22. ožujka 1992. Tordinci – otkrivena masovna grobnica sa tijelima 208 Hrvata

22.03.2022. 08:27:00

Na današnji dan u Tordincima kod Vinkovaca, nedaleko od katoličke crkve, pripadnici ruskog bataljuna UNPROFOR-a pronašli su masovnu grobnicu s 208 tijela ubijenih Hrvata, koji su tu bačeni zajedno s uginulim životinjama. 

U masovnim grobnicama na području tordinačke župe (Tordinci, Antin, Ćelije, Korođ) godinama nakon povratka pronađena je sveukupno 261 žrtva – u Tordincima 208, Antinu 17, Ćelijama 32 i Korođu 4. 

Tordinci su hrvatsko mjesto sjeverno od Vinkovaca u blizini srpskih sela koja su bila žarišta velikosrpske pobune u istočnoj Slavoniji: Markušica, Bobota, Trpinja i Karadžićevo. 

Početak agresije

Dana 31. ožujka 1991. u  Gabošu je tridesetak mještana srpske nacionalnosti skinulo hrvatsku zastavu sa željezničke postaje i zaprijetilo prometniku da, ako ponovno stavi hrvatsku zastavu, da će doći još veća skupina i da će nastati neredi. Počinju prijetnje, maltretiranja, postavljanja barikada oko hrvatskih sela, zabrane dolaženja na posao, presretanje automobila, kontroliranje prometa iz Osijeka prema Vinkovcima i obratno, podjela oružja mještanima srpske nacionalnosti, miniranje svih kuća u Ćelijama, dolasci četnika u grad s natpisima SAO Krajina, presretanja autobusa pljačkanje i tuča putnika.

Od rane jeseni 1991. sela su u potpunom okruženju srpskih snaga koje su haračile istočnom Slavonijom. Stalni minobacački napadi na Korođ, Antin, Tordince, Ćelije, Nuštar i Cerić. Branitelji su nekoliko puta uspjeli odbiti četničke napade. 

„Dana 25. 10. 1991. Jutros u šest sati iz Gaboša i Ostrova tenkovima se napada selo Tordince. U 8.45 sati iz Antinske Mlake na Tordince su krenuli tenkovi i pješadija. U 11 sati odbijen napad na Tordince uz velike gubitke vojnika JNA, četnika i tzv. Teritorijalaca iz okolnih sela naseljenih srpskom nacionalnom manjinom. U 22 sata Tordinci su opkoljeni s 30 tenkova JNA i pješadijom. 

Dana 26. 10. 1991. U silovitim borbama za Tordince poginula su osmorica branitelja, ranjena devetorica. U neravnopravnoj borbi hrvatski branitelji su napustili Tordince u koje su ušla tri tenka.“

Tordinci su pali u srpske ruke.

Toga su dana, 26. listopada 1991., četnici pobili civile iz Antina koje su držali zarobljene, kao i 22 Tordinčana. Dio Hrvata odveli su u logor Begejce u Srbiju. Brojna ubojstva u Tordincima i okolici nastavljena su nakon okupacije sela. Ubijene Hrvate iz cijele tordinačke župe bacili su u zajedničku grobnicu u Tordincima. 

„Danas smo čuli svjedočenje o masakru u Tordincima i Antinu gdje su četnici pobili veliki broj Hrvata i zakopali ih u velike zajedničke grobnice.“ – 18. 12. 1991. Tu su vijest donijele izbjeglice koje su  se uspjele probiti iz Tordinaca i Antina do Vinkovaca. Procjenjuju da su četnici pobili 120 do 160 mještana.

Nađena grobnica

Grobnica je pronađena 22. ožujka 1992. ispred crkve Presvetog Trojstva u Tordincima, Dubine 1, 5 m, dužine 25 m i širine 5 m.  208 tijela, civila i branitelja.

Tijekom 2004. Vladin ured za zatočene i nestale nastavio je iskapanja te je u nekoliko masovnih i individualnih grobnica nadomak Tordinaca pronađeno još nekoliko desetaka posmrtnih ostataka poginulih. Pronađene su jame: u Antinu sa 17 ubijenih Hrvata, u Ćelijama 32 Hrvata i u Korođu s četvero civila. 

Uloga Tomislava Nikolića u zločinima u župi Tordinci (mjesto Antin)

Poznato je da je u vrijeme ovih zločina u župi Tordinci (mjesto Antin) kao pripadnik četničkih dobrovoljaca ratovao i bivši srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić. Nikada nije posve razjašnjena njegova uloga u pokolju u Tordincima i okolici. 

Dana 19. veljače 2016. kaznenu prijavu protiv Nikolića Državnom odvjetništvu podnijela je udruga “Istinom protiv laži” za ratni zločin koji je počinjen u malom slavonskom selu Antinu. 

 „Tomislav Nikolić je tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, u čemu su sudjelovale i paravojne postrojbe, takozvani ‘Beli orlovi’ kao dio vojnog krila Srpske radikalne stranke čiji je bio potpredsjednik, krajem listopada ili početkom studenoga 1991. godine, pri obilasku tih jedinica, u mjestu Antin, izvršio ratni zločin. Naime, nakon što je slavio, uz objedovanje, piće i pjevanje četničkih pjesama, a da bi dokazao svoje velikosrpstvo, uzeo je od jednog četnika automatsku jurišnu pušku marke AK-47 te istom ustrijelio najmanje deset starijih zarobljenih osoba (civila), a nakon toga ih nogom gurao u obližnji bazen”, stoji u priopćenju udruge koje potpisuje predsjednica udruge Željana Vrkić.

„Putem masovnih grobišta“

Svake godine ispred crkve Presvetog Trojstva u Tordincima započinje se križni put u spomen na sve žrtve iz te župe nazvan „Putem masovnih grobišta“. Križni put započeo je Marko Bubalo, svećenik u Župi Tordinci u subotu 7. travnja 2001.  uoči Cvjetnice. Započinjalo se u crkvi u Tordincima, išlo cestom prema Antinu preko Korođa do Ćelija i natrag u Tordince. Na putu dugom 30 kilometara (Tordinci, Antin, Korođa, Ćelije, Tordinci) hodočasnici posjećuju četiri masovne grobnice u kojima je pokopana 261 osoba i koje su postaje Križnog puta. Prva postaja je tordinačka crkva, druga spomenik koji podsjeća na masovnu grobnicu, zatim masovna grobnica u ribnjaku kod Antina, pa groblje u Ćelijama gdje je u masovnoj grobnici pokopano 32 žrtve i groblje u Korođu sa posmrtnim ostacima četiri žrtve. Započet u skromnosti s malim brojem hodočasnika, žena i baka u crnini, uglavnom  obitelji, rođaka i prijatelja ubijenih. U 20 godina broj hodočasnika je rastao nekad 500, nekad 700, 1000 kada ga je predvodio fra Zvjezdan Linić. Prvi put nije održan prošle godine, zbog pandemije.

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: PDN - arhiva/Foto: fah

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.