske unije", upozorio je litavski ministar.