Budući da su Slaveni postali značajan čimbenik u svjetskoj i crkvenoj politici, godine 1599. po želji isusovačkog generala reda Klaudija Acquavive rektori su proveli anketu: koji slavenski jezik uvesti u kolegije?

Isusovac Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), jedan od najznačajnijih djelatnika hrvatske kulture 17. stoljeća, prvi hrvatski jezikoslovac (Rječnik i Gramatika), velikan religijske kulture, misionar i papinski vizitator (1612.-1613. i 1618.-1619., plodan pjesnik i pisac, prevoditelj Biblije i Rituala Rimskog (Rim 1640.), vrstan teolog i jedan od prvih slavista, cenzor knjiga i hrvatski ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu.

Budući da su Slaveni postali značajan čimbenik u svjetskoj i crkvenoj politici, godine 1599. po želji isusovačkog generala reda Klaudija Acquavive rektori su proveli anketu: koji slavenski jezik uvesti u kolegije? Odgovor je bio – hrvatski!

Na temelju tog odgovora, otac general je, u dogovoru s papom Klementom VIII., potkraj 1599. u Rimskom kolegiju osnovao Akademiju hrvatskog jezika. Bartolu Kašiću naređeno je da odmah počne predavati hrvatski jer je on već sastavio prve hrvatske jezikoslovne priručnike: Konverzacijski priručnik (1595.) i Hrvatsko-talijanski rječnik (1599.). Otac general je odmah naredio Bartolu Kašiću da za potrebe Akademije hrvatskog jezika počne sastavljati i prvu Hrvatsku gramatiku. O tome piše Kašić u svojoj Autobiografiji.

Tako je, službeno i znanstveno, započelo prije četiri stoljeća hrvatsko jezikoslovlje!