24. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – arkanovci zaklali starce u Laslovu

24.11.2020. 08:30:00

Na današnji dan prije 29 godina selo koje je 152 dana zahvaljujući fanatičnoj obrani svojih vojnika, Mađara, Hrvata i stranih dragovoljaca, odolijevalo napadima JNA i četnika palo je u ruke okupatora. 

Laslovo, većinsko mađarsko selo, koje je od Osijeka udaljeno 19 kilometara, na prvoj crti obrane Osijeka bilo je 152 dana. Osim Hrvata i Mađara branili su ga dragovoljci iz cijelog svijeta.

Selo kraj rijeke Vuke, Laslovo, nalazi se na  pola puta između Osijeka i Vinkovaca  i staro je više od 800 godina. Prije rata imalo je svoju školu, poštu, zdravstvenu stanicu, željeznički kolodvor, vatrogasni i kulturno umjetnički dom, poljoprivrednu zadrugu, nogometno igralište, pekare, trgovinu, gostionice, banku, svoje crkve i radnu organizaciju «1. MAJ»

– Sve je to bilo na korištenje mještanima i onima koji su to kroz prljavi rat uništili. Laslovo je bilo većinom nastanjeno Mađarima i Hrvatima , au selu je živjelo još i desetak drugih nacija, tako da je to bila jedna multinacionalna sredina u kojoj su svi pronašli svoje mjesto. Uglavnom su svi nešto radili, slavili i tugovali, jednostavno živjeli i umirali – prisjeća se  Ladislav Kočiš, ratni zapovjednik obrane Laslova. Tako je, kaže, bilo sve do proljeća 1991.

– Onda su se mještani srpske nacionalnosti iz okolnih sela Palače, Ade, Silaša, Markušice počeli buniti protiv legalno izabrane hrvatske vlasti. Raznim pričama o ugroženosti te su sve češće otvorenim prijetnjama zabrinjavale mještane Laslova, a posebno kada su pojedinim mještanima najavili “Krvavi Uskrs” – govori Kočiš.

'Životi svih u Laslovu vidjeli su o niti'
Na današnji dan prije 27 godina selo koje je 152 dana zahvaljujući  fanatičnoj obrani svojih vojnika odolijevalo napadima JNA i četnika  palo je u ruke okupatora. Naime, nakon što je neprijatelj zauzeo Ernestinovo, Laslovo, prva crta bojišta južno obrane nepokorenog grada Osijeka ostalo je u okruženju.

– Sredinom studenog  od silnog granatiranja više nije bilo čitave zgrade , branitelji su se kretali samo onoliko koliko je bilo prijeko potrebno, životi svih u Laslovu visjeli su o tankoj niti. A onda je palo Ernestinovo i ostali smo u potpunom okruženju. Panike nije bilo iako su mnogi znali da je voditi borbu iz okruženja najteži oblik ratovanja. Svi branitelji bili su na svojim točkama, na prvoj crti obrane ne samo vlastita života već i života onih koji tada nisu bili s njima – objašnjava nam situaciju u selu Kočiš te naglašava da obećavana pomoć niti prvi niti drugi dan okruženja nije stigla.

Sve telefonske linije bile su prekinute, ali zato je  iz susjedne Palače orilo «Marš na Drinu»,  kroz megafon sumanuto urlanje «Predajte se»! Ne, branitelji su ostali mirni, moral visok, nitko o predaji nije niti razmišljao, budnost je bila velika.

Odluka o proboju iz okruženja

Odluku o napuštanju sela u kojem je  do rata živjelo 1370 stanovnika,  a proboju do slobodnog Ivanovca donijelo je nakon četiri dana opsade zapovjedništvo obrane sela. Odluka je bila teška, no u samo nekoliko dana poginulo je desetak branitelja, ostali su bez hrane, streljiva i lijekova za brojne ranjenike.

–  Zapovjedništvo donosi odluku o proboju  s tim da se mora čekati do prvog mraka. Procjena je bila da se ide putem gdje ih najmanje očekuju, jer ranjenici su se morali nositi ako već poginule nismo mogli. Dvojicu poginulih ostavili su u iskopanim grobovima u dvorištu crkve ali ih nisu zatrpali jer nada i vjera u Boga nije ih napuštala, jednog branitelja ostavili su u prostorijama zapovjedništva a do ostalih jednostavno nisu mogli doći. Odlučilo se krenuti u dvije grupe, prva bez ranjenika u slučaju ulaska u borbu i druga grupa s ranjenicima. Krenule su grupe oko pet sati tog popodneva u vrlo malom vremenskom razmaku jedan od drugog. Zapovijed je bila da se kolone kreću u najvećoj mogućoj tišini, bez pušenja, bez priče. Jedini saveznik u tom proboju branitelja bili su magla, kukuruzna polja, vjera u Boga te njihova hrabrost i odlučnost  – objašnjava Kočiš.

Arkanovci zaklali šestero staraca

Prema Ivanovcu je krenulo 257 branitelja i civila i među njima 27 ranjenika. Proboj je započeo 23. studenoga 1991. godine oko 16 i 30 sati. Noseći na rukama svoje ranjenike, pod okriljem mraka i magle  Laslovčani kroz polja kukuruza stižu do desetak kilometara udaljenog Ivanovca sljedeći dan oko 5 sati ujutro.  U isto vrijeme u Laslovo ulaze četničke snage na čelu sa Željkom Ražnatovićem Arkanom.  Tri starice i tri starca nisu napustili dom. Arkanovci su ih zaklali, a selo sravnili sa zemljom.

VIDEO: Željko Ražnatović Arkan - Ustaše u borbama pomažu stranim plaćenicima! (1991)

Izvor: Narod.hr

Izvorni autor: Petar Horvatić/Foto: slika zaslona

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.