17. kolovoza 1990. započela 'balvan revolucija'

17.08.2018. 08:45:28

Balvan revolucija naziv je za početak, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela hrvatskih Srba, potaknutu i pomaganu iz Beograda i velikosrpskih nacionalista iz Srbije. Prve barikade nastale su na području Kijeva u okolici Knina kada je srpsko stanovništvo postavilo cestovne barikade napravljene od balvana i velikog stijenja, a koje su se pojavile 17. kolovoza 1990. godine. Bila je to početna faza oružane pobune dijela Srba u Hrvatskoj, potaknute iz Srbije i krugova u JNA . Tadašnje Srpsko nacionalno vijeće najavilo je raspisivanje referenduma o autonomiji. Vođe pobunjenih Srba pravdali su to kulturnom i političkom neovisnošću, iako je već tada svima bilo jasno da je u pozadini priče nalazi ideja stvaranja Velike Srbije. Milan Babić, ondašnji predsjednik Skupštine općine Knin, proglasio je ratno stanje, a Štab za obranu grada proglasio je pripravnost građana. Sve ceste u smjeru Knina odmah su bile blokirane, a na prilazima gradu stajale su naoružane seoske straže. Hrvatima, njima nepodobnim ljudima, i vozilima s hrvatskim registracijskim pločicama zapriječili su bilo kakav pokušaj prolaska. Prometnu vezu južne i sjeverne Hrvatske u potpunosti su prekinuli. Pred barikadama su ostali zarobljeni i mnogi strani turisti koji su to ljeto odlučili provesti u Dalmaciji. Balvan revolucijom Hrvatsku se htjelo prikazati kao zemlju nesposobnu da održava kontrolu i red na svom teritoriju i tako je uvući u rat i brzo je poraziti. Da su pobunjeni Srbi dobivali pomoć iz Beograda i tamošnje velikosrpke klike dokazuje i to da su pobunjenike obučavali Jovica Stanišić, Franko Simatović Frenki i Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan. Upravo je Milan Babić, predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine, kasnije u Hagu svjedočio kako je rat u Hrvatskoj bila odgovornost Milana Martića, upravljana iz Beograda  i kako je od Slobodana Miloševića dobivao naloge za imenovanja starješina Glavnog štaba Teritorijalne obrane te da je Srbija financirala "RSK", a po Babiću na čelu zapovjednog lanca akcija u "RSK" bio je Milošević, iza njega bio je Stanišić, a treći Martić. Ljeto i rana jesen 1990. prošli su obilježeni pojedinim incidentima i čarkanjima. No u noći na 23. studenog pobunjenici s kninskog područja postavili su zasjedu na razmeđi cesta Obrovac - Zadar - Žegar - Knin. Policajci Jozo Bukarica, Stevan Graovac i Goran Alavanja bili su u ophodnji po toj prometnici. Tad ih je iz četničke sačekuše zasuo rafal. Druga dva policajca iz patrole imali su više sreće, preživjeli su napad: Alavanju su ubili, Jozu Bukaricu ranili, a Stevan Graovac prošao je neozlijeđen. Balvan revolucijom Hrvatska je praktički presječena na dva dijela, a teritorijalni integritet narušen iako je Hrvatskoj zakonski vlast unutar njenih granica bila dana još Ustavom iz 1974. godine. Osim što su pobunjeni Srbi jasno dali do znanja kako neće poštovati odluke Zagreba, ovim potezom, što im je dijelom i bio cilj, oni su nanijeli nemjerljivu štetu hrvatskom gospodarstvu, u prvom redu turizmu. Pobunjeni Srbi zajedno s JNA, koja je postala marionetom Slobodana Miloševića, i raznim paravojnim formacijama u sljedećim će mjesecima izvršiti oružanu agresiju na Hrvatsku. Hrvatska će većinu okupiranog teritorija vratiti tek nakon pet godina u legitimnoj i oslobodilačkoj akciji Oluja. [embed]https://www.youtube.com/watch?v=QTLTXpFD1Ak[/embed] mo/Direktno

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.