Pravna pitanja otvorena jer nema razvijene sudske prakse o EUN-u

Za Josipa Perkovića stižu dani odluke. Prvoga dana 2014. godine na snagu stupa Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, što znači da će se aktivirati europski uhidbeni nalog (EUN), koji je za Perkovićem izdala Njemačka kako bi mu, kao čelniku tajne službe bivše Jugoslavije, sudila za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.

Pitanje zastare Budući da još nema razvijene sudske prakse o primjeni EUN-a te da su u Perkovićevu slučaju otvorena pravna pitanja o kojima se pravnici ne mogu složiti, sve je moguće. Tako se može dogoditi da ga, unatoč zastari za Đurekovićevo ubojstvo koja je nastupila po hrvatskim zakonima, sud izruči Njemačkoj gdje zastare još nema, moguće je da ga se zbog zastare ne isporuči, ali i da na kraju presudi Ustavni sud. Također je moguće da dileme razriješi Sud Europske unije u Luxembourgu. Nesporno je jedino to da se procedura mora pokrenuti odmah 1. siječnja te da je maksimalan rok u kojemu se mora odlučiti o Perkovićevoj sudbini 60 dana. Prvi korak u proceduri čini policija uz pomoć koje države šalju uhidbene naloge. Oni će 1. siječnja Perkoviću pokucati na vrata. Mogu ga uhititi i predati pritvorskom nadzorniku. Obavijest o tome i EUN dostavljaju se državnom odvjetniku. Slijedi korak u kojem državni odvjetnik ispituje Perkovića. Tužitelji mogu odrediti mjere opreza, ali mogu i zatražiti da ga policija u roku od 48 sati sprovede sucu istrage radi određivanja istražnog zatvora. Državni odvjetnik zastupa zemlju koja je zatražila izručenje (u ovom slučaju Njemačku) i on će nakon što ispita Perkovića zatražiti od Županijskog suda u Zagrebu da održi ročište i odluči o (ne)izručenju. Na ročište se poziva osumnjičeni, njegov branitelj i državni odvjetnik . Tri dana za žalbu Na odluku Županijskog suda moguća je žalba Vrhovnom sudu, i to u roku od tri dana. Suci Vrhovnog suda u iduća tri dana moraju odlučiti o žalbi. Budući da su postupci izručenja hitni, može se očekivati da će slučaj Josipa Perkovića relativno brzo doći pred Vrhovni sud. Tada će zapravo početi i pravi rasplet aktualnih pravnih dilema. Naime, po Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, po članku 10. sud vrši takozvanu provjeru dvostruke kažnjivosti. Navode se djela kod kojih se radi ta provjera, a tu spada i ubojstvo zbog kojeg se tereti Perkovića. Pravnicima je sporno ulazi li u provjeru dvostruke kažnjivosti i provjera zastare. Pojednostavljeno, pitanje je hoće li zastara progona koja je nastupila u Hrvatskoj, ali nije u Njemačkoj biti razlog da se Perkovića ne izruči ili neće. Profesor kaznenog prava dr. Petar Novoselec smatra da je nastupanje zastare po doma ćem pravu zapreka izručenju. Bude li Vrhovni sud odlučio drugačije, teorijski je moguće obraćanje Ustavnom sudu koji bi mogao i zaustaviti postupak dok ne presudi. Također je moguće postupiti po Zakonu o kaznenom postupku i tražiti da tu dilemu, kao prethodno pravno pitanje, razriješi Sud EU iz Luxembourga.