21. listopada – dan kad se Una zacrvenjela od krvi i srama

22.10.2017. 00:12:57

Kod spomen obilježja u Baćinu, mjestu na području Općine Hrvatska Dubica, u kojem se nalazi druga po veličini masovna grobnica u Republici Hrvatskoj, 21. listopada je održana komemorativna svečanost u povodu sjećanju na žrtve agresije na Republiku Hrvatsku, naročito na žrtve pokolja u Baćinu. Pokolj kod Baćina je bio ratni zločin nad Hrvatima, nedužnim civilima iz sela Baćina i Cerovljana kojeg je počinio srpski agresor 21. listopada 1991. godine. Mučki je tada ubijeno 56 stanovnika Baćina i Cerovljana, a kasnije još njih 57 iz obaju sela i Hrvatske Dubice. U povodu 26. obljetnice ovog masakra održana je komemorativna svečanost na kojoj je sudjelovalo više stotina ljudi, uzvanika, obitelji i rodbine pobijenih, bojni branitelji i mještani. Svečanost je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja masovne grobnice gdje su počast odale obitelji žrtava, izaslanik predsjednice RH, umirovljeni general bojnik Miljenko Filipović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane, brigadir Predrag Krapljan, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja DinkoTandara, izaslanstva Sisačko-moslavačke županije, Grada Petrinje, Općina Hrvatske Dubice, Majura i Sunje te izaslanstva policije, udruga proisteklih iz Domovinskog rata i političkih stranaka. Masovna grobnica, druga po veličini iza Ovčare otkrivena je 1997. godine u Baćinu, a iz nje je ekshumirano 56 osoba, podsjetila je ovom prilikom načelnica Općine Hrvatska Dubica Ružica Karagić. „Kada iznosimo ove brojke sjetimo se da je svaka brojka jedna osoba. Mi smo poznavali te ljude, mi smo živjeli s tim ljudima i nama oni nisu brojke. To su naši očevi, naše majke, stričevi, tetke, naši djedovi i bake, naši susjedi i nakon ovoliko godina osjećamo bol zbog ovog gubitka i bol zbog načina na koji smo ih izgubili. Od 21 listopada 1991. godine ništa više nije bilo isto. Naša zelena rijeka Una zacrvenjela se od krvi i srama i nastavila teći da spere zloću i krvoločnost tamo nekih koji su se nazivali ljudima i tamo nekih koji još nisu odgovarali za svoj zločin“, rekla je Karagić. Na činjenicu kako za ovaj, ali i brojne druge zločine u Domovinskom ratu, do danas nitko nije odgovarao podsjetila je i predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske Julijana Rosandić. „Je li moguće da se ubiju ljudi, da se ubije selo i grad i da za to nitko ne odgovara? Nikad se s tim nećemo pomiriti! Nije moguće da se ne može dokazati! Apeliram na institucije države da se angažiraju i da prikupe dokaze za sva ovakva mjesta i da zločinci koji su ovakve stvari činili hrvatskom narodu budu privedeni pravdi. To će biti jedina satisfakcija za sve one koji su izgubili nekog u Domovinskom ratu, koji su izgubili svoje najmilije, za sve one koji su na bilo koji način patili i bili žrtve u Domovinskom ratu“, kazala je Rosandić. Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić posebno je pozdravio i izrazio sućut obiteljima stradalih civila. Istaknuo je kako baćinske žrtve zaslužuju da ih se ne zaboravi, jer je riječ o jednom od najvećih zločina u Domovinskom ratu. „Baćin je mjesto bola, mjesto gdje je ’91. godine na današnji dan prestao razum, gdje su mučki na neopisivi način ubijeni nedužni civili, ljudi, Hrvati ovog kraja, ubijeni su samo zato što su bili Hrvati jer vjerovali su da nikada i nikome nisu ništa nažao učinili. Jesu li starac ili starica stariji od osamdeset godina ugrožavali vojnički ili na bilo koji drugi način ovaj prostor, jesu li nekom smetali? Naravno da su ti ljudi bili nedužni i nevini i da nikada nikome nisu ništa nažao učinili, ali stradali su i kao mnogi Hrvati diljem lijepe naše, nedužni civili koji su ostali na svom ognjištu, u svom domu jer su voljeli Hrvatsku. Mnogi od njih taj vjekovni san slobodne i neovisne Hrvatske nisu doživjeli“, rekao je Žinić naglasivši kako je samo na području Sisačko-moslavačke županije 44 masovne grobnice, a 22 su označene spomen obilježjem golubice. „560 hrvatskih branitelja i 1600 civila u Sisačko –moslavačkoj županiji dalo je život za slobodnu Hrvatsku. To je prevelika cijena i njihova žrtva zaslužuje da je poštujemo i nikada ne zaboravimo“, zaključio je Žinić. Izaslanik predsjednice RH, umirovljeni general bojnik Miljenko Filipović, rekao je kako je ovo dan tuge, ali i jedan od onih dana kada se s ponosom i zahvalnošću sjećamo svih žrtava i svih onih koji su dali doprinos ostvarenju naše slobode i neovisnosti. „Teško je bilo što reći danas na ovome tužnom mjestu. Današnja komemoracija vraća naše misli 26 godina unatrag, na ratni listopad ’91. godine i bezumni čin pokolja nedužnih civila iz Hrvatske Dubice i Cerovljani od strane srpskog agresora. Zločin koji se dogodio na ovom mjestu je jedan od najvećih genocida velikosrpskog agresora prema hrvatskome narodu u Domovinskome ratu. Rane su još uvijek svježe i bolne i neke nikada neće zacijeliti jer li pravda još nije zadovoljena, a pravde mora biti i istina se mora znati, a samo je jedna istina o Domovinskome ratu. Posebno je bolna rana u srcima svih koji traže svoje nestale. Moramo učiniti sve kako bismo ih pronašli jer je i pravo na obilježen grob, ljudsko pravo“, istaknuo je Filipović. Dodajmo kako je zajedničku molitvu kod spomen obilježja masovne grobnice ranjene golubice predvodio vlč. Željko Jurković, župnik Župe Presvetog Trojstva iz Hrvatske Dubice. Nakon komemoracije i obilaska Spomen sobe u Baćinu, služena je i Sveta misa za sve poginule i nestale u Domovinskom ratu u crkvi Presvetog Trojstva u Hrvatskoj Dubici. FOTO GALERIJA

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.