30. GODIŠNJICA NAPADA NA DUBROVNIK: Na današnji dan prije 30 godina počela agresija na Dubrovnik i jug Hrvatske

01.10.2021. 10:10:00

Tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani danas (u petak) obilježavaju 30 godina od početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu – 1. listopada 1991. godine.

 Program počinje u 9.30 polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, nakon čega na brdu Srđ slijedi polaganje vijenaca uz molitvu i prigodan program. U 17 sati bit će otvorena Međunarodna znanstvena konferencija „Dubrovački medijski dani“ s temom 30 godina od napada na Dubrovnik, a u 18 sati u luci Gruž spustit će se vijenci u znak sjećanja na poginule na moru. Sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu služit će se u 19 sati u franjevačkoj crkvi Male braće, a u 20 sati u kinu Sloboda bit će prikazan film „Od toga dana“ autorice Slavice Šnur.

Napad s kopna, mora i zraka

Prvog dana listopada 1991. godine točno u 6 sati više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa i pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.

Napad zločinačke JNA na tvrđavu Srđ / Foto: Fenix (Arhiv DB)
Napad zločinačke JNA na tvrđavu Srđ / Foto: Fenix (Arhiv Dubrovačkih branitelja)

Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crtama obrane dugima više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.

Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu. 

Okupacija Konavala i Slanog

Već 5. listopada agresor je zauzeo Konavle i Slano i time presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske, a do kraja listopada izbio na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 tisuća ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad i učvrstili crtu obrane.

Napad na Dubrovnik / Foto: Arhiv Dubrovačkih branitelja
Napad na Dubrovnik / Foto: Fenix (Arhiv Dubrovačkih branitelja)

Dubrovnik je u studenome i prosincu 1991. pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti. U jakim napadima od 8. do 14. studenoga te 6. prosinca, na blagdan Svetoga Nikole, na grad je palo više od pet tisuća topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.

Tijekom srbo-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.

Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.

Izvor: Fenix.hr

Izvorni autor: Fenix-magazin/SIM/Hina

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.