5. Znanstveno-stručni skup ‘Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu’

Zbog budućih hrvatskih generacija iznimno je važno znanstveno analizirati i argumentirano problematizirati teme iz razdoblja Domovinskog rata, kako bi se one na znanstveni začin dodatno pojasnile ili demistificirale, istaknuto je u ponedjeljak u Osijeku na otvorenju 5. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa “Slavonija i Baranja u Domovinskom ratu”. Skup, koji se održava u auli Rektorata osječkog Sveučilišta J. J. Stroosmayera, organizira osječki ogranak Matice hrvatske, a suorganizatori su Filozofski fakultet Osijek, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Koordinacija udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije, koja okuplja 22 braniteljske udruge. Predsjednik organizacijskog odbora dr. Miljenko Brekalo, rekao je kako je koncepcija znanstvenog skupa ove godine promijenjena, jer će osim znanstvenika i stručanjaka, o iskustvima iz Domovinskog rata govoriti izravni sudionici, hrvatski branitelji te članovi braniteljskih i stradalničkih udruga. “Ove godine uvodimo jednu novinu, memoaristiku, gdje će osam branitelja koji su izravno sudjelovali u obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske ispričati svoju ratnu priču. Te ratne priče će zajedno sa znanstvenim radovima biti objavljene u sljedećem zborniku. Živa riječ, braniteljska riječ, izuzetno je važna za istraživanje moderne hrvatske povijesti”, dodao je dr. Brekalo. Istaknuo je kako je na dosadašnjim skupovima znanstveno obrađeno više od 150 tema koje su se bavile tematikom Domovinskog rata na području pet slavonskih županija, a koje su objavljene u dosadašnja četiri zbornika. Na dvodnevnom skupu, uz ostalo, govorit će se o ratnim razaranjima na gospodarskim objektima i spomenicima kulture u Osječko-baranjskoj županiji tijekom velikosrpske agresije, utjecaju rata na nacionalni sastav Baranje, ulozi specijalne policije i maloljetnim dragovoljcima u Domovinskom ratu, ratnom putu 3. brigade Hrvatske vojske, posljedicama Domovinskog rata na aktualni položaj hrvatske zajednice u Srbiji te medijima i njihovoj ulozi u raspadu Jugoslavije. Osječko-baranjski župan Ivan Anušić, koji je također bio hrvatski branitelj, istaknuo je da ovakvi znanstveni skupovi trebaju pomoći kako bi se široj javnosti dodatno razjasnile određene nedoumice o Domovinskom ratu, a koje se i danas pojavljuju u javnom prostoru. Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić rekao je kako je potrebno znanstveno valorizirati istinu iz vremena 90-tih i Domovinskog rata i, prije svega zbog budućih naraštaja, ponavljati argumente i činjenice kako se iz ovog dijela Hrvatske nikada nikoga nije napadalo, a bili su vojno napadnuti. Govoreći o temi “Demografski potop u slobodi” hrvatski demograf Stjepan Šterc upozorio je kako aktualna demografska katastrofa nije uvjetovana jedino agresijom na Hrvatsku, već su se u mirnodopskom razdoblju događale loše politike koje su dovele do negativnog prirodnog prirasta stanovništva i negativne vanjske migracijske bilance. Time su, kako drži, ugroženi temeljni sustavi u državi, poput mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava te sustava radne snage. Ozbiljna država tome mora posvetiti pažnju, posebice u Slavoniji, gdje je stanje još drastičnije nego u ostatku Hrvatske. Tek kada se na političkoj razini shvati da je ovo najvažnija problematika suvremene Hrvatske, tada se mogu donositi tehničke odluke, koje su vezane za različite oblike poticaja, ocijenio je Šterc. Hina / Kamenjar