22. svibanj – Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u RH

22.05.2019. 13:29:06

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježava se u srijedu, 22. svibnja, a iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike ističu kako je bioraznolikost ključna za sigurnost hrane i izravno pridonosi održivom razvoju. Kako bi se povećanja razumijevanja i svijesti o bioraznolikosti, Ujedinjeni narodi posljednjih 26 godina obilježavaju 22. svibnja kao Međunarodni dan bioraznolikosti, a ovogodišnja tema je ‘Naša bioraznolikost, naša hrana, naše zdravlje, navode iz Ministarstva. Jer, bioraznolikost je ključna za sigurnost hrane i pridonosi održivom razvoju što je važno za dobru kvalitetu života. Najnovije Globalno izvješće o procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava (IPBES izvješće, svibanj 2019.) pokazuje da način života kakav danas poznajemo nije dugoročno održiv. “Gubitak raznolikosti, uključujući i genetsku raznolikost, predstavlja ozbiljni rizik globalnoj sigurnosti hrane smanjujući otpornost poljoprivrednih sustava na štetnike, patogene i klimatske promjene. Veliku prijetnju sigurnosti hrane predstavlja i održivost oprašivanja koje je jedan od ključnih procesa u prirodi i neophodan za proizvodnju hrane”, navode u Ministarstvu.

Divlje pčele, bumbari i leptiri na listi ugroženih životinja

Podsjećaju da su u Europi oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta se drastično smanjio u divljini. Smanjenje je najviše zabilježeno kod divljih pčela i leptira te je prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira pred izumiranjem. Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. “Oko 78 posto divljih biljaka u umjerenom pojasu Europe razmnožava se pomoću oprašivača. Kod 84 posto svih usjeva oprašivači imaju veliki utjecaj na njihovu količinu i kvalitetu te se procjenjuje da su direktno zaslužni za oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje. Tradicionalni prehrambeni sustavi, koji uključuju ekstenzivnu poljoprivredu s održivim korištenjem pesticida i gnojiva, pružaju pozitivnu sinergiju između zdravlja ljudi i ekosustava i imaju pozitivni učinak na bioraznolikost”, kažu u Ministarstvu. Poručuju kako su priroda i ekosustavi u dobrom stanju temelj osiguravanja usluga ekosustava neophodnih za dobru kvalitetu života ljudi i ekonomski razvoj, za što je pak potrebna promjena u ponašanju i navikama, na svim razinama, od osobne do cijelog društvene zajednice. Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe. “Do danas je zabilježeno oko 40.000 divljih vrsta, no procjenjuje se da u Hrvatskoj živi do 100.000 vrsta. Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta su endemi, a posebno su brojni endemi slatkovodnih riba i slatkovodnih beskralješnjaka”, podsjećaju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. No, zbog ljudskog djelovanjem te prekomjernog korištenja prirodnih resursa mnoge vrste i njihova staništa ugrožene. Stoga Ministarstvo provodi brojne aktivnosti i mjere zaštite prirode i kontinuirano surađuje s resorima čija je djelatnost usko vezana uz prirodne resurse, primjerice u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, lovstvu, vodnom gospodarstvu, turizmu.

Očuvanje vrsta i staništa sufinancira se EU sredstvima

Te aktivnosti usmjerene su na očuvanje vrsta i njihovih staništa u okviru nekoliko projekata sufinanciranih EU sredstvima, ukupne vrijednosti više od 53 milijuna eura. Između ostaloga, tim novcem sufinanciraju se projekti koji potiču znanja o divljim vrstama i razvija se sustav praćenja stanja očuvanosti te kartiranje staništa, projekti planiranja upravljanja strogo zaštićenim vrstama i područjima ekološke mreže, projekti smanjivanja prijetnje od invazivnih stranih vrsta kao jednoj od najvećih prijetnji bioraznolikosti te projekti jačanja sustava skrbi o ozlijeđenim strogo zaštićenim životinjama. “Izniman napor ulaže se u provedbu mehanizama ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao jednog od najznačajnijih alata za očuvanje ekološke mreže, a koji se provodi od 2007. te u praćenje i sprječavanje ilegalne trgovine zaštićenim vrstama, kao i drugim ilegalnim radnjama nad divljim vrstama”, kažu u Ministarstvu. Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom biološke raznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti biološke raznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na njezino očuvanje. Očuvanje biološke raznolikosti temeljno je međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajednička obaveza čovječanstva. Hrvatska se 2003. godine pridružila globalnim nastojanjima za očuvanjem biološke raznolikosti i unaprjeđenjem zaštite prirode, kada je Hrvatski sabor 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. (Hina)

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.